Uvod
U osnovnoj školi naučio/naučila si da postoje stalni ili planetarni vjetrovi. Stalni vjetrovi su, s obzirom na veličinu, način nastanka i svojstva, planetarna cirkulacija. Pokušaj objasniti pojam cirkulacija.
U osnovnoj školi naučio/naučila si da postoje stalni ili planetarni vjetrovi.
Stalni vjetrovi su, s obzirom na veličinu, način nastanka i svojstva, planetarna cirkulacija.
Pokušaj objasniti pojam cirkulacija.
Zašto dolazi do planetarne cirkulacije?
Otprije znamo da se cijela Zemlja ne zagrijava jednako. Zbog toga dolazi do razlike i u tlakovima na cijeloj Zemlji - zbog razlike u tlakovima, koji se u prirodi izjednačavaju, nastaju vjetrovi. Vjetrovima se također prenosi i toplina (veći dio, dok se manji dio prenosi morskim strujama). Ta stalna, cjelogodišnja gibanja velike mase zraka na planetu naziva se planetarna ili primarna cirkulacija. Zbog Zemljine rotacije i razlike u sastavu podloga (primjerice kopno/more), planetarna cirkulacija je podijeljena u 5 cirkulacijskih pojasa koji se načelno poklapaju s toplinskim pojasevima. Koje toplinske pojaseve znaš?
Otprije znamo da se cijela Zemlja ne zagrijava jednako.
Zbog nejednakog zagrijavanja Zemlje dolazi do razlike i u tlakovima na cijeloj Zemlji.
Zbog razlike u tlakovima, koji se u prirodi izjednačavaju, nastaju vjetrovi.
Vjetrovima se također prenosi i toplina (veći dio, dok se manji dio prenosi morskim strujama).
Ta stalna, cjelogodišnja gibanja velike mase zraka na planetu naziva se planetarna ili primarna cirkulacija.
Zbog Zemljine rotacije i razlike u sastavu podloga (primjerice kopno/more), planetarna cirkulacija je podijeljena u 5 cirkulacijskih pojasa.
5 cirkulacijskih pojasa se načelno poklapaju s toplinskim pojasevima.
- Koje toplinske pojaseve znaš?
Pasati
Pasati pušu između obratnica, u tropskom pojasu. Na južnoj polutki imaju jugoistočni, a na sjevernoj polutki sjeveroistočni smjer, a sve zbog rotacije Zemlje. Pušu od područja suptropskih maksimuma prema ekvatorijalnim širinama, gdje je niski tlak.
Tijekom ljeta (na sjevernoj hemisferi) kopno se brže zagrijava od mora pa se termički ekvator pomiče visoko na sjeveru. Tada pasati južne polutke prelaze ekvator i mijenjaju smjer iz jugoistočnog u jugozapadni. Tijekom zime (na sjevernoj hemisferi), , a time i polje niskog tlaka zraka, nalazi se južnije na prostoru Afrike. Tada pasati sjeverne polutke prelaze ekvator i mijenjaju svoj smjer u sjeverozapadni.
Pasati pušu između obratnica, u tropskom pojasu.
Na južnoj polutki pasati imaju jugoistočni smjer.
Na sjevernoj polutki pasati imaju sjeveroistočni smjer.
Do promjene smjera vjetra dolazi zbog rotacije Zemlje.
Pasati pušu od područja suptropskih maksimuma prema ekvatorijalnim širinama, gdje je niski tlak.
Tijekom ljeta (na sjevernoj hemisferi) kopno se brže zagrijava od mora pa se termički ekvator pomiče visoko na sjeveru.
Tada pasati južne polutke prelaze ekvator i mijenjaju smjer iz jugoistočnog u jugozapadni.
Tijekom zime (na sjevernoj hemisferi), , a time i polje niskog tlaka zraka nalazi se južnije na prostoru Afrike.
Tada pasati sjeverne polutke prelaze ekvator i mijenjaju svoj smjer u sjeverozapadni.
Zapadni vjetrovi
Zapadni su vjetrovi stalni vjetrovi u sjevernom i južnom umjerenom pojasu. Pušu od suptropskih maksimuma prema subpolarnim minimumima, prema polarnom pojasu. Oni pušu na oceanima i primorjima, stoga su pravilniji i češći na južnoj polutki - ondje ima manje kopna nego na sjevernoj polutki. Na sjevernoj hemisferi pušu od jugozapada, a na južnoj od sjeverozapada.
Zapadni su vjetrovi stalni vjetrovi u sjevernom i južnom umjerenom pojasu.
Pušu od suptropskih maksimuma prema subpolarnim minimumima, prema polarnom pojasu.
Zapadni vjetrovi pušu samo na oceanima.
Pravilniji su i češći na južnoj polutki jer ondje ima manje kopna nego na sjevernoj polutki.
Na sjevernoj hemisferi pušu od jugozapada, a na južnoj od sjeverozapada.
Polarni vjetrovi
Polarni vjetrovi pušu od visokih tlakova u polarnim područjima prema subpolarnim područjima niskoga tlaka. I ovdje, zbog utjecaja Zemljine rotacije i Coriolisove sile, na sjeveru pušu kao sjeveroistočnjak, odnosno na jugu kao jugoistočnjak.
Polarni vjetrovi pušu od visokih tlakova u polarnim područjima prema subpolarnim područjima niskoga tlaka.
Zbog utjecaja Zemljine rotacije i Coriolisove sile, na sjeveru pušu kao sjeveroistočnjak, na jugu kao jugoistočnjak.
Coriolisova sila
Coriolisova sila djeluje prilikom rotacije nekog tijela. Zemlja se rotira oko vlastite osi. Coriolisova sila je okomita na smjer kretanja tijela i na os rotacije. Zbog nje mase, pa tako i mase zraka, na sjevernoj polutki skreću udesno, odnosno ulijevo na južnoj.
Promotri kako bi se vjetrovi kretali da ne postoji rotacija i Coriolisova sila i opiši moguće posljedice.
Coriolisova sila djeluje prilikom rotacije nekog tijela.
Zemlja se rotira oko vlastite osi.
Coriolisova sila je okomita na smjer kretanja tijela i na os rotacije.
Zbog Coriolisova sile mase, pa tako i mase zraka skreću.
Na sjevernoj polutki mase zraka skreću udesno, odnosno ulijevo na južnoj polutki.
- Promotri kako bi se vjetrovi kretali da ne postoji rotacija i Coriolisova sila i opiši moguće posljedice.