Uvod
Od samih početaka ljudi se suočavaju s podrhtavanjima Zemljine kore poznatijima pod nazivom potresi (zemljotresi). Većina potresa na Zemlji traje manje od jedne minute. Svake godine u svijetu se registrira preko 30 000 potresa koje čovjek osjeti, a ukupno ih ima i preko milijun. Znanost koja ih proučava zove se seizmologija.
Potresi (zemljotresi) su podrhtavanja zemljine kore.
Potresi su oduvijek postojali.
Većina potresa na Zemlji traje manje od jedne minute.
Godišnje u svijetu bude preko milijun potresa.
Oko 30 000 potresa godišnje čovjek može osjetiti.
Znanost koja proučava potrese zove se seizmologija.
Gdje nastaju potresi?
Tri su najvažnije geografske potresne zone:
- pacifički vatreni prsten
- mediteransko-himalajski krug
- srednjooceanski hrptovi
Rasjed San Andreas u američkoj saveznoj državi Kaliforniji dug je oko 1000 km, a nastao je duž transformne granice između Sjevernoameričke i Tihooceanske (Pacifičke) litosferne ploče.
Prisjeti se kako nastaju rasjedi.
Rasjed San Andreas u američkoj saveznoj državi Kaliforniji:
- dug je oko 1000 km
- nastao je duž transformne granice između Sjevernoameričke i Tihooceanske (Pacifičke) litosferne ploče.
Prisjeti se kako nastaju rasjedi.
Pogledaj animaciju u nastavku i odgovori na pitanja.
Potresi na Zemlji 2001.-2015. godine
Hipocentar (fokus, žarište) je točka u unutrašnjosti Zemlje gdje potres nastaje.
Epicentar je točka na površini Zemlje gdje se potres najjače osjeti, a nalazi se iznad hipocentra.
Prema dubini hipocentre dijelimo na:
- plitke (do dubine 70 km)
- srednje duboke (70-350 km)
- duboke (350-800 km)
Kako mjerimo jačinu potresa?
Podrhtavanje Zemljine kore dolazi od vibracija koje nastaju prilikom naglog oslobođenja energije. Jačina oslobođene energije u epicentru zove se intenzitet. Intenzitet se prikazuje ljestvicom (skalom) od 12 stupnjeva, a takva se ljestvica zove Mercalli – Cancani – Siebergova (MCS) po prezimenima seizmologa koji su ju definirali.
Zemljina kora podrhtava zbog vibracija koje nastaju oslobađanjem energije.
Jačina oslobođene energije u epicentru zove se intenzitet.
Intenzitet se prikazuje ljestvicom (skalom) od 12 stupnjeva.
Ljestvica za prikaz intenziteta potresa zove se Mercalli – Cancani – Siebergova (MCS).
Mercalli, Cancani i Sieberg prezimena su seizmologa koji su ljestvicu definirali.
Ipak, puno je češće u upotrebi Richterova ljestvica od 10 stupnjeva kojom se iskazuje jačina oslobođene energije u hipocentru ().
Ime je dobila po američkom fizičaru i seizmologu Charlesu Francisu Richteru koji je zajedno s Benom Gutenbergom razvio metodu određivanja jakosti potresa i izradio ljestvicu magnituda potresa.
Češće je u upotrebi Richterova ljestvica.
Richterova ljestvica ima od 10 stupnjeva.
Stupnjevima se iskazuje jačina oslobođene energije u hipocentru ().
Ime je dobila po američkom fizičaru i seizmologu Charlesu Francisu Richteru.
Ako bi se zgrada, u kojoj se sada nalazite, počela tresti i znate da je potres u tijeku, što biste učinili?
"Hodao bih do najbližeg seizmografa."
Istraži!
Znaš li koliko se puta Zemljina kora zatrese u jednome danu?
U koliko sati je zabilježen zadnji potres?
Koje jačine je bio i gdje mu je bio epicentar?
Odgovore na ta pitanja saznaj klikom na sljedeću poveznicu.
Posljedice potresa
Usporedi fotografije prije i nakon potresa. Usporedi gradnju objekata prikazanih na fotografiji. Zašto je crkva oštećena, a moderna zgrada lijevo nije?
Istraži koje godine se dogodio razoran potres.
Pronađi na karti u atlasu grad Christchurch.
Na interaktivnoj animaciji prouči kakve posljedice u prostoru ostavljaju različite magnitude potresa prema Richterovoj ljestivici:
Tsunami - zašto? kada? gdje?
Snažnim potresima u podmorju nastaju , valovi koji se šire po morskoj površini na sve strane i mogu dosegnuti visinu do 30 m. Više o tsunamiju saznaj u video isječku i nakon toga odgovori na pitanja uz njega.
Tsunamiji su:
- valovi koji se šire po morskoj površini na sve strane.
- mogu dosegnuti visinu do 30 m.
- nastaju snažnim potresima u podmorju
Više o tsunamiju saznaj u video isječku.
Tsunami -
zašto? kada? gdje?
Odgovori na pitanja:
- Kako se šire potresni valovi?
- Nastaje li tsunami nakon svakog potresa u podmorju?
- Zašto su tsunamiji vrlo opasni?
- Mogu li se tsunamiji predvidjeti?
5. studenoga obilježava se Svjetski dan podizanja svijesti o tsunamiju.
Odluku o obilježavanju tog dana donijela je Glavna skupština Ujedinjenih naroda 2015. godine.
Potresi u Hrvatskoj
Kako reagirati u slučaju potresa?
Kako preživjeti potres?
Institucija koja se brine o zaštiti stanovnika Republike Hrvatske u slučaju potresa zove se Državna uprava za zaštitu i spašavanje. Posjeti njihovu internetsku stranicu, istraži upute o postupanju u za vrijeme i nakon potresa i odgovori na sljedeća pitanja:
- Koji telefonski broj je jedinstven za hitne slučajeve unutar cijele Europe?
- Provodi li tvoja škola evakuacijske vježbe?
- Znaš li koji su evakuacijski putevi i mjesta okupljanja unutar naselja u kojemu živiš?
Pouči druge! Izradi plakat na temu Kako reagirati u slučaju potresa koji ćeš predstaviti svojoj obitelji.
O zaštiti stanovnika Republike Hrvatske u slučaju potresa brine se Državna uprava za zaštitu i spašavanje.
Posjeti internetsku stranicu Državne upave za zaštitu i spašavanje.
Istraži upute o postupanju u za vrijeme i nakon potresa.
Odgovori na sljedeća pitanja:
- Koji telefonski broj je jedinstven za hitne slučajeve unutar cijele Europe?
- Provodi li tvoja škola evakuacijske vježbe?
- Znaš li koji su evakuacijski putevi i mjesta okupljanja unutar naselja u kojemu živiš?
Pouči druge!
Izradi plakat na temu Kako reagirati u slučaju potresa.
Predstavi plakat svojoj obitelji.