Uvod
Razmisli o dijelovima teksta kojega si upravo pročitao/pročitala. Zabrinjavaju li te navedeni podatci? Usporedi porast temperature zraka u Hrvatskoj s globalnim porastom. Zašto je najveći porast temperature zabilježen u posljednjih 50 godina? Kako je izgledao svakodnevni život prije 20. stoljeća? Kako moderan način života utječe na globalnu temperaturu?
Razmisli o dijelovima teksta kojega si upravo pročitao/pročitala.
Zabrinjavaju li te navedeni podatci?
Usporedi porast temperature zraka u Hrvatskoj s globalnim porastom.
Zašto je najveći porast temperature zabilježen u posljednjih 50 godina?
Kako je izgledao svakodnevni život prije 20. stoljeća?
Kako moderan način života utječe na globalnu temperaturu?
Klimatske promjene
Klimatske promjene predstavljaju jedan od glavnih izazova s kojima se suočava čovječanstvo danas, a odgovor zahtijeva solidarnost svih.
Protumači izjavu pape Franje. Slažeš li se s njegovom izjavom?
Koji uvjeti moraju biti zadovoljeni da bismo govorili o klimatskim promjenama?
Klimatskim promjenama nazivamo statistički značajne promjene srednjih vrijednosti klimatskih elemenata koji traju dulje od 10 godina.
Klimatske promjene posljedica su prirodne varijacije klime, ali sve je više prisutan antropogeni (ljudski) utjecaj na klimu.
Iako klimatske promjene uključuju promjenu jednog ili više klimatskih elemenata, najčešće se misli na promjenu odnosno porast temperature.
Porast temperature na Zemlji u posljednjih stotinjak godina gotovo je isključivo posljedica ljudskih aktivnosti.
Klimatske promjene posljedica su prirodne varijacije klime.
Sve je više prisutan antropogeni (ljudski) utjecaj na klimu.
Iako klimatske promjene uključuju promjenu jednog ili više klimatskih elemenata, najčešće se misli na promjenu odnosno porast temperature.
Porast temperature na Zemlji u posljednjih stotinjak godina gotovo je isključivo posljedica ljudskih aktivnosti.
Utjecaj čovjeka na klimu naglo je povećan u drugoj polovici 18. stoljeća s početkom industrijske revolucije. Sagorijevanjem fosilnih goriva, promjenom tipova podloge koja nastaje, primjerice, urbanizacijom, deforestacijom i razvojem poljoprivrede, došlo je do promjene kemijskog sastava atmosfere u odnosu na predindustrijsko doba. Od početka industrijalizacije do danas, značajno su se povećale koncentracije određenih plinova u atmosferi, što je uzrokovalo jači efekt staklenika i veće zagrijavanje atmosfere od onoga koje se događa prirodnim putem.
Utjecaj čovjeka na klimu naglo je povećan u drugoj polovici 18. stoljeća.
U drugoj polovici 18.st. je počela industrijska revolucija.
Sagorijevanjem fosilnih goriva, promjenom tipova podloge koja nastaje, primjerice, urbanizacijom, deforestacijom i razvojem poljoprivrede, došlo je do promjene kemijskog sastava atmosfere.
Od početka industrijalizacije do danas, značajno su se povećale koncentracije određenih plinova u atmosferi.
Koncentracija plinova u atmosferi je uzrokovalo jači efekt staklenika i veće zagrijavanje atmosfere od onoga koje se događa prirodnim putem.
Efekt staklenika
Prisjeti se što je ekološki otisak.
Izračunaj svoj ekološki otisak CO2 na sljedećoj poveznici.
Stanje u prošlosti i trendovi u budućnosti
Usporedi veličinu (površinu) leda na Arktiku neke godine u prošlosti i danas.
Istraži!
Koliko trenutno iznosi prosječna temperatura zraka na Zemlji?
Posjeti službenu internetsku stranicu Američke svemirske agencije (NASA) i saznaj odgovor na to pitanje.
Uoči pravilnu raspodjelu toplinskih pojaseva na Zemlji.
Djela, a ne riječi...
U svijetu se redovito održavaju razni sastanci (summiti) o važnim globalnim temama pa tako i o klimi. Zadnji je održan klimatski summit u Madridu 2019. godine. Istraži koje su bile glavne teme i zaključci ovog summita.
U svijetu se redovito održavaju razni sastanci (summiti) o važnim globalnim temama pa tako i o klimi.
Zadnji klimatski summit održan je u Madridu 2019. godine.
Istraži koje su bile glavne teme i zaključci ovog summita.
Prije njega, u Parizu je 2015. godine na zasjedanju Konferencije stranaka (COP) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), potpisan Pariški sporazum o klimatskim promjenama. Sporazum su potpisale 194 države članice UNFCCC-a, a stupio je na snagu 2016. godine, kad ga je 118 država .
U Parizu je 2015. godine na zasjedanju Konferencije stranaka (COP) Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o promjeni klime (UNFCCC), potpisan:
Pariški sporazum o klimatskim promjenama.
Sporazum su potpisale 194 države članice UNFCCC-a.
Sporazum je stupio na snagu 2016. godine.
2016.godine je sporazum 118 država .
Za kraj...
Zamisli da na jedan dan postaneš političar. Što bi promijenio/promijenila vezano uz klimatske promjene? Koje prijedloge bi predstavio lokalnoj/nacionalnoj/svjetskoj zajednici?
Za kraj...
Zamisli da na jedan dan postaneš političar.
- Što bi promijenio/promijenila vezano uz klimatske promjene?
- Koje prijedloge bi predstavio lokalnoj/nacionalnoj/svjetskoj zajednici?