Uvod
Vladimir Posavec, povjesničar antike, u jednome je članku postavio provokativno pitanje: "Jesu li Grci bili inovatori, a Rimljani plagijatori?". U ovoj ćeš jedinici istražiti sličnosti njihovih religijskih sustava. Po završetku jedinice pokušaj dati odgovor na postavljeno pitanje.
Vladimir Posavec, povjesničar antike, u jednome je članku postavio provokativno pitanje:
"Jesu li Grci bili inovatori, a Rimljani plagijatori?".
U ovoj ćeš jedinici istražiti sličnosti grčkih i rimskih religijskih sustava.
- Po završetku jedinice pokušaj dati odgovor na postavljeno pitanje.
Grčka vjerovanja
Grci su vjerovali da je sve što se događa na Zemlji volja bogova. Zamišljali su ih u ljudskome obličju, s ljudskim vrlinama, manama i navikama. Smatrali su da je svako božanstvo pokrovitelj neke djelatnosti pa su bogove prikazivali s oznakama te djelatnosti. Dvanaest glavnih bogova boravilo je na planini Olimpu i stoga su nazvani olimpskim bogovima. Njihova hrana bila je ambrozija, a piće nektar. Grci su im podizali hramove pred kojima su na oltaru prinosili žrtve kako bi stekli njihovu naklonost.
Grci su vjerovali da je sve što se događa na Zemlji volja bogova.
Bogove su Grci zamišljali
- u ljudskome obličju
- s ljudskim vrlinama
- manama i navikama.
Grci su smatrali da je svako božanstvo pokrovitelj neke djelatnosti.
Bogove su kao zaštitnike djelatnosti prikazivali s oznakama te djelatnosti.
Dvanaest glavnih bogova boravilo je na planini Olimpu.
Bogovi s Olimpa nazvani su olimpskim bogovima.
Hrana bogova je bila ambrozija, a piće nektar.
Grci su bogovima podizali hramove.
- Pred hramovima su bogovima na oltaru prinosili žrtve.
- Žrtvama su Grci htjeli steći naklonost bogova.
Osim glavnih božanstava štovali su i božanstva poput nimfa – božica voda i šuma te devet muza – zaštitnica umjetnosti i znanosti.
Poseban su status imali heroji za koje se vjerovalo da su rođeni iz veze bogova s ljudima. Najpoznatiji među herojima bili su Heraklo, Tezej i Ahilej.
Priče o bogovima i herojska junačka djela Grci su opisivali u mitovima.
Uz glavna božanstava Grci su dodatno štovali i
- božanstva nimfe– božice voda i šuma te
- devet muza– zaštitnice umjetnosti i znanosti.
Poseban su status imali heroji.
- Za heroje se vjerovalo da su rođeni iz veze bogova s ljudima.
- Najpoznatiji među herojima bili su Heraklo, Tezej i Ahilej.
Priče o bogovima i herojska junačka djela Grci su opisivali u mitovima.
Vjerski su nazori u helenističko doba doživjeli znatne promjene. Ispreplitanje istočnjačkih vjerskih shvaćanja s grčkim bogovima i vjerovanjima dovelo je do pojave vjerskoga , miješanja božanskih osobina različitih božanstava i područja njihova djelovanja. U njihovu su čast održavani tajni obredi, misteriji, a vjerovalo se da samo upućeni u njihove tajne mogu očekivati spas od smrti. Izvorna božanstva istoka koja su tad stekla veliku popularnost, poput Mitre, Kibele i Izide, također su doživjela mnoge promjene u odnosu na svoje prvobitno obličje. Različita se božanstva spajaju pa popularni bogovi postaju Zeus-Amon, Serapis, Izida-Afrodita, Mitra i Baal.
Vjerski su nazori u helenističko doba doživjeli znatne promjene.
Istočnjačka vjerska shvaćanja ispreplela su se s grčkim bogovima i vjerovanjima.
Vjerska ispreplitanja dovela su do pojave vjerskoga
Vjerski sinkretizam je miješanje osobina različitih božanstava i područja njihova djelovanja.
U čast pojedinih božanstava održavani su tajni obredi, misteriji.
Vjerovalo se da samo upućeni u njihove tajne mogu očekivati spas od smrti.
Izvorna božanstva istoka velike popularnosti su bila Mitre, Kibele i Izide.
Navedena božanstva su doživjela mnoge promjene u odnosu na svoje prvobitno obličje.
Različita se božanstva spajaju.
Bogovi sa spojenim božanstvima postaju:
- bogovi Zeus - Amon, Serapis, Mitra i Baal
- božica Izida - Afrodita,
Prije donošenja važnih odluka ili životnih poteza Grci su često tražili savjete u proročištima. Proroci su osobe koje prema vjerovanju mogu stupiti u kontakt s bogovima, pretcima ili drugim duhovnim bićima. Kako bi ostvarili kontakt padaju u trans koristeći raznovrsne pripravke koji su mogli izazvati i halucinacije. Najpoznatije grčko svetište i proročište bilo je u Delfima. U Delfima je navodno djelovala Pitija, proročica koja je davala dvosmislena proročanstva.
Prije donošenja važnih odluka ili životnih poteza Grci su često tražili savjete u proročištima.
Proroci su osobe koje prema vjerovanju mogu stupiti u kontakt s bogovima, pretcima ili drugim duhovnim bićima.
Kako bi ostvarili kontakt padaju u trans koristeći raznovrsne pripravke koji su mogli izazvati i halucinacije.
Najpoznatije grčko svetište i proročište bilo je u Delfima. U Delfima je navodno djelovala Pitija, proročica koja je davala dvosmislena proročanstva.
U čemu je razlika u sljedećem proročanstvu:
Ibis redibis, nunquam peribis in bello. – Ići ćeš, vratiti se, nećeš u ratu poginuti.
Ibis redibis nunquam, peribis in bello. – Ići ćeš, vratiti se nećeš, u ratu poginuti.
U čemu je razlika u sljedećem proročanstvu:
Ibis redibis, nunquam peribis in bello. – Ići ćeš, vratiti se, nećeš u ratu poginuti.
Ibis redibis nunquam, peribis in bello. – Ići ćeš, vratiti se nećeš, u ratu poginuti.
Rimska vjerovanja
Rana rimska religija imala je obilježja. Važna je bila božanska moć ili sila, a ne njezin pojavni oblik. Pod jakim utjecajem etruščanske religije i vjerovanja Grka iz kolonija u južnoj Italiji, božanstva Rima postupno su poprimala obilježja tako što su štovanim božanskim silama dodijeljena obličja grčkih bogova. To je zatim dovelo i do preuzimanja grčke mitologije. Proces pridavanja osobina grčkih bogova italskim božanstvima nije bio ni jednostavan ni brz ni dosljedan, a neki su bogovi izravno preuzeti u rimski .
Rana rimska religija imala je obilježja.
Važna je bila božanska moć ili sila, a ne njezin pojavni oblik.
Na ranu rimsku religiju jak je bio utjecaj etruščanske religije i vjerovanja Grka iz kolonija u južnoj Italiji
Pod stranim utjecajima su božanstva Rima postupno poprimala obilježja.
Štovanim rimskim božanskim silama dodijeljena su obličja grčkih bogova.
Uvođenje antropomorfnih obilježja dovelo je i do preuzimanja grčke mitologije.
Proces pridavanja osobina grčkih bogova italskim božanstvima nije bio jednostavan, brz i dosljedan.
Neki su bogovi i božice izravno preuzeti u rimski .
Kućno svetište s prikazom lara koji prate duh predaka. Osim u brojna božanstva Rimljani su vjerovali i u duše predaka koje su morali štovati svi članovi familije. Svaka je kuća imala vlastito svetište posvećeno predcima, a kuću su štitili lari i penati, zaštitnici kućnoga ognjišta i praga. Smatralo se i da svaki čovjek posjeduje svoga genija (genius), božanskoga duha zaštitnika koji je odraz čovjekova bića, duhovne snage i životne energije.
Raspravi ima li takvo vjerovanje sličnosti s kršćanskim poimanjem duše.
Osim u brojna božanstva Rimljani su vjerovali i u duše predaka:
- duše predaka su morali štovati svi članovi familije
- svaka je kuća imala vlastito svetište posvećeno predcima.
Kuću su štitili lari i penati.
Lari i penati bili su zaštitnici kućnoga ognjišta i praga.
Smatralo se i da svaki čovjek posjeduje svoga genija (genius).
Genij je božanski duh zaštitnik koji je odraz:
- čovjekova bića
- duhovne snage i
- životne energije
Raspravi ima li takvo vjerovanje sličnosti s kršćanskim poimanjem duše.
Budući da su vrlo rano bili izloženi raznim vjerskim utjecajima, Rimljani su razvili u povijesti jedinstven stav vjerske tolerancije pa se nisu ustručavali u vlastiti panteon preuzimati bogove drugih naroda. Carski kult koji je promovirala službena politika Augustova doba ubrzo je izgubio svoju privlačnost i postao samo izraz političke lojalnosti. U težnji da zadovolji duhovnu prazninu u trenutcima krize stanovništvo se okretalo brojnim različitim istočnjačkim kultovima.
Rimljani su vrlo rano bili izloženi raznim vjerskim utjecajima.
Zbog raznih vjerskih utjecaja, rimljani su razvili u povijesti jedinstven stav vjerske tolerancije.
Rimljani su u vlastiti panteon preuzimati bogove drugih naroda.
U Augustovo doba promoviran je Carski kult, koji je postao izraz političke lojalnosti.
U trenutcima krize stanovništvo se okretalo brojnim različitim istočnjačkim kultovima.
Grčko-rimski bogovi
U videu se opisuje što je vrhovni bog Zeus značio za Grke, a što je kao vrhovni bog Jupiter značio za Rimljane.
- Grčki bog Zeus posjeduje mnoge vrline: zaštitnik je obitelji i države, pravedan sudac i velikodušan domaćin.
- Zeusu se za žrtvu prinosila krv koza i ovaca, osobito bijelih bikova kao najmoćnijih životinja.
- U umjetnosti je Zeus prikazivan kao veličanstvo na zlatnom tronu s munjom u jednoj ruci i munjom u drugoj.
- Prema mitovima Zeusovo ponašanje nije uvijek bilo časno i plemenito. Bio je zaljubljiv i izazivao je ljubomoru i bijes svoje žene Here.
Rimski bog Jupiter oblikovan je po uzoru na Zeusa s istim obilježjima.
- Prikaz je s dugom bradom, orlom i munjom. I Jupiteru su se kao žrtve prinosile životinje.
- Jupiter je bio rimski državni bog i zaštitnik u čiju su čast građeni hramovi na brežuljcima.
- Rimski carevi su se poistovjećivali s Jupiterom i smatrali su se vrhovnim svećenicima, za razliku od vjerovanja u Rimskoj Republici.
Prouči sličnosti i razlike između grčkoga i rimskoga panteona bogova uz pomoć interaktivnog prikaza.
Ateizam?
U promišljanju i istraživanju antičkog društva istraživači su puno pažnje pridavali temi vjerovanja i religije. No, vrlo se mali broj bavio idejom je li religija nužni dio društva ili je moguće da su Grci i Rimljani bili i ateisti. Više o društvenoj ulozi religije doznati ćeš tijekom učenja sociologije.
Istraživači antičkog društva su puno pažnje pridavali temi vjerovanja i religije.
Mali broj istraživača se bavio pitanjima
- je li religija nužni dio društva
- je li moguće da su Grci i Rimljani bili i ateisti
Više o društvenoj ulozi religije doznati ćeš tijekom učenja sociologije.
Tim Whitmarsh, profesor grčke kulture i autor knjige Battling the Gods piše:
Ateizam je ljudima jednako prirodan kao i religija, sugerira novo istraživanje i time baca sjenu na tezu da su ljudi unaprijed programirani da vjeruju u božanstva. (...) Postoji tendencija da na ateizam gledamo kao na relativno nov fenomen koji se pojavio tek u sekularnim zapadnjačkim društvima. No čini se da je ateizam bio rasprostranjen ne samo u antičkoj Grčkoj i Rimu, nego i još dalje u prošlosti i bio čak rašireniji nego danas. (...) Era ateizma je generalno završila kad su tolerantna društva zamijenile imperijalne sile koje su zahtijevale prihvaćanje jednoga pravog Boga. (...) Ideja da vam svećenik govori što biste trebali raditi je bila strana u svijetu starih Grka.
Iz knjige Tima Whitmarsha, profesora grčke kulture i autor knjige "Battling the Gods" saznajemo:
Ateizam je ljudima jednako prirodan kao i religija, sugerira novo istraživanje.
Time se baca sjena na tezu da su ljudi unaprijed programirani da vjeruju u božanstva. (...)
Postoji tendencija da na ateizam gledamo kao na relativno nov fenomen.
Ateizam se pojavio tek u sekularnim zapadnjačkim društvima.
Čini se da je ateizam bio rasprostranjen u antičkoj Grčkoj i Rimu i dalje u prošlosti i bio čak rašireniji nego danas. (...)
Era ateizma je generalno završila kad su tolerantna društva zamijenile imperijalne sile koje su zahtijevale prihvaćanje jednoga pravog Boga. (...)
Ideja da vam svećenik govori što biste trebali raditi je bila strana u svijetu starih Grka.
- Što je dogma? Raspravi s prijateljima iz razreda je li preispitivanje religioznosti i ateizma naružavanje religijskih dogmi.
Sanzaru ili Tri mudra majmuna personificirani je prikaz u kojem trojica majmuna utjelovljuju izreku "ne vidim zlo, ne čujem zlo, ne govorim zlo". Prikaz je izrezbaren na japanskome hramu Tōshō-gū u 17. st. Vjeruje se kako predstavljaju Konfucijev moralni kodeks, koristeći majmuna kao simbol ljudskog životnog ciklusa. Tri majmuna predstavljaju japansko zlatno pravilo: Čini drugima što želiš sebi. Ne čini drugima što ne želiš sebi. Komentiraj koliko su nekadašnje i sadašnje religije u skladu s tim pravilom.