Uvod
U životima Grka i Rimljana, bogovi su imali istaknuto mjesto. I jedni i drugi su bili mnogobošci te su vjerovali da bogovi imaju moć direktno utjecati na njihove živote i sudbine. Bogovima se obraćalo kad je trebalo donijeti važne odluke ili kad su ljudi željeli znati što donosi budućnost. Kao većina starovjekovnih naroda, Grci i Rimljani su zamišljali bogove u ljudskom obličju i s ljudskim osobinama. Vjerovalo se da bogovima treba udovoljavati pa su se za njih prinosile žrtve i darovi.
U životima Grka i Rimljana, bogovi su imali istaknuto mjesto.
I Grci i Rimljani su bili mnogobošci.
Vjerovali su da bogovi direktno utjeću na njihove živote i sudbine.
Bogovima se obraćalo u raznim situacijama:
- kad je trebalo donijeti važne odluke ili
- kad su ljudi željeli znati što donosi budućnost.
Grci i Rimljani su zamišljali bogove kao ljude
- u ljudskom obličju i
- s ljudskim osobinama.
Zamišljanje bogova poput ljudi bilo je kod većine starovjekovnih naroda.
Vjerovalo se da bogovima treba udovoljavati.
Bogovima su se prinosile žrtve i darovi da budu zadovoljni.
Zeus i olimpski bogovi
Pročitaj/poslušaj ulomak o grčkim bogovima i odgovori na pitanja.
U knjizi Grčka i rimska mitologija, autor Malcolm Couch piše:
Grci su bili mnogobošci. Dodatno je svako naselje imalo svoga boga. U Grčkoj, bogove su štovali izvan hramova izgrađenih od mramora ili vapnenca. Kad je nekome trebala pomoć bogova, on ili ona odlazili bi u hram i nudili dar odgovarajućem bogu. Bogovi su sličili ljudima u svome obličju, osjećajima i načinu života. Čini se da su stari Grci vjerovali da bogovi imaju ljudsko obličje, ali ga mogu promijeniti u druge oblike. Međutim, najvažnija razlika između ljudi i grčkih bogova, je u tome što su bogovi besmrtni, a ljudi nisu. Poznate su stotine grčkih bogova, ali najmoćniji su bili dvanaestero olimpskih bogova grčkog panteona. Vladavina olimpskih bogova započela je kad se Zeus pobunio protiv svoga oca Krona i zbacio ga s prijestolja.
Iz knjige "Grčka i rimska mitologija", autor Malcolm Couch saznajemo:
Grci su bili mnogobošci.
Dodatno je svako naselje imalo svoga boga.
Grci su bogove štovali izvan hramova.
Hramovi su bili izgrađeni od mramora ili vapnenca.
Kada je nekome trebala pomoć bogova, on ili ona
- odlazi u hram
- nudi dar odgovarajućem bogu.
Bogovi su sličili ljudima
- u svome obličju
- osjećajima
- načinu života.
Stari su Grci vjerovali da bogovi ljudsko obličje mogu promijeniti u druge oblike.
Najvažnija razlika između ljudi i grčkih bogova je u tome:
- što su bogovi besmrtni
- ljudi nisu besmrtni.
Poznate su stotine grčkih bogova.
Najmoćniji su bili dvanaestero olimpskih bogova grčkog panteona.
Vladavinu olimpskih bogova započeo je Zeus kad je svog oca zbacio s prijestolja.
- Zašto je u staroj Grčkoj postojalo mnoštvo bogova? Što je bilo potrebno učiniti da se dobije pomoć nekog boga? Koje su razlike između ljudi i bogova? Koliko bogova čini olimpske bogove?
- Istraži gdje je planina Olimp.
Usporedi sličnosti i razlike grčkih i rimskih bogova:
Rana rimska vjerovanja
Kod Rimljana je rašireno štovanje duša pokojnih predaka (mrtvih). Svaka obitelj imala je kućni žrtvenik s kipićima koji predstavljaju pokojnike. Njima se posvećivala hrana, piće i cvijeće.
Vjerovalo se da dom štite lari i penati. Lari su čuvali ognjište, a penati kućni prag.
Kod Rimljana je rašireno štovanje duša pokojnih predaka (mrtvih).
- Svaka obitelj imala je kućni žrtvenik s kipićima.
- Kipići su predstavljali pokojnike.
- Kipićima, pokojnicima, posvećivala se hrana, piće i cvijeće.
Vjerovalo se da dom štite lari i penati:
- lari su čuvali ognjište
- penati su čuvali kućni prag.
- Pročitaj/poslušaj ulomak o ranim rimskim vjerovanjima i odgovori na pitanja.
U knjizi Grčka i rimska mitologija, autor Malcolm Couch piše:
Prije osvajanja Grčke, stari Rimljani su vjerovali da su njihovi bogovi moći, a ne prave osobe. Kad su zavladali Grčkom, prilagodili su grčku mitologiju i počeli svoje bogove zamišljati u ljudskom obliku. U ranome razdoblju, Rimljani nisu smatrali da su osobnosti bogova važne jednako kao moć svakog pojedinog boga. Štovanje bogova bila je svakodnevna rutina starih Rimljana. Ulazak u kuću ili paljenje vatre na ognjištu bili su dovoljni razlozi za štovanje posebnog boga ili božice.
Iz knjige "Grčka i rimska mitologija", autora Malcolm Coucha saznajemo:
Prije osvajanja Grčke, stari Rimljani su vjerovali:
- da su njihovi bogovi-bogovi moći
- da njihovi bogovi nisu prave osobe.
Kad su zavladali Grčkom Rimljani su prilagodili grčku mitologiju.
Rimljani su svoje bogove počeli zamišljati u ljudskom obliku.
Stari Rimljani su smatrali da je moć boga važnija od osobnosti boga.
Štovanje bogova bila je svakodnevna rutina starih Rimljana.
Dovoljni razlozi za štovanje posebnog boga ili božice bili su:
- ulazak u kuću ili
- paljenje vatre na ognjištu
1. Kada je započela promjena u vjerovanjima Rimljana?
2. Razmisli: zašto su Rimljani štovali božanstvo kućnog ognjišta?
3. Što se pripremalo na ognjištu?
4. Zašto su se Rimljani skupljali oko ognjišta?
- Kada je započela promjena u vjerovanjima Rimljana? Razmisli: zašto su Rimljani štovali božanstvo kućnog ognjišta? Što se pripremalo na ognjištu? Zašto su se Rimljani skupljali oko ognjišta?
Jupiter i kapitolijsko trojstvo
U sredini je bog Jupiter, a uz njega su božice Junona i Minerva. Što se dogodilo s ovom skulpturom?
Rimljani su od Grka preuzeli bogove i vjerovanja. Jupiter, Junona i Minerva u Grčkoj su Zeus, Hera i Atena. Rimljani su ova božanstva smatrali zaštitnicima svoje države. Nazivaju se kapitolijsko trojstvo jer je hram u njihovu čast sagrađen na brežuljku Kapitoliju. Neobično je što se uz muško božanstvo ističu čak dvije božice kao najvažnije u Rimu. Smatra se da je to etruščanski utjecaj u rimskim vjerovanjima.
- Zašto su Jupiter, Junona i Minerva najvažnija rimska božanstva? Čiji se utjecaji vide u rimskim vjerovanjima?
Rimljani su od Grka preuzeli bogove i vjerovanja.
Rimski bogovi Jupiter, Junona i Minerva u Grčkoj su Zeus, Hera i Atena.
Jupiter, Junona i Minerva za Rimljane su bili zaštitnici države.
Navedeni bogovi se nazivaju se kapitolijsko trojstvo.
Naziv je povezan je s brežuljkom Kapitolijem.
Na Kapitoliju su izgradili hram u čast Jupitera, Junone i Minerve.
Neobično je što se ističu čak dvije božice kao najvažnije u Rimu.
Smatra se da je to etruščanski utjecaj u rimskim vjerovanjima.
1. Zašto su Jupiter, Junona i Minerva najvažnija rimska božanstva?
2. Čiji se utjecaji vide u rimskim vjerovanjima?
Zeus i Jupiter - vrhovni bogovi
Božica Atena
Atena je prije svega božica mudrosti, ali smatraju je i zaštitnicom obrtnika. Za razliku od Aresa (boga rata), ona ne uživa u ratu jer više voli mir, ali u ratu uvijek pobjeđuje. Prema starome mitu, Atena je rođena tako što je iskočila iz glave svoga oca, potpuno naoružana i uz glasan poklik.
- Kojem grčkom polisu je Atena zaštitnica? Promotri kako je prikazana božica Atena. Što ima u rukama? Između ostalog, bila je božica pravednog rata. Razmisli u kojem slučaju rat može biti pravedan?
Atena je prije svega božica mudrosti, ali smatraju je i zaštitnicom obrtnika.
Za razliku od Aresa, Atena ne uživa u ratu jer više voli mir.
U ratu Atena uvijek pobjeđuje.
Prema starome mitu, Atena je rođena tako što je iskočila iz glave svoga oca.
Iskočila je iz očeve glave potpuno naoružana i uz glasan poklik.
- Kojem grčkom polisu je Atena zaštitnica?
- Promotri kako je prikazana božica Atena.
- Što ima u rukama?
- Atena je bila božica pravednog rata.
- Razmisli u kojem slučaju rat može biti pravedan?
Zagrobni život
Grci i Rimljani vjeruju u zagrobni život koji se odvija u podzemnom svijetu. Taj podzemni svijet nazivali su Hadom, a to je i ime boga koji vlada podzemnim svijetom. Had je Zeusov brat kojem se kao žrtve prinose crne životinje. Kod prinošenja žrtava glavu je trebalo okrenuti na drugu stranu. On vlada mrtvima i ne dozvoljava im da napuste podzemlje. Had je izazivao strah do te mjere da se njegovo ime nije izgovaralo, a kasnije se naziva i Pluto (kod Rimljana Pluton).
- Kakve osjećaje izaziva bog podzemlja kod Grka i Rimljana?
- Had je simbol onoga čega se ljudi uistinu boje. Što je to?
Grci i Rimljani vjeruju u zagrobni život.
Zagrobni život se odvija u podzemnom svijetu-Hadu
Had je ime boga koji je bio Zeusov brat.
Had je bog koji vlada podzemnim svijetom
- Kao žrtve Hadu se prinose crne životinje.
- Kod prinošenja žrtava glavu je trebalo okrenuti na drugu stranu.
Had vlada mrtvima i ne dozvoljava im da napuste podzemlje.
Hadovo ime se od straha nije izgovaralo.
Kasnije se Had naziva i Pluto (kod Rimljana Pluton).
1. Kakve osjećaje izaziva bog podzemlja kod Grka i Rimljana?
2. Had je simbol onoga čega se ljudi uistinu boje. Što je to?
Kviz ponavljanja
Za znatiželjne
Na fotografiji su ostatci rimskoga hrama. Istraži o kakvoj je građevini riječ i u čiju je čast podignuta. Pronađi još fotografija ovoga hrama i njemu sličnih. Izradi crtež ili model ovog hrama u tehnici koja ti je najdraža (olovka, vodene boje, pastele, glinamol, plastelin i slično.)