Na internetskoj stranici Seizmološke službe pronađi kada se u Hrvatskoj zadnji put osjetio potres. Jesi li ga ti osjetio? Kako potres može promijeniti reljef?
Tektonika ploča
Kontinenti su u geološkoj prošlosti bili jedna kopnena masa - njemački geofizičar Alfred Wegener tu je kopnenu masu nazvao Pangea. Pangea je nastala prije oko 300 000 000 godina, a raspadala se na dijelove tijekom dulje geološke prošlosti. Konačno se raspala na Gondvanu i Lauraziju prije oko 180 000 000 godina. Wegenerova teorija nije u početku bila prihvaćena. Tek od 60-ih godina XX. stoljeća, razvija se teorija koja opisuje kretanje razlomljenih dijelova litosfere - litosfernih ploča - poznata pod imenom tektonika ploča.
Zemlja se sastoji od 7 velikih litosfernih ploča - one zauzimaju poprilici područja današnjih kontinenata pri čemu su Europa i Azija jedna kopnena masa Euroazija, a sedma je litosferna ploča Pacifička - te više manjih litosfernih ploča. Ostale litosferne ploče su manje, često uz rubove ovih većih litosfernih ploča. Litosferne ploče kreću se po astenosferi. Razlikujemo dvije vrste litosfernih ploča - oceansku (tanje su i mlađe) te kontinentsku (deblje i starije).
Između ploča nalaze se granice tih ploča koje definiramo s obzirom na pokrete koje se događaju na tom prostoru. Na destruktivnim ili konvergentnim granicama ploče se sudaraju ako su u pitanju dvije kontinentske ploče, odnosno podvlače ako se približavaju dvije oceanske ili oceanska i kontinentska ploča. Zbog podvlačenja, nastaju visoke planine jer se kora uzdiže. Isto tako na ovim granicama česti su i potresi.
Konstruktivne ili divergentne granice su granice između litosfernih ploča koje se udaljavaju jedna od druge. Pri tome izbija magma. Na konstruktivnim granicama nastaje i nova oceanska kora, čime se oceani šire. Pokušaj objasniti zašto. Na konstrukvinim granicama nastaju i srednjooceanskih hrptovi.
Transformne ili konzervativne granice su granice između litosfernih ploča gdje se one smiču, tj. pomiču jedna uz drugu. Pri tome ne nastaje nova kora, niti se stara uništava. Pokušaj objasniti zašto nose nazive konzervativne.
Kontinenti su u geološkoj prošlosti bili jedna kopnena masa.
Njemački geofizičar Alfred Wegener tu je kopnenu masu nazvao Pangea.
Pangea raspadala na dijelove tijekom dulje geološke prošlosti.
Teorija Alfreda Wengera nije u početku bila prihvaćena.
Od 60-ih godina XX. stoljeća, razvija se teorija koja opisuje kretanje razlomljenih dijelova litosfere - litosfernih ploča.
Ta je teorija poznata pod imenom tektonika ploča.
Zemlja se sastoji od 7 velikih litosfernih ploča .
Litosferne ploče zauzimaju područja današnjih kontinenata.
Europa i Azija jedna su kopnena masa- Euroazija.
Sedma litosferna ploča je Pacifička.
Ostale litosferne ploče su manje, često uz rubove većih litosfernih ploča.
Litosferne ploče kreću se po astenosferi.
Razlikujemo dvije vrste litosfernih ploča:
- oceanske (tanje su i mlađe)
- kontinentske (deblje i starije)
Između ploča nalaze se granice tih ploča.
Granice ploča mogu biti:
- Destruktivne ili konvergentne
- Konstruktivne ili divergentne
- transformne ili konzervativne
Na destruktivnim ili konvergentnim granicama :
- dvije kontinentalne ploče se sudaraju
- dvije oceanske ili oceanska i kontinentalna ploča se podvlače
Zbog podvlačenja, nastaju visoke planine jer se kora uzdiže.
Na ovim granicama česti su i potresi.
Konstruktivne ili divergentne granice su granice između litosfernih ploča koje se udaljavaju jedna od druge.
Pri tome izbija magma.
Na konstruktivnim granicama nastaju i oceani.
Pokušaj objasniti zašto.
Transformne ili konzervativne granice su granice između litosfernih ploča gdje se one smiču.
Pri tome ne nastaje nova kora, niti se stara uništava.
Pokušaj objasniti zašto nose nazive konzervativne.
Promotri pokrete na granicama litosfernih ploča i imenuj ih. Klikom na broj, saznaj jesi li bila/bio u pravu!
Vulkani
Zemlja nije samo površina koju vidimo - Zemljina unutrašnjost prepuna je različitih tvari u svim agregatnim stanjima koje se često, pod različitim pritiscima, izbacuju na površinu kroz pukotine i rupe. Rastaljeni stijenski materijal iz unutrašnjosti Zemlje, koji poznajemo kao magma, kada biva izbačen na Zemljinu površinu naziva se lava. Magma se izbacuje kroz krater, jedan od dijelova vulkana. Prouči dijelove vulkana na shematskom prikazu. Pojavu izljevanja magme iz unutrašnjosti na površinu nazivamo erupcijom.
Vulkane nalazimo i na kopnu i na moru. Veliki dio njih je aktivan - događaju se erupcije, međutim još veći dio njih je pritajen (erupcije se nisu dogodile već dugo vremena) ili su potpuno ugasli. Uz vulkanske erupcije, javljaju se i različite popratne pojave i .
Zemlja nije samo površina koju vidimo.
Zemljina unutrašnjost prepuna je različitih tvari u svim agregatnim stanjima.
Tvari iz unutrašnjosti Zemlje često se izbacuju na površinu kroz pukotine i rupe.
Do izbacivanja tvari iz zemljine unutrašnjosti dolazi po različitim pritiscima.
Rastaljeni stijenski materijal iz unutrašnjosti Zemlje zovemo magma.
Magma izbačena na Zemljinu površinu naziva se lava.
Magma se izbacuje kroz vulkan.
Vulkan se sastoji od nekoliko dijelova.
Prouči ih na shematskom prikazu.
Erupcija je izljevanje magme iz unutrašnjosti na površinu Zemlje.
Vulkane nalazimo i na kopnu i na moru.
Veliki dio vulkana je aktivan - događaju se erupcije.
Veći dio vuklana je pritajen (erupcije se nisu dogodile već dugo vremena).
Neki vulkani su se ugasili.
Uz vulkanske erupcije, javljaju se i različite popratne pojave i .
na prestanak vulkanske aktivnosti
Potresi
Pokušajte u sebi brojiti do 30. Zamislite da tih 30 sekundi podrhtava tlo. Kako biste se osjećali? Je li 30 sekundi u ovom slučaju malo ili puno?
Potresi su iznenadna i kratkotrajna podrhtavanja tla. Nastaju urušavanjem u podzemnim šupljinama (urušni), zbog podizanja magme na površinu Zemlje (vulkanski) ili zbog tektonskih pokreta (tektonski). Ovi potonji su najjači. Potresni valovi kreću se od hipocentra, a maksimumu potresa nalazi se u točki na površini Zemlje koje se naziva epicentar.
Jačinu potresa mjerimo Richterovom ljestvicom pri čemu svaki cijeli broj na ljestvici označava 10 puta jači od prethodnog broja. Potresi jačine 10 na Richterovoj ljestvici nisu nikada zabilježeni, a djelovali bi razorno kao termonuklearna bomba. Potres se još može mjeriti i Mercalli-Cancani-Siebergovom ljestvicom koja ima 12 stupnjeva, a koji označavaju subjektivan dojam razornosti potresa.
Potresni valovi se bilježe pomoću uređaja seizmografa, a zapis potresnih valova dobiven seizmografom naziva se seizmogram. Na seizmografu razlikujemo P (longitudinalne), S (transverzalne) i L (duge valove).
Longitudinalni valovi titraju u smjeru širenja vala. Izuzetno su brzi - do 8 km/s. Transverzalni valovi šire titraje okomito na smjer širenja. Dugi valovi šire se površinom Zemlje te su za izgrađeni okoliš i ljude najopasniji.
Pokušajte u sebi brojiti do 30.
Zamislite da tih 30 sekundi podrhtava tlo.
Kako biste se osjećali?
Je li 30 sekundi u ovom slučaju malo ili puno?
Potresi su iznenadna i kratkotrajna podrhtavanja tla.
Urušni potresi nastaju urušavanjem u podzemnim šupljinama.
Vulkanski potresi nastaju zbog podizanja magme na površinu Zemlje.
Tektonski potresi nastaju zbog tektonskih pokreta.
Najjači su tektonski potresi.
Potresni valovi kreću se od hipocentra.
Maksimumu potresa nalazi se u točki na površini Zemlje koje se naziva epicentar.
Jačinu potresa mjerimo Richterovom ljestvicom.
Svaki cijeli broj na Richterovoj ljestvici označava 10 puta jači potres od prethodnog broja.
Potresi jačine 10 na Richterovoj ljestvici nisu nikada zabilježeni.
Potresi jačine 10 djelovali bi razorno kao termonuklearna bomba.
Potres se još može mjeriti i Mercallijevom ljestvicom.
Mercalijeva ljestvica ima 12 stupnjeva.
Stupnjevi na Mercalijevoj ljestvici označavaju subjektivan dojam razornosti potresa.
Seizmogram je uređaj za bilježenje potresnih valova.
Seizmograf je zapis potresnih valova dobiven pomoću seizmograma.
Na seizmografu razlikujemo:
- P (longitudinalne valove)
- S (transverzalne valove)
- L (duge valove).
Longitudinalni valovi titraju u smjeru širenja vala.
Izuzetno su brzi - do 8 km/s.
Transverzalni valovi šire titraju okomito na smjer širenja.
Dugi valovi šire se površinom Zemlje te su za izgrađene okoliš i ljude najopasniji.
Valove seizmografa možeš vidjeti na slici.
Seizmograf