2.5

Svojstva koloidnih otopina

Moći ću:
  • istražiti svojstva, sastav, vrstu i dobivanje koloidnih sustava
  • objasniti koloidne sustave na primjerima
  • povezati utjecaj različitih čimbenika sa stabilnosti koloidnih sustava
  • kritički razmotriti utjecaj koloidnih sustava na život čovjeka i okoliš

Uvod

Što su koloidni sustavi?

Gdje ih sve koristimo u svakodnevnom životu?

Što im je zajedničko?

 

 

Uvod

Što su koloidni sustavi i gdje ih sve koristimo u svakodnevnom životu? Što im je zajedničko?

Sve tvari na slikama izgledaju homogeno (iste gustoće), ali jesu li te tvari doista homogene?

Koloidni sustavi

Koloidni sustavi su disperzni sustavi.
Sastoje se od disperznog sredstva i dispergirane faze.

Dispergirana faza je jednakomjerno dispergirana (raspršena) u otapalu, disperznom sredstvu.

Proučavanjem koloidnih sustava bavi se koloidna kemija.
Naziv koloidi predložio je 1861. godine škotski kemičar Thomas Graham kojeg često nazivaju i ocem koloidne kemije.
On je u kemiju uveo izraz colloid prema grčkoj riječi kόlla koja znači ljepilo.

 

Sve tvari na slikama izgledaju homogeno, ali jesu li te tvari doista homogene?

Koloidni sustavi

Koloidni sustavi su disperzni sustavi koji se sastoje se od disperznog sredstva  i dispergirane faze.  Dispergirana faza je jednakomjerno dispergirana (raspršena) u otapalu, disperznom sredstvu.

Proučavanjem koloidnih sustava bavi se koloidna kemija. Naziv koloidi predložio je 1861. škotski kemičar Thomas Graham kojeg često nazivaju i ocem koloidne kemije. On je u kemiju uveo izraz colloid prema grčkoj riječi kόlla koja znači ljepilo.

Za znatiželjne

Zašto su nam važni koloidni sustavi?

Istražite praktičnu važnost koloidne kemije i koja svojstva otopina je proučavao T. Graham.
Pri tome se poslužite stručnim mrežnim stranicama.

Primjerice, pronađite stručne članke po zadanoj temi na mrežnim stranicama Google znalac.

S pojmom otopina upoznali ste se još u osnovnoj školi.
U čemu se razlikuju koloidi i suspenzije od pravih otopina saznat ćete nakon izvedenog pokusa.

Za znatiželjne

Zašto su nam važni koloidni sustavi?

Istražite praktičnu važnost koloidne kemije i koja svojstva otopina je proučavao T. Graham. Pri tome se poslužite stručnim mrežnim stranicama. Primjerice, pronađite stručne članke po zadanoj temi služeći se tražilicom Google znalac.

S pojmom otopina upoznali ste se još u osnovnoj školi.

U čemu se razlikuju koloidi i suspenzije od pravih otopina saznat ćete nakon izvedenog pokusa.

S pojmom otopina upoznali ste se još u osnovnoj školi. U čemu se razlikuju koloidi i suspenzije od pravih otopina saznat ćete nakon izvedenog pokusa.

Pokus

Što su koloidi?

Više

Koloidi (engl. colloid, prema grč. ϰόλλα: ljepilo + -oid), su disperzni sustavi s toliko malim česticama da čvrstu tvar u koloidnoj otopini ne vidimo okom, ali vidimo pomoću ultra mikroskopa.
Takve čvrste čestice su veličine do nekoliko stotina nanometara.

U koloidnim sustavima dispergirana faza i disperzno sredstvo mogu biti u različitim agregacijskim stanjima.
Zato postoje različiti tipovi koloidnih sustava:

  • pjena,
  • aerosol,
  • emulzija,
  • gel,
  • sôl.

Koloidi (engl. colloid, prema grč. ϰόλλα: ljepilo + -oid), su disperzni sustavi s toliko malim česticama da čvrstu tvar u koloidnoj otopini ne vidimo okom, ali vidimo pomoću ultramikroskopa. Takve čvrste čestice su veličine od jednog do nekoliko stotina nanometara.

U koloidnim sustavima dispergirana faza i disperzno sredstvo mogu biti u različitim agregacijskim stanjima i zato postoje različiti tipovi koloidnih sustava: pjena, aerosol, emulzija, gel i sôl.

Čestice čvrste tvari koje se nalaze u tekućoj koloidnoj otopini ne možemo odijeliti filtriranjem.

U koloidnim sustavima čestice su još uvijek dovoljno velike da se mogu smatrati zasebnom fazom.

Kinetički se ponašaju kao molekule.

Da bi se čestice čvrste faze koloida iz tekuće faze ipak moglo filtrirati, potrebno ih je najprije koagulirati.

Jedna od metoda separacije čvrste faze je taloženje.

Taloženje se može postići pomoću vrlo brze centrifuge.

Uz to postoje i druge tehnike kao što je kromatografija, elektroforeza, elektroosmoza itd. pomoću kojih je moguće izdvojiti čvrstu fazu iz koloidnog sustava tekuće-čvrsto.

 

Svojstva koloidnih sustava

Neka od koloidnih svojstava su:

  • Tyndallov fenomen,
  • adsorpcija,
  • koagulacija,
  • elektroforeza,
  • Brownovo gibanje,
  • difuzija,
  • ultrafiltracija,
  • dijaliza itd.

Veličina čestica i vrsta disperzne tvari bitno utječu na svojstva koloidnih sustava.

Tyndallov fenomen

Tyndallov fenomen je pojava raspršivanja (disperzije) svjetlosti na česticama koloidnih dimenzija veličine od 1 do 200 nm.

Tyndallov fenomen karakterističan je za koloidne otopine, ali ne iz za prave otopine.
Za prave otopine kažemo da su za razliku od koloidnih „optički prazne otopine“.

Optički su prazne one otopine čija je veličina čestica toliko mala da na njima ne dolazi do raspršenja.

Čestice čvrste tvari koje se nalaze u tekućoj koloidnoj otopini ne možemo odijeliti filtriranjem. U koloidnim sustavima čestice su još uvijek dovoljno velike da se mogu smatrati zasebnom fazom, ali se kinetički ponašaju kao molekule. Da bi se čestice čvrste faze koloida iz tekuće faze ipak moglo filtrirati, potrebno ih je najprije koagulirati. Jedna od metoda separacije čvrste faze je taloženje koje se može postići pomoću vrlo brze centrifuge. Uz to postoje i druge tehnike kao što je kromatografija, elektroforeza, elektroosmoza itd. pomoću kojih je moguće izdvojiti čvrstu fazu iz koloidnog sustava tekuće-čvrsto.

Svojstva koloidnih sustava

Veličina čestica i vrsta disperzne tvari bitno utječu na svojstva koloidnih sustava. Neka od koloidnih svojstava su: Tyndallov fenomen, adsorpcija, koagulacija, elektroforeza, Brownovo gibanje, difuzija, ultrafiltracija, dijaliza itd.

Tyndallov fenomen

Tyndallov fenomen je pojava raspršivanja (disperzije) svjetlosti na česticama koloidnih dimenzija veličine od 1 do 200 nm. Tyndallov fenomen karakterističan je za koloidne otopine, ali ne i za prave otopine. Za prave otopine kažemo da su za razliku od koloidnih „optički prazne otopine“. Optički su prazne one otopine čija je veličina čestica toliko mala da na njima ne dolazi do raspršenja.

Za znatiželjne

Tyndallov fenomen

Istražite kada i po kojem znanstveniku je pojava raspršenja svjetlosti na koloidnim česticama dobila ime.
Istražite koje su mogućnosti primjene te pojave u fizici, matematici i likovnoj umjetnosti.

Pronađite recepturu za pripravu nekih stabilnih koloidnih sustava na kojima se može dokazati što više svojstava koloida.

Proučite sadržaj dostupan na poveznici.

Za znatiželjne

Tyndallov fenomen

Istražite kada i po kojem znanstveniku je pojava raspršenja svjetlosti na koloidnim česticama dobila ime, kao i mogućnosti primjene te pojave u fizici, matematici i likovnoj umjetnosti.

Pronađite recepturu za pripravu nekih stabilnih koloidnih sustava na kojima se može dokazati što više svojstava koloida. Proučite sadržaj dostupan na poveznici.

Adsorpcija

Adsorpcija (lat. adsorptio: pripijanje), proces u kojemu površina krutog tijela veže na sebe čestice plina ili kapljevine.
Zbog svoje velike površine koloidne čestice imaju veliku sposobnost adsorpcije jer se time smanjuje njihova površinska energija.

Adsorpcija omogućava razdvajanje ili pročišćavanje plinova i kapljevina.
Npr. ugljen u plinskim maskama djelotvorno upija otrove iz zraka.
Silika-gel adsorbira molekule vode iz vlažnog zraka.

Adsorpcija

Adsorpcija (lat. adsorptio: pripijanje), proces u kojemu površina krutog tijela veže na sebe čestice plina ili kapljevine. Zbog svoje velike površine koloidne čestice imaju veliku sposobnost adsorpcije jer se time smanjuje njihova površinska energija. Adsorpcija omogućava razdvajanje ili pročišćavanje plinova i kapljevina. Npr. ugljen u plinskim maskama djelotvorno upija otrove iz zraka, a silika-gel adsorbira molekule vode iz vlažnog zraka.

Fotografija prikazuje gumiranu zaštitnu plinsku masku crne boje sa zelenim filterom na vrhu. U filteru se nalazi aktivni ugljen, koristi se u zaštitnoj kaski jer dobro veže otrovne plinove iz okruženja.
Na svojstvu adsorpcije temelji se primjena aktivnog ugljena, čije su čestice koloidnih dimenzija. On se koristi u zaštitnoj maski jer dobro veže otrovne plinove.

Koagulacija

Zbog malih dimenzija čestica i velikog stupnja njihove disperzije (raspršenja), ukupna površina koloida je relativno velika.

Stoga, za održavanje takve površine potrebna i veća energija.

Koloidni sustavi zato su nestabilni te se koloidne čestice udružuju u veće čestice, s manjom ukupnom površinom.

Dolazi do koagulacije (grušanje, širenje).

Čestice dispergirane faze raspršene su u obliku koloidnih micela koje su nakupine iona ili molekula na površini čestice dispergirane faze.

Koloidne micele se dalje ne udružuju, već odbijaju zbog ionskog ili hidratnog ovoja na njihovoj površini.

Koloidne micele mogu biti:

  • hidrofobne (micele srebrnog klorida, \ce{AgCl} )
  • hidrofilne (micele želatine).

Koagulacija

Zbog malih dimenzija čestica i velikog stupnja njihove disperzije, ukupna površina koloida je relativno velika, pa je za održavanje takve površine potrebna i veća energija. Koloidni sustavi zato su nestabilni, te se koloidne čestice udružuju u veće čestice, s manjom ukupnom površinom. Dolazi do koagulacije. Čestice dispergirane faze raspršene su u obliku koloidnih micela, nakupina iona ili molekula. Koloidne micele se dalje ne udružuju, već odbijaju zbog ionskog ili hidratnog ovoja na njihovoj površini.

One mogu biti:

  • hidrofobne (micele srebrova klorida, \ce{AgCl} )
  • hidrofilne (micele želatine).
Fotografija prikazuje hidrofobne micele, prikazane su u obliku tri sive molekule: hidrofobna micela srebrova klorida u suvišku srebrovih iona, hidrofobna micela srebrova klorida u suvišku kloridnih iona i hidrofilna micela želatine. Na molekulama i oko njih prikazani su kemijski simboli za klor, srebro, vodu. Na površini hidrofobne micele adsorbiraju se pozitivni ili negativni ioni iz disperznog sredstva, a na površini hidrofilne micele molekule vode.
Na površini hidrofobne micele adsorbiraju se pozitivni ili negativni ioni iz disperznog sredstva, a na površini hidrofilne micele molekule vode.

Sve koloidne micele jednog koloidnog sustava imaju isti naboj.
Kakav će naboj biti ovisi o načinu priprave koloidnog sustava.

U hidrofobnim koloidima doći će do koagulacije dodatkom elektrolita.
Elektroliti će neutralizirati ione na površini micele i tako omogućiti zgrušavanje tj. koagulaciju.

U hidrofilnim koloidima dolazi do koagulacije zagrijavanjem tj. uklanjanjem hidratnog ovoja.

Elektroforeza

Elektroforeza je postupak odvajanja čestica koloidnih dimenzija djelovanjem istosmjerne struje.

Koloidne čestice istog naboja putuju različitim brzinama prema suprotno nabijenoj elektrodi.

Na osnovi različite brzine putovanja može se identificirati pojedine koloide, npr. aminokiseline i proteine.

Sve koloidne micele jednog koloidnog sustava imaju isti naboj, a kakav će on biti ovisi o načinu priprave koloidnog sustava. U hidrofobnim koloidima doći će do koagulacije dodatkom elektrolita koji će neutralizirati ione na površini micele i tako omogućiti zgrušavanje tj. koagulaciju. U hidrofilnim koloidima dolazi do koagulacije zagrijavanjem tj. uklanjanjem hidratnog ovoja.

Elektroforeza

Elektroforeza je postupak odvajanja čestica koloidnih dimenzija djelovanjem istosmjerne struje. Koloidne čestice istog naboja putuju različitim brzinama prema suprotno nabijenoj elektrodi. Na osnovi različite brzine putovanja može se identificirati pojedine koloide, npr. aminokiseline i proteine.

Fotografija prikazuje ruke osobe koji izvodi postupak gel elektroforezom. Osoba nanosi uzorke na agarozni gel gdje će se odvojiti elektroforezom. Ova tehnika ima primjenu kod analize proteinskog sastava stanica i tkiva.
Nanašanje uzorka na agarozni gel za odvajanje elektroforezom.
Za znatiželjne
Crtež prikazuje crnu siluetu poznatog detektiva Sherlocka Holmesa, puši lulu.

Koloidni sustavi u forenzici

Istražite koja svojstva koloidnih sustava se primjenjuju u elektroforezi?

Koja je primjena elektroforeze u forenzici.

Koristite mrežne stranice koje se bave forenzikom.

Informacije možete pronaći i na mrežnim stranicama Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić ili u izravnom kontaktu s njima.

Za znatiželjne
Crtež prikazuje crnu siluetu poznatog detektiva Sherlocka Holmesa, puši lulu.

Koloidni sustavi u forenzici

Istražite koja svojstva koloidnih sustava se primjenjuju u elektroforezi i njenu primjenu u forenzici. Koristite mrežne stranice koje se bave forenzikom. Informacije možete pronaći i na mrežnim stranicama Centra za forenzična ispitivanja, istraživanja i vještačenja Ivan Vučetić ili u izravnom kontaktu s njima.

Brownovo gibanje

Brownovo gibanje je kaotično, neprestano kretanje koloidnih čestica u tekućem disperznom sredstvu.

Brzina gibanja koloidnih čestica ovisi o temperaturi.

Zbog Brownovog gibanja molekule otapala predaju svoju termičku energiju dispergiranim česticama usljed čega one difundiraju.

Pojavu je prvi uočio botaničar R. Brown 1827. godine kad je promatrao gibanje čestica cvjetnog praha u vodi koje su se kaotično gibale.

Difuzija

Difuzija je pojava spontanoga miješanja čestica jedne tvari s česticama druge tvari, do izjednačenja koncentracije otopine.

Kako su dimenzije koloidnih čestica veće (>) od dimenzija molekula u pravim otopinama i brzina njihove difuzije je manja (<) od brzine difuzije molekula.

Jednostavan pokus u kojem možete promatrati brzinu difuzije možete tako da na želatinu u jednu čašu ulijete otopinu bakrova(II) sulfata.
U drugu čašu s želatinom ulijete otopinu kalijeva dikromata.
Objasnite zašto se difuzija u ove dvije čaše odvija različitim brzinama?

Ultrafiltracija

Ultrafiltracija je filtracija koloidne otopine pomoću polupropusne membrane koju se naziva ultrafilter.

U ultrafilteru pod utjecajem hidrostatskog tlaka čestice tekućine i male molekulske mase prolaze kroz membranu.

Dijaliza

Dijaliza je postupak odvajanja koloidnih čestica od iona iz elektrolita pomoću polupropusne membrane (životinjski mjehur, celofan i drugi sintetski materijali).

Brownovo gibanje

Brownovo gibanje je kaotično neprestano kretanje koloidnih čestica u tekućem disperznom sredstvu. Brzina gibanja koloidnih čestica ovisi o temperaturi. Zbog Brownovog gibanja molekule otapala predaju kinetičku energiju dispergiranim česticama zbog čega one difundiraju.
Pojavu je prvi uočio botaničar R. Brown 1827. godine, promatrajući kaotično gibanje čestica cvjetnog praha u vodi.

Difuzija

Difuzija je spontano miješanje čestica različitih tvari, do izjednačenja koncentracije otopine. Kako su dimenzije koloidnih čestica veće od dimenzija molekula u pravim otopinama i brzina njihove difuzije je manja od brzine difuzije molekula.

Jednostavan pokus u kojem možete promatrati brzinu difuzije možete tako da na želatinu u jednu čašu ulijete otopinu bakrova(II) sulfata, a u drugu čašu sa želatinom otopinu kalijeva dikromata. Objasnite zašto se difuzija u ove dvije čaše odvija različitim brzinama?

Ultrafiltracija

Ultrafiltracija je filtracija koloidne otopine pomoću polupropusne membrane koju se naziva ultrafilter, gdje pod utjecajem hidrostatskog tlaka čestice tekućine i male molekulske mase prolaze kroz membranu.

Dijaliza

Dijaliza je postupak odvajanja koloidnih čestica od iona iz elektrolita pomoću polupropusne membrane (životinjski mjehur, celofan i drugi sintetski materijali).

Fotografija prikazuje starijeg muškarca koji je u polusjedećem položaju u krevetu, prikopčan je na uređaj za dijalizu.
Uređaj za dijalizu

U medicini se bubrežnim bolesnicima dijalizom pročišćava krv, koja je koloidni sustav, od štetnih tvari koje se inače izlučuju putem mokraće kad bubrezi pravilno rade.

Taj se postupak naziva hemodijaliza.
Krv se ispumpava iz arterije kroz polupropusnu membranu.
Male čestice otpadnih tvari prolaze kroz membranu i ispiru se izotoničnom otopinom za dijalizu.
Zatim se krv vraća u venu.

Sedimentacija

Sedimentacija je proces spontanog taloženja koloidnih čestica pod djelovanjem gravitacijske sile.

Najčešći i najznačajniji  koloidni sustavi

Najčešći i najznačajniji su koloidni sustavi koje nazivamo sôl i gel.
Želatina je primjer sôla koji često koristimo u svakodnevnom životu.

U sôl stanju čvrste čestice disperzne faze se slobodno kreću u tekućem disperznom sredstvu.

U stanju gela nastaje mrežasta struktura tekuće dispergirane faze u kojoj je uklopljeno mnogo čestica čvrstog disperznog sredstva.

Prijelaz iz sôl stanja u gel stanje može biti reverzibilan ili ireverzibilan proces.

U medicini se bubrežnim bolesnicima dijalizom pročišćava krv, koja je koloidni sustav, od štetnih tvari koje se inače izlučuju putem mokraće kad bubrezi pravilno rade. Taj se postupak naziva hemodijaliza. Krv se ispumpava iz arterije kroz polupropusnu celofansku membranu. Male čestice otpadnih tvari prolaze kroz membranu i ispiru se izotoničnom otopinom za dijalizu i zatim se krv vraća u venu.

Sedimentacija

Sedimentacija proces spontanog taloženja koloidnih čestica pod djelovanjem gravitacijske sile.

Najčešći i najznačajniji  koloidni sustavi

Najčešći i najznačajniji su koloidni sustavi koje nazivamo sôl i gel. Želatina je primjer sôla koji često koristimo u svakodnevnom životu. U sôl stanju čvrste čestice dispergirane faze se slobodno kreću u tekućem disperznom sredstvu, a u stanju gela nastaje mrežasta struktura tekuće dispergirane faze u kojoj je uklopljeno mnogo čestica čvrstog disperznog sredstva. Prijelaz iz sôl stanja u gel stanje može biti reverzibilan ili ireverzibilan proces.

Pokus

Priprema želatine

Više

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Fotografija prikazuje ruku osobe koja ulijeva mlijeko iz staklene boce u čašu.

Najpoznatiji koloid koji pijete svakodnevno je mlijeko.

Mlijeko je emulzija, tip koloidnog sustava u kojem je disperzna faza tekućina

raspršena u disperznom sredstvu tekućini
.

Iako je emulzija nestabilna, mlijeko je stabilna emulzija ulja i vode.

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Fotografija prikazuje ruku osobe koja ulijeva mlijeko iz staklene boce u čašu.

Najpoznatiji koloid koji pijete svakodnevno je mlijeko. Mlijeko je emulzija, tip koloidnog sustava u kojem je dispergirana faza tekućina

raspršena u disperznom sredstvu tekućini
. Iako je emulzija nestabilna, mlijeko je stabilna emulzija ulja i vode.

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Što je uzrok tome i zašto je mlijeko bijelo, a ne bezbojna tekućina?

Mlijeko je bijelo, neprozirno jer sadrži sićušne kapljice masti raspršene u vodi u kojoj se te kapljice ne otapaju niti se iz nje izlučuju.

Mlijeko sadrži bjelančevinu kazein.

Kazein sprječava izdvajanje masti iz mlijeka.

Kazein djeluje kao emulgator, tvar koja uzrokuje stabilnost emulzije.

 

Što je uzrok tome i zašto je mlijeko bijelo, a ne bezbojna tekućina?

Mlijeko je bijelo, neprozirno jer sadrži sićušne kapljice masti raspršene u vodi u kojoj se te kapljice ne otapaju niti se iz nje izlučuju. Mlijeko sadrži bjelančevinu kazein, koja sprječava izdvajanje masti iz mlijeka. Kazein djeluje kao emulgator, tvar koja uzrokuje stabilnost emulzije.

Dobivanje koloida

Koloidne otopine može se pripremiti:

  •  iz pravih otopina, kondenzacijom (povećanjem dimenzija čestica koloida)
  •  iz suspenzija (grubo disperznih sustava) disperzijom (smanjivanjem dimenzija čestica koloida)

Uporaba koloida

Koloidni sustavi su neophodni za život i vrlo su rašireni u prirodi.

 

Dobivanje koloida

Koloidne otopine može se pripremiti:

  • iz pravih otopina, kondenzacijom (povećanjem dimenzija čestica)
  • iz suspenzija disperzijom (smanjivanjem dimenzija čestica)

Uporaba koloida

Koloidni sustavi su neophodni za život i vrlo su rašireni u prirodi.

Fotografija prikazuje ruku tehničara koja u ruci drži usku cijevčicu s uzorakom krvi za analizu.
Uzorak krvi – primjer koloida

Pretražite mrežne stranice i prikupite podatke o primjeni koloidnih sustava i njihovoj ulozi u industriji.

Načinite infografiku služeći se alatom Piktochart.

Proučite podatke u tablici.
Usporedite koloidne sustave s pravim otopinama i sa suspenzijama.

Pretražite mrežne stranice i prikupite podatke o primjeni koloidnih sustava i njihovoj ulozi u industriji. Načinite infografiku služeći se alatom Piktochart.

Proučite podatke u tablici i usporedite koloidne sustave s pravim otopinama i sa suspenzijama.

Tablica podataka
vrste disperznih sustava prava otopina koloidni sustav suspenzija
veličina čestica < 1 nm 1 – 200 nm > 200 nm
vrsta tvari homogene smjese heterogene smjese heterogene smjese
odjeljivanje Čvrstu tvar (ne vidimo okom) i iz prave otopine ne možemo
ju odijeliti filtracijom.
Čvrstu tvar (ne vidimo  okom, ali se vidi ultra mikroskopom) iz tekuće koloidne otopine ne možemo odijeliti filtracijom.

 

 

Čvrstu tvar (vidimo okom) i iz tekućih suspenzija možemo ju odijeliti filtriranjem ili taloženjem.
Tyndallov fenomen NE DA PONEKAD DA

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Čestice dispergirane faze dovoljno su velike da rasprše svjetlost.

Zrake svjetlosti zbog toga možemo vidjeti kada prolaze kroz koloidni sustav.

To je pojava poznata pod nazivom

.

Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Emulgator je tvar koja uzrokuje stabilnost emulzije.

Mlijeko sadrži bjelančevinu

, koji sprječava izdvajanje masti iz mlijeka.

On djeluje kao

.

Netočno
Točno

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Pripremljen je sôl srebrova klorida ( \ce{AgCl} ) sa suviškom kloridnih iona.

Koji će elektrolit i zašto biti djelotvorniji pri koagulaciji tog sôla?

Netočno
Točno

Željezov(III) nitrat, Fe(NO3)3, jer kation, Fe3+, ima veći (>) pozitivan naboj (+), od kationa, \ce{K^+} , iz natrijeva nitrata ( \ce{KNO3} ).

Micela tog sola imati će negativan naboj (-) zbog suviška kloridnih iona, pa će na njegovu koagulaciju utjecati pozitivno nabijeni ioni (+).

Povlačenjem elemenata uskladi odgovarajuće parove.

Spojite parove premještajući pojmove po stupcima.

Pojmovima u lijevom stupcu pridružite odgovarajući pojam u desnom stupcu.

koloidni sustav

koligativno svojstvo temperatura i tlak pri kojem su sve tri faze sustava u ravnoteži

sniženje ledišta

temperatura i tlak pri kojem su sve tri faze sustava u ravnoteži

osmoza

nestabilna otopina

trojna točka

prolaz vode kroz polupropusnu membranu iz razrjeđenije u koncentriraniju otopinu

prezasićena otopina

Tyndallov fenomen koligativno svojstvo

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Čestice dispergirane faze dovoljno su velike da rasprše svjetlost. Zrake svjetlosti zbog toga možemo vidjeti kada prolaze kroz koloidni sustav. To je pojava poznata pod nazivom

.

Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Emulgator je tvar koja uzrokuje stabilnost emulzije. Mlijeko sadrži bjelančevinu

, koji sprječava izdvajanje masti iz mlijeka. On djeluje kao
.

Netočno
Točno

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Pripremljen je sôl srebrova klorida sa suviškom kloridnih iona. Koji će elektrolit i zašto biti djelotvorniji pri koagulaciji tog sôla?

Netočno
Točno

Željezov(III) nitrat, \ce{Fe(NO3)3} , jer kation, \ce{Fe^{3+}} , ima veći pozitivan naboj, od kationa, \ce{K^+} , iz natrijeva nitrata ( \ce{KNO3} ).

Micela tog sola imati će negativan naboj zbog suviška kloridnih iona, pa će na njegovu koagulaciju utjecati pozitivno nabijeni ioni.

Povlačenjem elemenata uskladi odgovarajuće parove.

Spojite parove premještajući pojmove po stupcima.

Pojmovima u lijevom stupcu pridružite odgovarajući pojam u desnom stupcu.

koloidni sustav

prolaz vode kroz polupropusnu membranu iz razrjeđenije u koncentriraniju otopinu

sniženje ledišta

nestabilna otopina

osmoza

temperatura i tlak pri kojem su sve tri faze sustava u ravnoteži

trojna točka

Tyndallov fenomen

prezasićena otopina

koligativno svojstvo

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?