Uvod
Svakodnevno smo okruženi različitim vrstama stijena - dok hodamo po nogostupu, živimo u stanu ili u kući, dok jedemo i kuhamo.
Navedi neke vrste stijena s kojima se svakodnevno susrećemo ili ih koristimo.
Što su stijene?
, odnosno kamene mase različitog sastava, su građene od minerala. Određeni omjer i raspored odabranih minerala čine jedinstvenu strukturu stijene. Minerali najčešće imaju pravilnu unutrašnju strukturu i oblik te ih nazivamo kristalima. Rijetki minerali čija je struktura nepravilna nazivaju se amorfnim mineralima. U prirodi oni su uglavnom u krutom stanju kao i stijene koje oni izgrađuju.
Stijene mogu biti magmatske, odnosno eruptivne, sedimentne, odnosno taložne i metamorfne, odnosno preobražene. Proučavanjem stijena, njihovim nastankom i sastavom bavi se grana geologije koja se naziva .
Stijene su:
- kamene mase različitog sastava.
- građene od minerala.
Omjer i raspored odabranih minerala čine jedinstvenu strukturu stijene.
Minerali najčešće imaju pravilnu unutrašnju strukturu i vanjski oblik.
Minerali koji nemaju pravilnu unutrašnju strukturu nazivaju se amorfnim kristalima.
U prirodi su minerali uglavnom u krutom stanju.
U krutom stanju su i stijene koje minerali izgrađuju.
Stijene mogu biti:
- magmatske (eruptivne)
- sedimentne ( taložne)
- metamorfne (preobražene)
Petrologija se bavi proučavanjem stijena, njihovim nastankom i sastavom.
Petrologija je grana geologije.
Prouči kartu rasprostranjenosti pojedinih vrsta stijena u Hrvatskoj. Klikom na određenu vrstu stijena na karti saznaj nešto više o njima.
Eruptivne stijene
O nastanku eruptivnih stijena detaljnije prouči u interaktivnoj karti.
Eruptivne stijene dijelimo na intruzivne, efuzivne i žične.
Intruzivne eruptivne stijene nastaju izrazito sporim hlađenjem magme. To hlađenje magme događa se u Zemljinoj unutrašnjosti pod visokim tlakom.
Efuzivne eruptivne stijene nastaju brzim hlađenjem magme na Zemljinoj površini ili vrlo blizu Zemljine površine.
Žične eruptivne stijene nastaju u pukotinama plitkih dijelova Zemljine kore.
Najznačajnije su eruptivne stijene:
- granit - koristi se u građevinarstvu i arhitekturi zbog svoje masivnosti i tvrdoće
- bazalt
- andezit
O nastanku magmatskih stijena detaljnije prouči u interaktivnoj karti.
Magmatske stijene dijelimo na:
- intruzivne
- efuzivne
- žične.
Intruzivne magmatske stijene nastaju izrazito sporim hlađenjem magme.
Hlađenje magme događa se u Zemljinoj unutrašnjosti pod visokim tlakom.
Efuzivne magmatske stijene nastaju brzim hlađenjem magme na Zemljinoj površini ili vrlo blizu Zemljine površine.
Žične magmatske stijene nastaju u pukotinama plitkih dijelova Zemljine kore.
Najznačajnije su magmatske stijene:
- granit - koristi se u građevinarstvu i arhitekturi zbog svoje masivnosti i tvrdoće
- bazalt
- andezit
Sedimentne stijene
O nastanku sedimentnih stijena detaljnije prouči u interaktivnoj karti.
Sedimentne stijene čine više od 3/4 površine kopna. S obzirom na način njihova postanka dijelimo ih na klastične, kemogene i biogene.
Klastične sedimentne stijene nastaju od starih stijena koje su tijekom duljeg razdoblja bile izložene različitim oblicima trošenja, ponajprije mehaničkoga trošenja. Kod mehaničkog trošenja događa se fizičko uništavanje stijena - primjerice prilikom smrzavanja vode u pukotinama kada se pukotina širi i puca ili u prostorima izrazitih dnevnih temperaturnih amplituda. Navedi još neke oblike mehaničkog trošenja stijena. Njih dijelimo prema veličini fragmenata koji tvore tu stijenu na krupnozrnate, srednjozrnate i sitnozrnate.
Najznačajnije klastični sedimenti su:
- šljunak
- breče
- glina
- prapor
Za što ljudima služi šljunak i glina?
Kemogeni sedimenti nastaje kemijskim trošenjem stijena ili kristalizacijom iz prezasićenih otopina soli. Najznačajniji predstavnici su gips i kuhinjska sol. Zašto su nam važni ovi sedimenti?
Biogene stijene izgrađuju različiti ostatci biljaka (fitogeni sedimenti) i životinja (zoogeni sedimenti). Najvažniji predstavnici su vapnenci i dolomiti koji izgrađuju najviši i najveći dio Jadranske i Gorske Hrvatske. U skupini biogenih stijena pronalazimo i ugljen koji nastaje procesom karbonizacije biljnih ostataka.
Sedimentne stijene čine više od 3/4 površine kopna.
S obzirom na način postanka sedimentne stijene dijelimo na:
- klastične
- kemogene
- biogene
Klastične sedimentne stijene nastaju od starih stijena.
Stare stijene su tijekom duljeg razdoblja bile izložene različitim oblicima trošenja.
Najčešće se radi o mehaničkom trošenju stijena.
Kod mehaničkog trošenja događa se fizičko uništavanje stijena.
Prilikom smrzavanja vode u pukotinama pukotina se širi i puca.
Mehaničko trošenje stijena događa se i kod promjena dnevnih temperatura.
Navedi još neke oblike mehaničkog trošenja stijena.
Prema veličini fragmenata koji tvore sedimentne stijene dijelimo na:
- krupnozrnate
- srednjezdrnate
- sitnozrnate
Najznačajniji klastični sedimenti su:
- šljunak
- breče
- glina
- prapor
Za što ljudima služi šljunak i glina?
Kemogene sedimentne stijene nastaju:
- kemijskim trošenjem stijena
- kristalizacijom iz prezasićenih otopina soli.
Najznačajniji predstavnici su gips i kuhinjska sol.
Zašto su nam važni ovi sedimenti?
Biogene sedimentne stijene izgrađuju različiti ostatci:
- biljaka (fitogeni sedimenti)
- životinja (zoogeni sedimenti).
Najvažniji predstavnici su vapnenci i dolomiti.
Dolomiti izgrađuju najviši i najveći dio Jadranske i Gorske Hrvatske.
O vapnencima i dolomitima više saznaj u jedinici Krški reljef u Hrvatskoj.
Ovdje pronalazimo i ugljen.
Ugljen nastaje procesom karbonizacije biljnih ostataka.
Metamorfne stijene
O nastanku metamorfnih stijena detaljnije prouči u interaktivnoj karti.
Metamorfne stijene iznimno su važne u graditeljstvu i arhitekturi.
Preobrazbom određenih stijena, mijenjaju se i njihova fizikalna i kemijska svojstva.
Važnije metamorfne stijene su:
- mramor
- škriljevci
- gnajs
Metamorfne stijene iznimno su važne u graditeljstvu i arhitekturi.
Preobrazbom određenih stijena, mijenjaju se i njihova fizikalna i kemijska svojstva.
Važnije metamorfne stijene su:
- mramor
- škriljavci
- gnajs
Brački kamen