x
Učitavanje

2.10 Futur prvi

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica Sljedeća jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Sigurno su te već puno puta pitali što želiš biti kad odrasteš. Jesi li o tome razmišljao/razmišljala? I kako glasi tvoj odgovor?

Pažljivo pročitaj sljedeći tekst koji govori upravo o dječjim željama i snovima o budućnosti. U tekstu promotri istaknute riječi, a zatim odgovori na pitanja.

Primjer 1.

Svi me pitaju što ću postati kad odrastem. A ja im svima kažem, postat ću astronaut. Danas se svemir ne istražuje onoliko koliko će se istraživati za 10 ili 20 godina. Tada će biti puno istraživača svemira, bit će znanstvenika više nego danas, a najviše će biti astronauta. Prevozit ćemo ljude na druge planete, učit ćemo djecu o svemiru i spretno ćemo govoriti izvanzemaljske jezike koje će nas naučiti izvanzemaljci. Oni će postati naši novi prijatelji. Veselim se tako zanimljivoj budućnosti, vidjet ćete, bit će zabavno!

Postat ću astronaut
Nekoliko dječaka kao astronauti u raketi ili izvan iste okruženi planetima i vanzemaljskom letjelicom.

U kojem će se vremenu odigrati događaji opisani u prethodnom tekstu?

null

Mi ćemo istraživati svemir. Saznat ćemo zanimljive činjenice o svemiru.

Izdvoji vrstu riječi prema kojoj zaključuješ da tekst govori o budućnosti.

null

Futur prvi – buduće glagolsko vrijeme

U prethodnim rečenicama opisani su događaji koje očekujemo da će se dogoditi u budućnosti. To smo prepoznali zahvaljujući glagolima. Ovaj put glagoli su u glagolskom vremenu koje se zove futur prvi. 

Futur prvi, futur I.

Glagolsko vrijeme koje izriče radnju koja će se dogoditi u budućnosti naziva se futur prvi (futur I.).

Prouči od koliko je sastavnica složen futur prvi.

Kako nastaje futur prvi
Kako nastaje futur prvi – od infinitiva i nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti

Futur prvi, futur I.

Futur prvi je složeno glagolsko vrijeme koje se sastoji od infinitiva i nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti.

Sprezanje glagola u futuru prvom

Promotri sprezanje glagola u futuru prvome u navedenim rečenicama.

jednina
1. l. Ja ću biti astronaut. Bit ću astronautkinja.
2. l. Ti ćeš čitati knjige o svemiru. Čitat ćeš knjige o svemiru.
3. l. On/ona/ono će pričati o istraživanjima. Pričat će o istraživanjima.


množina
1. l. Mi ćemo putovati u svemir. Putovat ćemo u svemir.
2. l. Vi ćete vidjeti izvanzemaljce. Vidjet ćete izvanzemaljce.
3. l. Oni/one/ona će gledati nebo.  Gledat će nebo.

Promotri sprezanje pomoćnih glagola biti i htjeti u futuru prvom.

glagol htjeti

lice jednina množina
1. htjet ću / ja ću htjeti
htjet ćemo /mi ćemo htjeti
2. htjet ćeš / ti ćeš htjeti
htjet ćete / vi ćete htjeti
3. htjet će / on/ona/ono će htjeti
htjet će / oni/one/ona će htjeti

glagol biti

lice jednina množina
1. bit ću / ja ću biti
bit ćemo / mi ćemo biti
2. bit ćeš / ti ćeš biti
bit ćete / vi ćete biti
3. bit će / on/ona/ono će biti
bit će / oni/one/ona će biti

Odredi je li pomoćni glagol u rečenici napisan u jednini ili u množini. Poveži s točnim odgovorom.

 Bit ćemo najbolji astronauti.
Htjet ćeš istražiti svaki kutak svemira.
 Bit će zanimljiva knjiga.
 Htjet ćete vidjeti sve.
null
null

Pravopisni kutak

U niječnim rečenicama čestica ne piše se sastavljeno s kraćim oblikom prezenta pomoćnog glagola htjeti.

  • Neću putovati na Mars.
  • Nećemo sletjeti na sve planete.

U upitnim rečenicama upotrebljava se dulji oblik prezenta pomoćnog glagola htjeti. Čestica li piše se odvojeno od prezenta pomoćnog glagola htjeti.

  • Hoću li postati astronaut?
  • Hoćemo li upoznati izvanzemaljce?

Pisanje infinitiva u futuru prvom

Prouči kako se pravilno piše infinitiv u futuru prvom.

Infinitiv na -ti ispred pomoćnoga glagola htjeti piše se bez završnog -i.

  • Proučavat ću udaljene planete.

Infinitiv na -ti  iza pomoćnoga glagola htjeti piše se sa završnim -i.

  • Tada ću proučavati svemirska prostranstva.

Infinitiv na -ći uvijek se piše sa završnim -i.

  • Sutra ćemo ići u planetarij.
  • Ići ćemo u planetarij.

Kutak za znatiželjne

Prouči koliko je radnji izrečeno u rečenici.

Putovat ćemo svemirskim brodovima i upoznati nove planete.

U budućnosti ćemo svi govoriti izvanzemaljske jezike i razgovarati s izvanzemaljcima.

Kad su u jednoj rečenici izrečena dva futura prva, drugi se može izreći samo infinitivom.

Zanimljivost

NASA (engl. National Aeronautics and Space Administration) je agencija za zrakoplovna i svemirska istraživanja sa sjedištem u Washingtonu. Osnovana je 29. srpnja 1958. Od svojih početaka NASA je vodila američke programe svemirskih istraživanja, od prvih letova s ljudskom posadom (programi Mercury i Gemini) do leta ljudi na Mjesec (program Apollo). Novosti iz svijeta istraživanja svemira možete pratiti na službenim mrežnim stranicama agencije.

Zanimaju li vas putovanje u svemir i istraživanja svemira, svakako posjetite i Europsku svemirsku agenciju.

Zanimljivosti o svemiru možete saznati i na mrežnim stranicama zagrebačke zvjezdarnice. Zvjezdarnica Zagreb nalazi se na Gornjem gradu, u Opatičkoj ulici 22. Od 1903. godine na vrhu Popova tornja nalazi se Zvjezdarnica s kupolom i teleskopom utemeljena zahvaljujući poticaju Hrvatskoga prirodoslovnog društva.

Zanima li te kako izgleda lansiranje u svemir? Pogledaj razgovor dvojice astronauta i saznaj što će se dogoditi pri polijetanju.

Pripremite se, polijećemo!

...i na kraju

Futur prvi složeno je glagolsko vrijeme kojim se izriče buduća radnja. Nastaje od nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti  i infinitiva glagola.

Povratak na vrh