Pojmovnik

AAI@EduHr je elektronički identitet s pomoću kojeg se možete koristiti mnogim uslugama. Imaju ga svi učenici, studenti i profesori u Republici Hrvatskoj. Usluga koju najčešće rabite s pomoću njega je e-dnevnik. Više o njemu i uslugama koje su vam omogućene, možete pogledati u Edutoriju, i to u modulu 4 šestog razreda.

Algoritam je skup koraka kojima se rješava neki problem, a koraci se izvode zadanim redoslijedom.

ASCII (American Standard Code for Information Interchange) je standardizirana tablica koja prikazuje kôdove znakova s tipkovnice.

$8$ bitova čini bajt ( $B$ ) koji smo već upoznali kao najmanju mjernu jedinicu.

Budući da računalo koristi samo dvije znamenke za zapisivanje podataka, kažemo da je to sustav s bazom $2$ i nazivamo ga binarni brojevni sustav (bi = dva).

Svaka nula i jedinica predstavlja bit $\left(b\right)$. Dakle, jedan bit može imati dva stanja: $0$ ili $1$. U računalu je sve zapisano bitovima, odnosno binarno. $8$ bitova čini bajt $\left(B\right)$, koji smo već upoznali kao najmanju mjernu jedinicu.

Logički tip podataka (bool ili boolean) ima samo dvije vrijednosti: True (istina) ili False (neistina).

Brailleovo pismo (čita se: Brajevo pismo) jest pismo za slijepe osobe i sastoji se od raznih kombinacija ispupčenih točkica.

Python je case sensitive programski jezik, što znači da razlikuje velika i mala slova. Primjerice, ako korisnik u program upisuje broj, onda taj broj možemo pohraniti u varijablu imena a. Želimo li kasnije ispisati što se nalazi u varijabli a, moramo paziti da ime varijable pišemo na isti način kao i ranije, što znači da joj ne možemo pristupiti ako upišemo veliko tiskano A.

CC licencija dolazi od riječi Creative Commons. Izraz Creative Commons mogli bismo prevesti kao kreativno zajedničko dobro. 

Creative Commons licencijama autori dopuštaju da se njihovo djelo koristi dok god se njih navodi kao autore.

Cjelobrojno dijeljenje u informatici nazivamo div (eng. integer division - cjelobrojno dijeljenje), a računa se tako da se za rezultat uzme samo cijeli dio količnika.

Datoteke (fileovi) su digitalni zapis podataka na računalu.

Mi, ljudi, upotrebljavamo $10$ znamenki  $(0$ – $9)$ i njima tvorimo bezbroj brojeva. Zato se naš sustav naziva dekadski brojevni sustav i ima bazu $10$. 

Dekodiranje je postupak suprotan kodiranju koji pretvara zapis iz jezika računala u nama razumljiv oblik. 

Za uređaje koji sve zapisuju brojevima kažemo da su digitalni. Među njima je i računalo, gdje se svi podaci pohranjuju i zapisuju pomoću binarnog sustava, odnosno bitova  $0$ i $1$. Svaki binarni zapis možemo pretvoriti u dekadski i obrnuto, kako bismo razumjeli što je računalo zapisalo, odnosno kako bi računalo razumjelo što smo mi napisali.

Kaže se još i tvrdi disk, čvrsti disk, hard disk ili HDD. Tvrdi disk je spremnik podataka u računalu. Kad podatke trajno spremamo na lokalno računalo ustvari spremamo ih na disk.

Neuporabljivi kućanski uređaji zajedno s neuporabljivim IKT-om čine električni i elektronički otpad, ili kraće EE otpad.

E-portfolio je zbirka digitalnih radova koji opisuju napredak pojedinca u obrazovanju i cjeloživotnom učenju.

Elektroničko učenje, odnosno e-učenje je proces učenja koji se provodi u suradnji između učenika i učitelja, a s pomoću IKT-a. 

Float je tip podataka koji predstavlja decimalni broj.

For petlja jest petlja s unaprijed zadanim brojem ponavljanja.

IKT (informacijsko-komunikacijska tehnologija) podrazumijeva uređaje koji omogućuju prijenos i uporabu informacija te komunikaciju. Najbolji su primjeri računala, telefoni, tableti. Oni su posvuda oko nas, u trgovinama, bankama, uredima, frizerskim salonima, školama, tvornicama, restoranima i sl.

Integer je tip podataka koji predstavlja cijeli broj.

Vrlo važan dio multimedije je interaktivnost – uključivanje sudionika u izvođenje sadržaja. Od njega se očekuje da obavi pojedinu aktivnost kako bi se moglo nastaviti sa sadržajem.

Svaki spremnik ima svoju veličinu koju nazivamo kapacitet spremnika. On određuje koliko najviše podataka spremnik može primiti.

Svaki znak na tipkovnici ima svoj izraz u obliku nula i jedinica koji nazivamo kôd.

Kodiranje u svijetu programiranja znači pisanje programa u nekom programskom jeziku.

Podatci imaju svoju veličinu i zato pri pohranjivanju u spremnik zauzimaju određeni prostor. Tu veličinu koju podatci imaju nazivamo količina podataka.

Lažni profil je profil iza kojeg stoji osoba koja nije ta za koju se predstavlja. Lažni profili obično se otvaraju zbog ostvarivanja koristi ili u želji da se nekome napakosti, npr. pišemo loše komentare pod tuđim imenom, tj. kao da ih je pisala neka druga osoba. 

Mape (folderi) pomažu nam organizirati prostor na disku, na nekom drugom vanjskom spremniku podataka ili u oblaku. 

Mape nisu podatci. One su mjesto u koje spremamo podatke ili u koje spremamo druge podmape. 

Mobilni operater je tvrtka koja nudi usluge mobilnog telefoniranja i mobilnog spajanja na internet. Najpoznatiji mobilni operateri u Republici Hrvatskoj su T-Com, A1, Tele2, Bonbon.

Mrežna oprema je oprema potrebna za umrežavanje uređaja u mrežu računala. U mrežnu opremu spadaju: UTP (engl. Unshielded Twisted Pair) kabel, mrežna kartica (engl. Network card, Network adapter), preklopnik (engl. switch), usmjernik (engl. router). Mrežni ormar također pripada u mrežnu opremu.

Multimedija (multi = više; medij = sredstvo za prijenos poruka) je prijenos  sadržaja s pomoću više medija (tekst, slika, animacija, videosadržaj, zvuk). 

To je udaljeno računalo koje sprema podatke u svoje spremnike.

Operacijski sustav jest skup programa koji upravljaju radom računala i svim njegovim dijelovima (sklopovlje) i programima i podatcima. Operacijski sustav omogućuje komunikaciju između korisnika i računala.

Ostatak pri cjelobrojnom dijeljenju u informatici nazivamo mod (skraćeno od modulo), a predstavlja ostatak pri dijeljenju dva cijela broja. Ostatak pri dijeljenju dva cijela broja uvijek je cijeli broj.

Petlja (eng. loop) algoritamski je konstrukt koji omogućuje da se dio algoritma ponavlja više puta.

Podmapa je mapa koju postavljamo u drugu mapu kad želimo detaljnije razvrstati svoje podatke.

Podatke razvrstavamo prema nekom kriteriju.

Procesor je dio računala u središnjoj jedinici koji obrađuje podatke i pristigle naredbe.

Program je niz naredbi zadanih računalu koje ono razumije i izvršava ih točno onim redoslijedom kojim su naredbe zadane. Program se piše u nekom od programskih jezika.

Programiranje je proces izrade programa.

Programski jezik sadrži skup naredbi. Tim naredbama programer piše upute računalu prema kojima će ono riješiti neki problem.

Računalna mreža ili mreža računala je skup povezanih računala i ostalih mrežnih uređaja koji mogu međusobno komunicirati i razmjenjivati podatke.

Računalo je stroj kojemu je za rad potrebna električna energija. Čovjek pomoću računala izvodi četiri osnovne radnje – unos podataka, obradu podataka, prikaz rezultata i pohranu podataka.

Sve što radimo na računalu privremeno se pohranjuje u radni spremnik – RAM (Random Access Memory). Tek kada za unesene podatke odaberemo mjesto gdje ćemo ih pohraniti, te ih pohranimo u taj odabrani spremnik, oni su trajno pohranjeni (dok ih ne izbrišemo).

Naredba range (hrv. raspon) generira niz cijelih brojeva u zadanom rasponu, a najčešće se koristi unutar for petlje.

String je tip podataka koji predstavlja znakovni niz.

Svaka znamenka ima težinsku vrijednost. Označavamo ih počevši s desne strane. U dekadskome brojevnom sustavu svaka se sljedeća znamenka povećava za deset puta ( $1$, $10$, $100$, $1000$ itd.). U binarnome brojevnom sustavu svaka se sljedeća znamenka povećava za dva puta ( $1$, $2$, $4$, $8$, $16$, $32$, $64$, $128$ itd.).

Ulazne jedinice su one kojima unosimo podatke i naredbe u računalo, odnosno u središnju jedinicu.

USB (Universal Serial Bus) je standardna prijemosnica za spajanje vanjskih jedinica na računalo.

Varijabla je simboličko ime za memorijsku lokaciju.

Zaporka, kaže se još i lozinka, password ili šifra – tajna je kombinacija slova, brojki i posebnih znakova kojima štitimo osobne podatke.