Uvod
Kelti
Kelti su skupina plemena koja su naseljavala velike dijelove Srednje i Zapadne Europe. O njima pišu grčki i rimski pisci, ali sami Kelti nemaju pisani jezik pa sami o sebi nisu ostavili pisanih izvora. Mnogo onoga što znamo o Keltima otkrili su arheolozi. Znamo da su ih Grci nazivali Keltoi i Galatai, a Rimljani Keltai i Gali. Kelti su živjeli okupljeni u plemenima i nikada nisu živjeli u jedinstvenoj državi pa nisu imali pisane zakone ili zajedničku vojsku.
Kelti su živjeli okupljeni u plemenima.
Keltska plemena naseljavala su velike dijelove Srednje i Zapadne Europe.
Kelti nikada nisu živjeli u jedinstvenoj državi i zato
- nisu imali pisane zakone ili
- zajedničku vojsku.
Kelti nisu imali pisani jezik pa o sebi nisu ostavili pisanih izvora.
O Keltima pišu grčki i rimski pisci.
Mnogo onoga što znamo o Keltima otkrili su arheolozi.
Znamo da su Kelte Grci nazivali Keltoi i Galatai, a Rimljani Keltai i Gali.
- Prati širenje Kelta na karti Europe. U kojim su državama Europske unije danas prisutni Kelti?
Grčki pisci o Keltima
U vrijeme dok u Grčkoj završava mračno doba i počinje uspon grčke civilizacije, u Europi cvate kultura čiji su nositelji Kelti. O Keltima piše Herodot. On sredinom 5. stoljeća prije Krista navodi da Kelti odlaze dalje od Herkulovih stupova (odnosno Gibraltarskog prolaza) te da u njihovoj zemlji izvire rijeka Dunav (jug Njemačke).
Strabon, također grčki pisac, navodi da su Kelti snažni i hrabri ljudi, uvijek spremni na borbu ako ih se izaziva ili im se nanosi nepravda.
Kelti su bili nositelji kulture u Europi u vrijeme uspona grčke civilizacije.
Sredinom 5. stoljeća prije Krista, Herodot piše o Keltima:
- Kelti odlaze dalje od Herkulovih stupova (odnosno Gibraltarskog prolaza)
- u njihovoj zemlji izvire rijeka Dunav (jug Njemačke).
Strabon, grčki pisac, navodi
- da su Kelti snažni i hrabri ljudi
- da su uvijek spremni na borbu
- da su borbeni ako ih se izaziva ili im se nanosi nepravda.
Rimljani i keltski ratnici
Kelti su 390. g. prije Krista provalili na Apeninski poluotok i osvojili Rim. Tako je započeo sukob koji će trajati skoro 350 godina. Kelti su Rimljanima bili ljuti neprijatelji koje su opisivali kao zastrašujuće ratnike. Posebno ih se dojmila hrabrost koju su imali keltski ratnici čak i u smrtnoj opasnosti.
Rimljani su Kelte (Gale) smatrali barbarima i često naglašavali da njihovi ratnici u borbu odlaze potpuno goli. Svojom pojavom i izgledom bili su u stanju su zastrašiti neprijatelja i prije borbe.
Kelti su 390. g. prije Krista provalili na Apeninski poluotok i osvojili Rim.
Osvajanjem Rima započeo je sukob koji će trajati skoro 350 godina.
Kelti su Rimljanima bili ljuti neprijatelji.
Rimljani su Kelte opisivali kao zastrašujuće ratnike.
Posebnu hrabrost keltski su ratnici imali u smrtnoj opasnosti.
Rimljani su Kelte (Gale) smatrali barbarima.
Često su naglašavali da keltski ratnici u borbu odlaze potpuno goli.
Kelti su strašili neprijatelja i prije borbe
- svojom pojavom i
- svojim izgledom
Ako su Rimljani Kelte smatrali svojim ljutim neprijateljima, kako je to utjecalo na rimske pisce koji pišu o njima?
Zašto nije moguće provjeriti kakve su stavove prema Rimljanima imali Kelti?
Besmrtnost duše
Keltska vjerovanja o smrti su posebna. Utemeljena su na ideji dvojnosti života i smrti. Što to znači? Kelti smatraju da duša nikada ne umire već da se seli iz života u smrt i obrnuto. U takvome shvaćanju, smrt se ne doživljava kao trauma nego kao selidba duše "onkraj" (odnosno u smrt) i nastavak života. Kao što se priroda svake godine obnavlja u proljeće, tako se i ljudska duša vraća u stvarni život, ali u novome tijelu.
- Razmisli zašto se keltski ratnici nisu bojali smrti?
Kelti vjeruju da se duša nalazi u glavi pa glavu smatraju najvažnijim dijelom ljudskog tijela.
Međutim, dušu nemaju samo ljudi nego i sve drugo što je u prirodi živo ima dušu.
Keltska vjerovanja o smrti su posebna.
Vjerovanja Kelta su utemeljena na ideji dvojnosti života i smrti.
Što to znači?
- Kelti smatraju da duša nikada ne umire već se seli iz života u smrt i obratno.
- Smrt se ne doživljava kao trauma.
- Vjeruje se da je smrt selidba duše "onkraj" (odnosno smrt) i nastavak života.
- Ljudska se duša vraća u stvarni život, ali u novom tijelu.
- Tako se i priroda obnavlja svake godine u proljeće.
Razmisli, zašto se keltski ratnici nisu bojali smrti?
Kelti vjeruju da se duša nalazi u glavi.
Glavu smatraju najvažnijim dijelom tijela jer u glavi boravi duša.
Sve u prirodi ima dušu, a ne samo ljudi.
Priroda je najljepši hram
U keltskim vjerovanjima važno mjesto ima priroda. Kelti smatraju da njihova božanstva ne trebaju hramove jer se božanski i ljudski svijet dodiruju u prirodi. Posebno značenje ima drveće. Svojim korjenjem duboko u tlu te svojim vrhom blizu neba, drvo je veza između dvaju svijetova. Svako keltsko pleme imalo je svoje sveto drvo.
- Zašto Kelti nisu smjeli dozvoliti da neprijatelj iščupa ili posječe njihovo sveto drvo?
U keltskim vjerovanjima važno mjesto ima priroda.
Kelti smatraju da njihova božanstva ne trebaju hramove.
Vjerovali su da se božanski i ljudski svijet dodiruju u prirodi.
Posebno značenje ima drveće.
Kelti su smatrali da je drvo je veza između božanskog i ljudskog svijeta, time što je drvo
- svojim korjenjem duboko u tlu, a
- svojim vrhom blizu neba.
Svako keltsko pleme imalo je svoje sveto drvo.
- Zašto Kelti nisu smjeli dozvoliti da neprijatelj iščupa ili posječe njihovo sveto drvo?
Obred s hrastom i imelom
Rimski pisac Plinije Stariji zabilježio je izvođenje ovog obreda. On piše da se druid odjeven u bijelo uspne uz stablo hrasta na kojem raste imela. Imelu mora posjeći pa potom žrtvovati dva bijela bika. Od imele će napraviti napitak koji služi kao protuotov i lijek protiv neplodnosti.
Obred s hrastom i imelom
Rimski pisac Plinije Stariji zabilježio je izvođenje ovog obreda:
- druid odjeven u bijelo uspne uz stablo hrasta na kojem raste imela
- mora posjeći imelu pa potom žrtvovati dva bijela bika
- od imele će napraviti napitak koji služi kao protuotov i lijek protiv neplodnosti.
Patuljci, vile i divovi
Kao kod starih Grka, tako i u keltskim mitovima nalazimo neobična bića. To su bića koja čuvaju ulaz u drugi svijet. Vrata drugog svijeta otvaraju se u blizini rijeka i izvora. Na tim mjestima žive patuljci, vile i divovi.
- Prisjeti se dječjih priča u kojima se pojavljuju patuljci, vile i divovi?
U keltskim mitovima nalazimo neobična bića, kao i kod starih Grka.
To su bića koja čuvaju ulaz u drugi svijet.
Vrata drugog svijeta otvaraju se u blizini rijeka i izvora.
Na tim mjestima žive patuljci, vile i divovi.
Prisjeti se dječjih priča u kojima se pojavljuju patuljci, vile i divovi?
Druidi
Keltski bogovi
Kelti su bili mnogobošci, zabilježena su imena tristotinjak njihovih bogova. Neki bogovi nisu bili poznati izvan pojedinog plemena dok su neki drugi štovani u cijelom keltskom svijetu pod drugim imenima. Bog Lug je bog koji se štuje među svim Keltima pa tako je poznat Galima, ali i Ircima i Velšanima. U krajevima koje Rimljani nisu osvojili, keltska su se vjerovanja održala u srednjemu vijeku sve do dolaska kršćanskih misionara.
Kelti su bili mnogobošci.
Zabilježena su imena tristotinjak njihovih bogova.
- neki bogovi nisu bili poznati izvan pojedinog plemena
- neki drugi bogovi štovani u cijelom keltskom svijetu pod drugim imenima
Bog Lug se štuje među svim Keltima.
Lug je poznat Galima, ali i Ircima i Velšanima.
U krajevima koje Rimljani nisu osvojili, keltska su se vjerovanja održala u srednjemu vijeku.
U srednjem vijeku na Kelte je počeli utjecati kršćanski misionari.
Dagda
Ime ovoga boga prevedno s keltskog jezika znači Dobri Bog. On je imao kotao koji nikad nije bio prazan, njegove voćke uvijek su nosile plodove, a imao je i dvije svinje. Jedna je bila živa, a druga se neprestano pekla.
Svojom palicom Dagda je imao moć ubiti, ali i vratiti u život, a njegova harfa je zazivala godišnja doba.
Ime ovoga boga prevedno s keltskog jezika znači Dobri Bog.
Dobri bog je imao:
- kotao koji nikad nije bio prazan
- njegove voćke uvijek su nosile plodove
- imao je i dvije svinje, jedna je bila živa, a druga se neprestano pekla.
Svojom palicom Dagda je imao moć ubiti, ali i vratiti u život.
Harfa boga Dagda je zazivala godišnja doba.
Taranis
Ovo je bog groma koji se prikazuje s munjama u jednoj ruci i s kotačem u drugoj. Kelti ga smatraju vrlo moćnim bogom kojem prinose i ljudske žrtve.
Kad su Kelti prihvatili rimsku vlast ovaj se bog počeo poistovjećivati s Jupiterom.
Ovo je bog groma koji se prikazuje:
- s munjama u jednoj ruci
- s kotačem u drugoj ruci.
Kelti boga groma smatraju vrlo moćnim bogom.
Bogu groma Kelti prinose i ljudske žrtve.
Prihvaćanjem rimske vlasti bog groma poistovjećuje se s Jupiterom.
Morigan
Ovo je božica rata i zle sudbine. Vjerovalo se da ratnik kojem ona opere štit u potoku mora umrijeti u borbi istoga dana.
Ratnicima daje hrabrost i ima moć utjecati na rezulat bitaka. Izaziva strah i jako je osvetoljubiva.
Ovo je božica rata i zle sudbine.
Vjerovalo se da ratnik kojem božica opere štit u potoku mora umrijeti u borbi istoga dana.
Moći božica rata i zle sudbine su:
- ratnicima daje hrabrost i
- ima moć utjecati na rezulat bitaka.
Božica rata i zle sudbine izaziva strah i osvetoljubiva je.
Kviz ponavljanja
Za znatiželjne
Istraži tko je svetac sa slike. On je zaštitnik jedne od europskih država u kojoj se keltska tradicija najviše održala. Njegov dan se proslavlja 17. ožujka.