Uvod
Promotri fotografije u galeriji i imenuj najveće onečišćivače okoliša na Zemlji.
Uzroci i posljedice onečišćenja
I voda i zrak i tlo čine okoliš. Nemoguće je odvojeno promatrati njihovo onečišćenje.
I voda i zrak i tlo čine okoliš.
Nemoguće je odvojeno promatrati njihovo onečišćenje.
Onečišćenje atmosfere
Onečišćenje atmosfere možda je i najslabije uočljivo zbog raznih, oku nevidljivih, čestica koje se nalaze u zraku. Jedna od najvećih posljedica onečišćenja zraka na Zemlji je pojava ozonskih rupa. Prisjeti se sadržaja iz Kemije: Što je ozon? Koja je kemijska formula ozona? Kakve su to ozonske rupe?
Onečišćenje atmosfere možda je i najslabije uočljivo zbog raznih, oku nevidljivih, čestica koje se nalaze u zraku.
Jedna od najvećih posljedica onečišćenja zraka na Zemlji je pojava ozonskih rupa.
Prisjeti se sadržaja iz Kemije:
- Što je ozon?
- Koja je kemijska formula ozona?
- Kakve su to ozonske rupe?
Kroz ozonske rupe do Zemljine površine prodire dio ultraljubičastoga zračenja što bi ga inače zaustavio ozonski omotač. Ozonske rupe nastaju ponajprije zbog ispuštanja u stratosferu industrijski proizvedenih plinovitih spojeva, poznatih pod nazivima freoni i haloni.
Kroz ozonske rupe do Zemljine površine prodire dio ultraljubičastoga zračenja.
Da nema ozonskih rupa prodiranje ultraljubičastog zračenja zaustavio bi ozonski omotač.
Ozonske rupe nastaju ponajprije zbog ispuštanja u stratosferu industrijski proizvedenih plinovitih spojeva.
Ti industrijski proizvedeni plinoviti spojevi su poznati pod nazivima freoni i haloni.
Istraži!
Kako je zatvaranje tvornica u kineskoj provinciji Hubei (koja je žarište Corona virusa) utjecalo na kakvoću zraka iznad te provincije?
Onečišćenje mora
Onečišćenje mora i oceana postala je, nažalost, svakodnevica na Zemlji.
- Što čini morski otpad?
- Otkud dolazi?
- Što možemo učiniti da ga smanjimo?
Odgovore na ova pitanja saznaj u video isječku.
Morski otpad
Ekološki otisak
Svatko od nas, različitim načinima života, ostavlja svoje tragove na Zemlji.
Ekološki otisak je mjera potrošnje prirodnih resursa svakog pojedinca, svake države i čovječanstva općenito. Istraživanja govore da današnja populacija prosječno troši resurse 1,6 planeta Zemlja, odnosno da trošimo više prirodnih resursa negoli ih planet Zemlja može obnoviti.
Mjerna jedinica ekološkog otiska je hektar (ha), a uspoređuje se s kapacitetom okoliša za resurse.
Svatko od nas, različitim načinima života, ostavlja svoje tragove na Zemlji.
Ekološki otisak je mjera potrošnje prirodnih resursa:
- svakog pojedinca
- svake države
- i čovječanstva općenito.
Istraživanja govore da današnja populacija prosječno troši resurse 1,6 planeta Zemlja.
Trošimo više prirodnih resursa negoli ih planet Zemlja može obnoviti.
Mjerna jedinica ekološkog otiska je hektar (ha).
Mjerna jedinica uspoređuje se s kapacitetom okoliša za resurse.
Kako izračunati svoj ekološki otisak?
Postoje različiti online kalkulatori čija su pitanja usmjerena na potrošnju energije u kućanstvu, prijevoz, potrošnju hrane, zbrinjavanje otpada i sl., a pomoću kojih možeš izračunati vlastiti ekološki otisak.
Razmisli kako ti utječeš na okoliš.
Možeš li promijeniti neke od svojih životnih navika kako bi tvoj ekološki otisak bio što manji?
U nastavku prouči listu "zelenih" navika:
- pravilno razvrstavam otpad
- pomažem drugima u pravilnom razvrstavanju otpada
- hodam ili vozim bicikl umjesto vožnje javnim prijevozom
- koristim papirnate i/ili platnene vrećice umjesto plastičnih
- jedem više lokalnih, domaćih proizvoda
- trudim se kupovati što više hrvatskih proizvoda
- ne kupujem nepotrebne stvari
- štedim pitku vodu u kućanstvu
- isključim elektroničke uređaje kad ih ne koristim
- gasim svijetlo pri izlasku iz prostorije
Kojih se od navedenih "zelenih" navika ti pridržavaš u svakodnevnome životu?
Uradi sam/sama!
Izradi svoj plakat s ekološkom porukom!
Ne zaboravi!
Često ljudi misle kako oni sami ne mogu utjecati na smanjenje onečišćenja okoliša. Svi mi činimo čovječanstvo i svi smo jednako odgovorni za naš okoliš.
Planet Zemlja jedini je koji imamo! Ne čuvamo li ga učinit ćemo i sebi i svim budućim stanovnicima nepovratnu štetu.
Zato se uvijek pokušaj voditi poznatom uzrečicom: Misli globalno, djeluj lokalno!
Ne zaboravi!
Često ljudi misle kako oni sami ne mogu utjecati na smanjenje onečišćenja okoliša.
Svi mi činimo čovječanstvo i svi smo jednako odgovorni za naš okoliš.
Planet Zemlja jedini je koji imamo!
Ne čuvamo li ga učinit ćemo i sebi i svim budućim stanovnicima nepovratnu štetu.
Zato se uvijek pokušaj voditi poznatom uzrečicom:
Misli globalno, djeluj lokalno!
Svake godine 22. travnja obilježava se Dan planeta Zemlje.
Neka svaki dan bude dan planeta Zemlje!