Uvod
Na nastavi biologije u osnovnoj školi susrela/susreo si se s pojmom evolucije.
Što je evolucija?
Zašto je bila moguća?
Zašto su neki organizmi na Zemlji mogli opstati, neki su se morali mijenjati, a neki su u potpunosti izumrli? Što se događalo na Zemlji da je to izazvalo?
Samo mijena stalna jest
Zemlja nije oduvijek izgledala ovako kako danas izgleda. Ona se tijekom svoje duge prošlosti mijenjala. Ni ovo danas nije njezin stalan izgled – događaju se različite promjene poput pomicanja kopna ili otapanja ledenjaka. Prošlost Zemlje podijelili smo u eone, eone smo podijelili na ere, ere na periode, a periode na epohe. Svaki od tih razdoblja ima svoje određene karakteristike.
Zemlja je nekada drugačije izgledala.
Izgled Zemlje mijenjao se kroz proteklo vrijeme.
I danas se Zemlja mijenja.
Događaju se promjene poput pomicanja kopna ili otapanja ledenjaka.
Prošlost Zemlje podijelili smo u :
- eone
- ere
- periode
- epohe
Svaki od tih razdoblja ima svoje određene karakteristike.
Geološka razdoblja
Na lenti vremena pogledaj koje eone razlikujemo. Koliko je trajao pojedini?
Ovdje prouči obilježja eona.
Fanerozoik ćemo podijeliti i na ere. Promotri na lenti vremena koje su ere fanerozoika.
Periodi su kraći dijelovi era.
Kako se mijenjao raspored kontinenata i oceana?
Što znamo o razvoju Zemlje?
nazivamo ostatke organizama iz prošlosti. Oni nastaju različitim procesima, koje nazivamo jednim imenom , te su tako očuvani sve do danas. Znanost koja se bavi proučavanjem fosilnih ostataka naziva se paleontologija. Određeni organizmi pojavljivali su se samo i isključivo u jednom određenom razdoblju u kojem su i umirali. Takvi fosili nazivaju se provodnim fosilima.
Faze u nastanku fosila su sljedeće - u prvoj fazi, nekrolizi, događaju se različiti procesi odmah nakon smrti - tijelo se raspada, biva prekriveno zemljom i stijenama. Organizam, odnosno njegovi ostatci, uklapaju se u sediment, pri čemu dolazi do fosilizacije. Dodatno se nakupljaju sedimenti, fosil biva zatrpan duboko pod zemljom. Kako vrijeme prolazi, sediment se stanjuje, bilo prirodno, bilo umjetno, te se otkrivaju fosili.
Fosilima nazivamo ostatke organizama iz prošlosti.
Fosili nastaju različitim procesima.
Procese nastanka fosila nazivamo fosilizacija.
Znanost koja se bavi proučavanjem fosilnih ostataka naziva se paleontologija.
Određeni organizmi pojavljivali su se samo i isključivo u jednom određenom razdoblju.
U tom razdoblju su i umirali.
Fosili koji su nastali u određenom razdoblju u kome su i umirali nazivaju se provodnim fosilima.
Faze u nastanku fosila su sljedeće:
1.Nekroliza
Događaju se različiti procesi odmah nakon smrti.
Tijelo se raspada, biva prekriveno zemljom i stijenama.
2.Fosilizacija
Ostaci organizama uklapaju se u sediment.
Dodatno se nakupljaju sedimenti.
Fosil biva zatrpan duboko pod zemljom.
Kako vrijeme prolazi, sediment se stanjuje, bilo prirodno, bilo umjetno.
Otkrivaju se fosili.
Na internetu i drugim izvorima znanja potraži načine nastanka fosila.
Pojava čovjeka
Ako bismo prošlost Zemlje predstavili kao jedan dan, čovjek bi se na Zemlji pojavio tek u 23 sata 58 minuta i 43 sekunde. Međutim, čovjekov utjecaj danas na Zemlju je veliki. On je izmijenio Zemlju i prilagodio ju sebi, često nauštrb drugih organizama koji na Zemlji žive.
Ako bismo prošlost Zemlje predstavili kao jedan dan, čovjek bi se na Zemlji pojavio tek u:
23 sata 58 minuta i 43 sekunde.
Čovjekov utjecaj danas na Zemlju je veliki.
Doba u kojem mi živimo zove se antropogen.
Čovjek se na Zemlji pojavio prije otprilike 1,8 milijuna godina.
Čovjek se u tom razdoblju mijenjao – evoluirao je.
Ako se čovjek toliko promijenio u geološko kratkom razdoblju,
kako onda ne bi i Zemlja u svojoj prošlosti od preko 4 milijarde godina,
zar ne?