Biljke sa sjemenkom- ponavljanje
- izdvojiti utjecaj proizvođača na oblikovanje životnih uvjeta na Zemlji (od cijanobakterija do sjemenjača)
- na tipičnim predstavnicima objasniti osnovne značajke građe pojedine skupine biljaka te ih analizirati s obzirom na funkciju, način života i stanište
- staviti u odnos uspješnost prilagodbi pojedine skupine s njihovim preživljavanjem i zastupljenošću u okolišu
- revidirati ulogu/važnost predstavnika carstva biljaka u razvojnome stablu živoga svijeta.
Uvod
Zaigrajte igru u parovima.
Zadatak:
Prvi učenik:
- Na papiriće zapiši sva obilježja golosjemenjača kojih se možeš sjetiti.
- Na svaki papirić napiši jedno obilježje.
Drugi učenik:
- Na papiriće napiši sva obilježja kritosjemenjača kojih se možeš sjetiti.
- Na svaki papirić napiši jedno obilježje.
Zajednički zadatak:
- Skupite papiriće u omotnicu.
- Zamijenite omotnicu s parom do sebe.
- Na većemu papiru nacrtajte Vennov dijagram.
- Naizmjence izvlačite papiriće s obilježjima koje
ste preuzeli od para do sebe. - Jedan krug Vennova dijagrama treba sadržavati obilježja golosjemenjača.
- Drugi krug Vennova dijagrama treba sadržavati obilježja kritosjemenjača.
- U prostor preklapanja smjestite zajednička obilježja obiju skupina.
- Dopišite u dijagram sve što smatrate da nedostaje.
- Nakraju usporedite rezultate s kolegama i provjerite njihovu točnost.
Uvod
- Zaigrajte igru u parovima. Jedan učenik neka na papiriće zapiše sva obilježja golosjemenjača kojih se može prisjetiti (jedan papirić – jedno obilježje). Drugi učenik neka učini isto, samo s obilježjima kritosjemenjača. Skupite papiriće u omotnicu i zamijenite ju s parom do sebe.
Na većemu papiru nacrtajte Vennov dijagram i naizmjence izvlačite papiriće s obilježjima koje ste preuzeli od para do sebe. Jedan krug Vennova dijagrama treba sadržavati obilježja golosjemenjača, a drugi krug obilježja kritosjemenjača. U prostor preklapanja smjestite zajednička obilježja obiju skupina. U slučaju da neka od obilježja koja ste sami zapisali sada ne pronalazite, slobodno ih dopišite u dijagram. Na kraju usporedite rezultate s kolegama i provjerite njihovu točnost.
Fotosinteza i vodene biljke
- Hoće li oslobađanje mjehurića biti veće pri povišenoj ili pri atmosferskoj koncentraciji ugljikova(IV) oksida?
- Koju ulogu ugljikov(IV) oksid ima u procesu fotosinteze?
- Pri kojoj će valnoj duljini stopa fotosinteze biti najveća?
- Kako temperatura utječe na proces fotosinteze i oslobađanje kisika?
- Koji biste čimbenik još dodali ovome zadatku? Što može imati značajan utjecaj na stopu fotosinteze?
- Koje su dalekoročne posljedice globalnoga zagrijavanja mora i oceana?
Tko je viši?
Jeste li se ikada zapitali kako biste izmjerili visinu stablašica bez penjanja na stablo?
Jednostavno je izmjeriti visinu stablašice.
Potrebni su vam:
- štap poznate duljine
- metar
- papir
- olovka
- malo znanja iz matematike.
Taj tip mjerenja idealno je provoditi za vrijeme sunčanoga dana.
Mjeriti treba na stablima koja su izdvojenija.
Za izračun je važna sjena koju stablo stvara.
Tko je viši?
- Jeste li se ikada zapitali kako biste izmjerili visinu stablašica, a da to ne uključuje penjanje na najvišu granu stabla?
U osnovi je vrlo jednostavno. Potrebni su vam štap poznate duljine, metar, papir, olovka i malo znanja iz matematike. Taj tip mjerenja idealno je provoditi za vrijeme sunčanoga dana i na stablima koja su izdvojena jer je za izračun važna i sjena koju stablo stvara. U prilogu možete pronaći skicu kako napraviti izračun.
Kako raditi izračun?
- Najbolje je da mjerenje obavite u paru.
- Stanite ispred stabla tako da vam se Sunce nalazi iza leđa.
- Štap postavite na dovoljnu udaljenost od stabla
- Kad čučnete, vrh se štapa mora “poklopiti” s vrhom stabla.
- Kod golosjemenjača je vrh jasno izdvojen.
- Kod kritosjemenjača odaberite najvišu granu u
središnjemu dijelu krošnje. - Prvo izmjerite duljinu korištenoga štapa i duljinu sjene koju stvara promatrano stablo.
- Nakon toga uskladite vrhove štapa i stabla te izmjerite sjenu koju štap stvara.
- Nakon što zapišete izmjerene vrijednosti, provedite izračun prema prikazanome izrazu.
Formula / izraz za izračunavanje visine stabla:
vš/dss = vs/dss
vs = (vš/dsš) * dss
vš = visina štapa
dsš = duljina sjene štapa
vs = visina stabla
dss = duljina sjene štapa
Tko je viši: golosjemenjače ili kritosjemenjače?
Jeste li iznenađeni duljinom sjene stabala?
Je li sjena jedan od razloga zašto biljke ne bace svoje sjemenke direktno na tlo?
Prikazanom se metodom mjerenja možete koristiti u nastavnim projektima poput usporedbe stabala određene vrste na različitim staništima.
Visina i masa stabla mogu biti pokazatelj kvalitete staništa.
Mogu biti pokazatelj o tome odgovaraju li životni uvjeti na proučavanome staništu vrsti koju proučavate.
Kao pomoć u provedbi ovoga i osmišljavnaju sličnih projekata mogu vam poslužiti protokoli programa GLOBE.
Najbolje je da mjerenje obavite u paru. Stanite ispred stabla tako da vam se Sunce nalazi iza leđa. Štap postavite na dovoljnu udaljenost od stabla tako da se vrh štapa “poklopi” s vrhom stabla kad čučnete. Kod golosjemenjača ne bi trebalo biti poteškoća s obzirom da je vrh jasno izdvojen. Kod kritosjemenjača koje često imaju sferičnu krošnju, odaberite najvišu granu u središnjem dijelu krošnje.
Prvo je potrebno izmjeriti duljinu korištenog štapa i duljinu sjene koju stvara promatrano stablo. Nakon toga jedna će osoba uskladiti vrhove štapa i stabla, a druga će osoba izmjeriti sjenu koju štap stvara. Nakon što zapišete izmjerene vrijednosti, provedite izračun prema prikazanom izrazu. Tko je viši: golosjemenjače ili kritosjemenjače? Jeste li iznenađeni duljinom sjene stabala? Je li sjena jedan od razloga zašto biljke ne bace svoje sjemenke direktno na tlo?
Prikazanom se metodom mjerenja možete koristiti u nastavnim projektima poput usporedbe stabala određene vrste na različitim staništima. U kombinaciji s mjerenjem temperature, vlage i sastava tla, visina i masa stabla mogu biti pokazatelj kvalitete staništa, odnosno odgovaraju li životni uvjeti na proučavanom staništu vrsti koju proučavate.
Kao pomoć u provedbi ovoga i osmišljavanju sličnih projekata mogu vam poslužiti protokoli programa GLOBE.
Opstanak vrste
Razmnožavanje je jedna od važnih osobina živih bića i nužna je za preživljavanje i opstanak vrste. Neke vrste biljaka imaju vrlo specifične načine razmnožavanja pa provjerimo je li u animaciji prikazana jedna takva.
- U nekoliko rečenica opišite što se događa u prikazanoj animaciji.
- Jesu li spolna i nespolna generacija jednako zastupljene u prikazanome razmnožavanju?
- Prikazuje li animacija razmnožavanje kritosjemenjača? Objasnite svoj odgovor.
- Prikazuje li animacija razmnožavanje cikasa (golosjemenjače)?
- Hoće li u ovome razmnožavanju nastati sjemenka?
- Može li se ovo razmnožavanje smatrati neovisno o vanjskim faktorima? Objasnite svoj odgovor.
- Razmnožavanje kojih skupina biljaka ova animacija najbolje prikazuje?
Na kraju svoje zabilješke usporedite s odabranim učenikom u paru, a zatim i u skupini. Dok čitate uratke drugih učenika, stavljajte i oznake ovisno o tome slažete li se s napisanim (+), niste sigurni je li napisano točno (?) ili ako znate da je zapisana tvrdnja netočna (-).
Usporedba sjemenjača
Nakon što ste u uvodnoj aktivnosti usustavili svoje znanje o golosjemenjačama i kritosjemenjačama, u sljedećem zadatku možete provjeriti prepoznajete li ih.
- Na fotografijama su prikazane neke od najčešćih vrsta sjemenjača, a vaš je zadatak da ih razvrstate u odgovarajuće skupine.
U slučaju da vam je zadatak prekratko trajao ili je po vašem mišljenju prikazao premalo vrsta, slobodno ga proširite unutar razreda. Svatko od vas može donijeti nekoliko fotografija sjemenjača ili živi materijal koji možete razvrstati u navedene kategorije ili možete provesti usporedbu i prema načinu oprašivanja/rasprostranjivanja.
Prilagodbe život znače
Prilagodbe na stanište i na način života u biljnome svijetu su raznolike. Vjerojatno ste ih primijetili i na biljkama iz svoga svakodnevnog života. Jeste li se zapitali kako su se razvile i zašto?
- Pogledajte priloženu galeriju fotografija i proučite neke od prilagodbi u biljnom svijetu.
Prilagodbe biljaka
Kaktusi su skupina raznolikih oblika kojima su zajedničke neke temeljne osobine:
- žive u suhim krajevima s manjkom vode
- vodu nakupljaju i čuvaju u svojoj stabljici
- stabljika je prekrivena voštanim prevlakama
- listovi su im preobraženi u bodlje.
Jeste li se ikada zapitali imaju li bodlje neku ulogu u životu kaktusa?
Saznajte čemu još služe bodlje kaktusa.
Provedite ovaj kratki pokus.
Potrebni su vam:
- veći komad gline
- drvene čačkalice
- termometri
- svjetiljke.
Postupak:
- Od gline oblikujte parove različitih tijela kaktusa (izdužene, okruglaste, malene, velike).
- Postavite tijela kaktusa na radnu plohu.
- Uzmite npr. okruglasti par glinenih kaktusa.
- U jedan od njih umetnite drvene čačkalice.
- Drvene čačkalice predstavljat će bodlje kaktusa.
- U svoj par kaktusa usmjerite svjetiljke.
- Zagrijavajte ih.
- Temperaturu površine gline mjerite svakih 1 – 2 minute.
- Bilježite rezultate u trajanju od 10 minuta.
- Isto ponovite sa svim ostalim parovima glinenih kaktusa.
Postoji li razlika u izmjerenim temperaturama?
Zašto?
Pripremu, tijek i rezultate ovoga malog pokusa prikažite s pomoću digitalnog alata Prezi i objavite na školskoj web-stranici.
Voštane su prevlake na biljnim organima česta pojava.
Voštane prevlake najčešće se javljaju kod biljaka sušnih krajeva i kod slanuša.
Jeste li se ikada zapitali kako one djeluju?
Pokus:
- Složite u pravokutnike po pet papirnatih ručnika
istoga proizvođača. - Namočite papirnate ručnike jednakom količinom vode.
- Izvažite namočene papirnate ručnike.
- Polovinu namočenih ručnika umotajte u voštani papir za pečenje kolača.
- Dobro zatvorite krajeve ovoga “paketića”.
- Ostavite oba seta da miruju preko noći.
- Ujutro ponovno izvažite paketiće.
Ima li promjene?
Je li uočeno u skladu s vašim očekivanjima?
Kad netko spomene sušne krajeve, vjerojatno su kaktusi prva skupina biljaka koja vam padne na pamet. Kaktusi su skupina raznolikih oblika kojima su zajedničke neke temeljne osobine: žive u suhim krajevima s manjkom vode, vodu nakupljaju i čuvaju u svojoj stabljici koja je prekrivena voštanim prevlakama, a listovi su im preobraženi u bodlje.
- Jeste li se ikada zapitali imaju li bodlje neku ulogu u životu kaktusa osim tjeranja životinja? Provedite ovaj kratki pokus i saznajte čemu još služe bodlje kaktusa.
Potrebni su vam veći komad gline, drvene čačkalice, termometri i svjetiljke. Od gline oblikujte parove različitih tijela kaktusa (izdužene, okruglaste, malene, velike) te ih postavite na radnu plohu. Zatim uzmite npr. okruglasti par glinenih kaktusa i u jedan od njih umetnite drvene čačkalice koje će predstavljati bodlje. Zatim u svoj par usmjerite svjetiljke i zagrijavajte ih. Pretpostavite što će se dogoditi (tko će se više zagrijati, a tko manje; utječe li broj i duljina iglica na zagrijavanje i sl.). Temperaturu površine gline mjerite svakih 1 – 2 minute i bilježite rezultate u trajanju od 10 minuta. Nakon toga isto ponovite sa svim ostalim parovima glinenih kaktusa. Postoji li razlika u izmjerenim temperaturama? Zašto? Pripremu, tijek i rezultate ovoga malog pokusa prikažite s pomoću digitalnoga alata Prezi.
Voštane prevlake na biljnim organima česta su pojava u biljaka sušnih krajeva i kod slanuša.
- Jeste li se ikada zapitali kako one djeluju? Složite u pravokutnike po pet papirnatih ručnika istoga proizvođača. Namočite papirnate ručnike jednakom količinom vode i izvažite ih. Zatim polovinu namočenih ručnika umotajte u voštani papir za pečenje kolača i dobro zatvorite krajeve ovoga “paketića”. Ostavite oba seta da miruju preko noći te ih ujutro ponovno izvažite. Ima li promjene? Je li uočeno u skladu s vašim očekivanjima?
Za kraj…
S obzirom da sada znate više o biljkama sa sjemenkom i onima bez sjemenki, nadamo se da želite upoznati i neke njihove posebnosti.
- Predlažemo vam da izradite fotoherbarij vrsta svoje okoline. Nazive vrsta možete odrediti s pomoću slikovnih i dihotomskih ključeva na mrežnoj stranici Flora croatica database.
Predlažemo da fotoherbarij izradite u obliku e-knjige. Pri izradi e-knjige može vam pomoći digitalni alat Kotobee.