Pojmovnik

Dužine koje spajaju nasuprotne vrhove pravokutnika nazivaju se dijagonale.

Dio pravca omeđen dvjema istaknutim točkama nazivamo dužina.

Istaknute točke $F$ i $G$ pripadaju dužini i one su krajnje ili rubne točke dužine.

Ispruženi kut je kut kojemu su kraci suprotni polupravci istoga pravca.

Izbočeni kut je kut veći od ispruženoga kuta, a manji od punoga kuta.

Jednakokračni trokut je trokut kojemu su dvije stranice jednake duljine.

Stranice jednakih duljina nazivamo krakovima, a treću stranicu osnovicom.

Jednakostraničan trokut je trokut kojemu su sve tri stranice jednake duljine.

Kružnice sa zajedni­čkim središtem nazivaju se koncentrične kružnice.

Krug je skup svih točaka ravnine omeđenih kru­žnicom, uključujući i točke kružnice. Točka $S$ je središte kruga i kružnice.

Kružnica je skup svih točaka ravnine koje su jednako udaljene od zadane točke $S$. Točka $S$ je središte kružnice.

Dio kruga omeđen nacrtanim polumjerima i pripa­dnim kružnim lukom naziva se kružni isječak.

Kružni luk je dio kružnice omeđen dvjema točkama te kružnice.

Kružni luk omeđen točkama $F$ i $G$ označujemo s $\stackrel{⌢}{FG}$.

Dio kruga omeđen tetivom i pripadnim kružnim lukom naziva se kružni odsječak.

Dio ravnine omeđen koncentričnim kružnicama naziva se kružni vijenac.

Kut je dio ravnine omeđen dvama polupravcima sa zajedničkom početnom točkom, uključujući sve točke tih polupravaca. Ta se početna točka naziva vrh kuta, a polupravci su krakovi kuta.

Kvadrat je pravokutnik kojemu su susjedne stranice jednake duljine.

Točka $P$ dužine $\overline{AB}$ koja je jednako udaljena od rubnih točaka dužine naziva se polovište dužine.

$\left|AP\right|=\left|PB\right|$

Polumjer kružnice je dužina koja spaja središte kružnice s bilo kojom točkom na kružnici. Duljinu polumjera označujemo s $r$.

Pravac opisujemo kao ravnu neomeđenu crtu. Sastoji se od beskonačno mnogo točaka.

Ima beskonačnu duljinu, a nema visinu, ni širinu. Označujemo ga malim pisanim slovom ili s pomoću dviju njegovih točaka.

Dva pravca koji dijele ravninu na četiri jednaka (sukladna) dijela nazivamo okomiti pravci. Svaki od tih četiriju jednakih dijelova nazivamo pravi kut.

Pravokutan trokut je trokut koji ima jedan pravi kut.

Pravokutnik je četverokut koji ima četiri prava kuta.

Presječnica para paralelnih pravaca je svaki pravac koji siječe dva međusobno paralelna pravca.

Najdulja tetiva prolazi središtem kružnice i naziva se promjer (dijametar) kružnice.

Puni kut je kut kojemu se krakovi podudaraju i koji sadržava sve točke ravnine.

Ravninu zamišljamo i opisujemo kao ravnu neomeđenu plohu. Ona se sastoji od beskonačno mnogo točaka.

Ravnina ima beskonačnu širinu i duljinu, a nema debljinu. Ravninu označujemo velikim pisanim slovom.

List papira, školsku ploču ili, na primjer, zid učionice možemo zamisliti kao ravninu.

Raznostraničan trokut je trokut kojemu su sve tri stranice različite duljine.

Pravac koji prolazi polovištem dužine i okomit je na tu dužinu nazivamo simetrala dužine.

Za dvije dužine $\overline{AB}$ i $\overline{CD}$ kažemo da su sukladne ako imaju jednake duljine, tj. ako vrijedi $\left|AB\right|=\left|CD\right|$.

Činjenicu da su dužine $\overline{AB}$ i $\overline{CD}$ sukladne simbolički zapisujemo $\overline{AB}\cong \overline{CD}$.

Dva kuta kojima je zbroj veličina $180°$ nazivamo suplementarni kutovi.

Dva kuta koji imaju jedan zajednički krak, a drugi su im krakovi suprotni polupravci istoga pravca nazivamo susjednim kutovima ili sukutima. Zbroj veličina susjednih kutova iznosi $180°$.

Šiljasti kut je svaki kut koji je manji od pravoga kuta.

Šiljastokutan trokut je trokut kojemu su tri kuta šiljasta.

Tetiva kružnice je dužina koja spaja bilo koje dvije točke kružnice.

Točka je glavni pojam u geometriji.

Ističemo je kružićem (katkad ste je u nižim razredima isticali i križićem), a označujemo velikim slovim latinične abecede.

Točka označuje položaj i nema veličinu.

Trokut $△ABC$ je dio ravnine omeđen dužinama $\overline{AB}$, $\overline{BC}$ i $\overline{CA}$, uključujući sve točke tih dužina.

Tupi kut je svaki kut koji je veći od pravoga kuta, a manji od ispruženoga kuta.

Tupokutan trokut je trokut koji ima jedan tupi kut.

Vršni kutovi su kutovi jedakih veličina koji dijele zajednički vrh, a kraci su im suprotni polupravci istog pravca.