U ovom radu učenice gimnazije Daruvar istražile su  kako su živjele plemičke žene u Slavoniji krajem 19. stoljeća i početkom 20. stoljeća. Kao predmet spoznaje koristile su sačuvani dnevnik posljednje grofice Ane Elizabete Janković. Dnevnik se pokazao izvrstan povijesni izvor; poslužio je za razumijevanje odnosa društva prema ženama sisteme vrijednosti i vjerovanja. Socijalna uloga plemkinje XIX. stoljeća nije bila nimalo blistava – njezin svijet bio je dom i obitelj mjesta njezine glavne afirmacije. Javno mišljenje ženu je još uvijek smještalo u obitelj dodijelivši joj ulogu žene i majke dok je javna sfera i politika rezervirana isključivo za muškarce. No i u takvim uvjetima žena je znala pronalaziti razne načine ispoljavanja vlastite osobnosti. Više mogućnosti za to pružalo se ženama iz plemićkog staleža jer su obiteljske veze i dobar materijalni status širili horizonte djelovanja. Žene putuju bave se umjetnošću uče strane jezike bave se znanošću a karitativni rad pruža im mogućnost da budu dijelom javnog života. Neke poput Dragojle Jarnević postaju simboli emancipiranosti odbijaju bračne obveze i javnosti prkose «skandaloznim» životom. Druge poput grofice Ane žive pobožno utjelovljujući kršćanske ideale milosrđem prema drugima. Iako je 19. stoljeće doba liberalnih ideja nova «jednakost» muškaraca i žena ipak ostaje ograničena samo na područje umjetnosti i obrazovanja dok je u stvarnom životu položaj žene ostao isti. Ovaj samostalni istraživački rad učenika gimnazije Daruvar osvojio je prvo mjesto u kategoriji samostalni istraživački rad učenika na Državnom natjecanju iz povijesti u Bizovcu 2006. godine.