Gmazovi
- na tipičnim predstavnicima objasniti osnovne značajke građe gmazova te ih analizirati s obzirom na funkciju, način života i stanište
- izdvojiti evolucijske napretke u građi skupine te argumentirati važnost prilagodbi pri naseljavanju kopna
- raspraviti o razlozima izumiranja dinosaura
- opravdati važnost zaštite biološke raznolikosti gmazova.
Uvod
Gmazovi su skupina kralježnjaka koja se pojavila krajem paleozoika.
Najviše gmazova bilo je u razdoblju mezozoika.
Mezozoik se naziva i era gmazova ili era dinosaura.
Dinosauri su:
- najveći organizmi koji su živjeli na Zemlji
- dominirali kopnom, zrakom i morem.
Dinosauri su odjednom nestali.
Do nestanka dinosaura došlo zbog promjene životnih uvjeta.
Dinosauri nemaju stalnu temperaturu tijela.
Temperatura tijela dinosaura/gmazova ovisi o temperaturi okoliša.
U doba dinosaura temperature na Zemlji bile su tropske.
Tropske temperature bile su povoljne za dinosaure.
Na Zemlju je pao golemi asteroid.
Asteroid je u atmosferu dignuo oblake prašine.
Oblak prašine bio je vrlo gust.
Sunčeva svjetlost nije mogla dopirati do tla.
Pojavilo se ledeno doba.
Došlo je do nestašice hrane.
Nestali su dinosauri.
Cjeloviti kostur dinosaura danas je vrlo teško pronaći.
Pronađeni fosili dinosaura čuvaju se samo u najvećim svjetskim muzejima.
Na morskome dnu na području Bala (Istra) ronioci su pronašli nalazište kostiju dinosaura.
Nalazište kod Bala jedinstveno je u cijelome Sredozemlju.
Današnje gmazove možemo podijeliti na četiri skupine:
- ljuskaše (zmije i gušteri)
- krokodile
- kornjače
- tuatare.
Nalazimo ih na svim kontinentima na Zemlji, osim na Antarktiku.
Na Antarktici je prehladno za gmazove.
Uvod
Gmazovi su skupina kralježnjaka koja se pojavila krajem paleozoika, no svoj su vrhunac imali u razdoblju mezozoika koje se još naziva i era gmazova ili era dinosaura. Ta zanimljiva skupina divovskih guštera dominirala je kopnom, zrakom i morem, a njezini su predstavnici među najvećim organizmima koji su živjeli na Zemlji. I onda su samo nestali…
Znanstvenici smatraju da je do nestanka dinosaura došlo međudjelovanjem različitih životnih okolnosti, tj. promjenom životnih uvjeta. Naime, dinosauri kao i svi ostali gmazovi nemaju stalnu temperaturu tijela te ovise o temperaturi okoliša. U doba njihove dominacije temperature na Zemlji bile su nalik na one u tropima, što je bilo savršeno sve dok na Zemlju (točnije na područje Meksika) nije pao golemi asteroid koji je u atmosferu dignuo goleme oblake prašine (u kojoj je bilo i mnoštvo sumpora). Navedeni oblak bio je vrlo gust tako da Sunčeva svjetlost nije mogla dopirati do tla, što je uzrokovalo pojavu ledenoga doba koje je uslijedilo. Ubrzo se pojavila i nestašica hrane te je skupina koja je dominirala Zemljom nestala.
Cjeloviti kostur dinosaura danas je vrlo teško pronaći i često se pronađeni fosili čuvaju samo u najvećim svjetskim muzejima kako bi ih što veći broj posjetitelja mogao vidjeti. Jeste li znali da je lokalitet Bale-Valle (Istra) uvršten u Svjetski popis paleontoloških nalazišta? Naime, na morskome dnu na području Bala ronioci su pronašli nalazište kostiju dinosaura jedinstveno u cijelome Sredozemlju.
- Proučite neku od skupina dinosaurusa te o njoj izradite strip, primjerice u digitalnome alatu Make Beliefs Comix! ili uvježbajte razredni igrokaz o izumiranju dinosaura.
Današnje gmazove možemo podijeliti na četiri skupine:
- ljuskaše (zmije i gušteri)
- krokodile
- kornjače
- tuatare.
Nalazimo ih na svim kontinentima na Zemlji, osim na Antarktiku gdje im je ipak malo prehladno. Kao što je već spomenuto, gmazovi nemaju stalnu tjelesnu temperaturu.
Izlazak na kopno
- Prisjetite se skupine člankonožaca. Koje je njihovo veliko postignuće?
Neki će reći let, neki podjela tijela na veće cjeline, uzdušnice ili preobrazba. No sveukupno gledano, najveći iskorak koji su oni načinili jest prelazak na kopneni način života.
- Koje su se izmjene na njihovu tijelu razvile kako bi se prilagodili novim uvjetima?
Slične prilagodbe možemo pronaći i kod gmazova. Promatrajući njihovu kožu, možemo primijetiti različite tvorbe koje ju prekrivaju.
- Promotrite sliku i odredite koji pokrov štiti koju skupinu gmazova.
Iako pružaju zaštitu, ove rožnate tvorbe sprečavaju rast gmazova pa ih povremeno moraju zamijeniti s novim i većim slojem.
- Što vi radite kad prerastete odjeću koju nosite? Što sa svojim oklopima rade rakovi i kukci? Promotrite priložene slike i odgovorite na pitanja.
- Navedite razlike koje ste uočili u presvlaćenju zmija i guštera.
- Mogu li i ostale skupine gmazova na isti način mijenjati gornji sloj kože?
- Je li moguće da gmaz nikada ne promijeni svoj pokrov? Objasnite odgovor.
- Možemo li samo na temelju pronađenoga svlaka zmije i guštera odrediti o kojoj je vrsti riječ?
Osim vanjske zaštite gmazovi su razvili i unutarnje prilagodbe koje im olakšavaju život na kopnu. Prilikom razmnožavanja dolazi do unutarnje oplodnje i zametak se razvija u jajetu s čvrstom opnom. Osim toga, za izmjenu plinova koriste se samo plućima.
- Prisjetite se ostalih skupina kralježnjaka koje ste do sada učili. Možemo li na temelju naučenoga reći da su gmazovi prvi pravi kopneni kralježnjaci? Zašto istu tvrdnju nismo mogli navesti i za vodozemce ili ribe? O čemu gmazovi više nisu toliko ovisni?
Vanjski izgled i kretanje
Vanjski izgled i građa gmazova ovisi o njihovu načinu života.
Zmije su jedina skupina gmazova koja nema udove.
Ostale skupine gmazova imaju po dva para udova.
Zmije se kreću na razne načine po površini.
Kretanje zmijama omogućava mnogo kralježaka i dobro razvijeni mišići.
Podsjeća li vas kretanje zmija na neku drugu skupinu životinja?
Vanjski izgled i kretanje
Vanjski izgled i građa gmazova ovisi o njihovu načinu života. Zmije su jedina skupina koja nema udove, dok ih ostale skupine gmazova imaju po dva para. Zmije se kreću na razne načine po površini što im omogućava mnogo kralježaka i dobro razvijeni mišići.
- Podsjeća li vas kretanje zmija na neku drugu skupinu životinja? Usporedite njihovo kretanje i raspored mišića.
Kornjače su skupina čije je tijelo sraslo s oklopom koji ga okružuje.
Zbog oklopa kornjačama je kretanje u prirodi ograničeno.
Kornjače imaju dva para razvijenih udova.
Kod kopnenih vrsta kornjača među prstima su plivaće kožice.
Kod morskih vrsta kornjača prednji je par udova preobražen u peraje.
Gušteri i krokodili imaju po dva para nogu sa strane tijela.
Tijelo guštera i krokodila zbog nogu je jako blizu tlu.
Takav položaj utječe na način kretanja jer sudjeluje cijelo tijelo.
Poput gmizanja, prilikom pomicanja nogu i tijelo se savija.
Pojedine su vrste guštera vrsni penjači (macaklin ili kameleon).
Macaklini ili kameleoni imaju sposobnost hodanja po vrlo skliskim površinama.
Hodanje po skliskim površinama moguće je zbog sitnih dlačica na prstima nekih guštera.
Obojenost tijela gmazova vrlo je raznolika.
Pojedine vrste gmazova imaju tijelo obojeno bojama koje su u skladu s njihovom okolinom:
- siva
- smeđa
- zelena.
Pojedine su vrste gmazova vrlo živo obojene.
Neke vrste gmazova imaju i crvenih, žutih i ljubičastih uzoraka po koži.
Postoje vrste koje su spremne prilagoditi se svakom okolišu.
Kameleoni imaju posebno građene ljuskice s pomoću kojih se bojom prilagođavaju okolišu.
Kornjače su skupina čije je tijelo sraslo s oklopom koje ga okružuje, stoga im je kretanje u prirodi ograničeno. Imaju dva para razvijenih udova. Kod kopnenih vrsta među prstima su plivaće kožice, a kod morskih je vrsta prednji par udova preobražen u peraje.
Gušteri i krokodili imaju po dva para nogu sa strane tijela zbog čega je ono jako blizu tlu. Takav položaj utječe na način kretanja jer sudjeluje cijelo tijelo. Poput gmizanja, prilikom pomicanja nogu i tijelo se savija. Pojedine vrste guštera, poput macaklina ili kameleona, vrsni su penjači koji imaju sposobnost hodanja po vrlo skliskim površinama poput stakla zbog sitnih dlačica na svojim prstima.
Obojenost tijela gmazova vrlo je raznolika. Pojedine vrste imaju tijelo obojeno bojama koje su u skladu s njihovom okolinom (siva, smeđa, zelena). Pojedine su vrste vrlo živo obojene pa imaju i crvenih, žutih i ljubičastih uzoraka po koži. Postoje vrste koje su spremne prilagoditi se svakom okolišu jer imaju posebno građene ljuskice, a to su kameleoni.
Disanje i optok krvi
Izmjena plinova kod gmazova odvija se u plućima.
Pluća su gmazova građena jednostavno, poput vrećica.
U plućima gmazova nalaze se plućni mjehurići.
Zmije imaju manju površinu pluća nego ostali gmazova.
Pluća zmija zbog manje površine rade manjim intenzitetom.
Pri izmjeni plinova kod gmazova sudjeluje i tjelesna šupljina koja mijenja svoj obujam.
Kod udisaja obujam se tjelesne šupljine gmazova povećava i zrak ulazi u pluća.
Prilikom izdisaja obujam se tjelesne šupljine gmazova smanjuje i zrak izlazi iz pluća.
Disanje je povezano s krvožilnim sustavom i optokom krvi.
Gmazovi su postigli napredak u odnosu na vodozemce u građi srca.
Srce gmazova sastoji se od dvije pretklijetke i djelomično pregrađene jedne klijetke.
Miješanje krvi i dalje se odvija u klijetki, ali ne toliko znatno kao kod vodozemaca.
Proučite priloženu fotografiju.
Provjerite vrijede li gore navedene tvrdnje o građi srca za sve skupine gmazova.
Disanje i optok krvi
Izmjena plinova kod gmazova odvija se u plućima. Pluća su građena jednostavno, poput vrećica u kojima se nalaze plućni mjehurići. Zmije imaju manju površinu pluća nego ostali gmazova te zbog toga njihova pluća rade manjim intenzitetom. Osim pluća pri izmjeni plinova sudjeluje i tjelesna šupljina koja mijenja svoj obujam.
Gmazovi su postigli napredak u odnosu na vodozemce u građi srca. Njihovo se srce sastoji od dvije pretklijetke i djelomično pregrađene jedne klijetke. Miješanje se krvi i dalje odvija u klijetki, ali ne toliko znatno kao kod vodozemaca.
- Proučite priloženu fotografiju i provjerite vrijede li gore navedene tvrdnje o građi srca za sve skupine gmazova.
Gmazove ubrajamo u hladnokrvne organizme.
U tijelu gmazova ne postoji način za stvaranje i održavanje stalne tjelesne temperature.
Kažemo da tjelesna temperatura gmazova ovisi o temperaturi okoliša u kojemu se nalaze.
Gmazovi nemaju razvijen mehanizam za održavanje stalne tjelesne temperature, već je ona promjenjiva. Njihova tjelesna temperatura ovisi o temperaturi okoliša u kojemu se nalaze.
- Prisjetite se tijekom kojega godišnjeg doba možete vidjeti najviše gmazova. Kad ih uočite, što u većini slučajeva oni rade? Kako se vaše tijelo ponaša kad vam je hladno, a kako kad vam je vruće? Izdvojite pet načina kako se zagrijavate i provjerite koriste li se i gmazovi nekom od navedenih tehnika.
Živčani sustav i osjetila
Živčani sustav gmazova sastoji se od:
- mozga
- leđne moždine
- živaca.
Osjetila gmazova:
- najbolje su im razvijeni vid i miris
- građa oka gmazova slična je ostalim
skupinama kralježnjaka - osjet vida gmazova varira od vrste do vrste.
Po građi i mogućnostima svojih očiju ističu se kameleoni.
Vid kameleona :
- oči se kreću neovisno jedno o drugome
- promatraju veliki dio okoline u kojoj se nalaze
- mogu se jako brzo fokusirati na pojedine dijelove prirode
- mogu si stvoriti uvećanu sliku promatranoga prostora.
Živčani sustav i osjetila
Živčani sustav gmazova sastoji se od mozga, leđne moždine i živaca. Od osjetila najbolje su im razvijeni vid i njuh. Građa oka slična je ostalim skupinama kralježnjaka, ali sam osjet vida varira od vrste do vrste. Po građi i mogućnostima svojih očiju ističu se kameleoni kod kojih se oči kreću neovisno jedno o drugome te promatraju veliki dio okoline u kojoj se nalaze.
Zmija često izbacuje svoj rašljasti jezik – paluca.
Palucanjem zmije prikupljaju čestice mirisa iz zraka za Jakobsonov organ.
Jakobsonov organ:
- služi zmijama za osjet mirisa
- šalje obavijesti mozgu o tome je li u blizini hrana
- šalje obavijesti mozgu o tome je li u blizini partner za parenje
- šalje obavijesti mozgu o tome je li u blizini opasni predator.
Mogu se jako brzo fokusirati na pojedine dijelove prirode i stvoriti si uvećanu sliku promatranoga prostora.
- Koji predmeti iz svakodnevnog života imaju tu sposobnost?
Promatranjem zmija sigurno ste zamijetili često izbacivanje njihova rašljastoga jezika – palucanje. Palucanjem zmije prikupljaju čestice mirisa iz zraka za Jakobsonov organ koji im služi za osjet mirisa. On dalje šalje obavijesti mozgu o tome je li u blizini hrana, partner za parenje ili opasni predator.
Pojedine zmije imaju i posebne organe koji im olakšavaju noćni lov.
Zmije s pomoću posebne opne u svome tijelu “vide” toplinu (infracrveno zračenje) koje odašilju drugi organizmi.
Pojedine zmije imaju i posebne organe koji im olakšavaju noćni lov. One s pomoću posebne opne u svome tijelu “vide” toplinu (točnije infracrveno zračenje) koje odašilju drugi organizmi.
- Želite li saznati više o infracrvenim zrakama i uređajima koji ih mogu otkriti, u suradnji s učiteljem iz fizike proučite što je svjetlost, vidimo li sveukupnu svjetlost, kako možemo iskoristiti “nevidljivi” dio svjetlosti u svakodnevnome životu i koliko precizno zmije mogu osjetiti promjenu temperature u okolišu.
Prehrana
Probavni je sustav gmazova građen slično kao kod vodozemaca.
Probava gmazova počinje u ustima.
U ustima se kod većine gmazova nalaze zubi i žlijezde slinovnice.
Probava gmazova završava nečisnicom.
Kornjače nemaju zube.
Na čeljustima kornjača nalaze se šiljaste pločice u obliku kljuna.
S pomoću šiljastih pločica kornjače kidaju komadiće hrane.
Kod zmija otrovnica jedan je par žlijezda slinovnica evoluirao u žlijezde otrovnice.
Kad se zmije hrane, čeljusti im se mogu razdvojiti.
Razdvajanjem čeljusti zmije pojedu i plijen koji je puno veći od njih samih, npr. antilopu.
S obzirom na vrstu hrane koju love i jedu, veliki broj gmazova svrstavamo među mesojede.
Kopnene su kornjače skupina čija se prehrana uglavnom sastoji od biljaka.
Kopnene kornjače mogu jesti manje beskralježnjake.
Svaka je skupina gmazova razvila svoje načine lova plijena.
Prehrana
Probavni sustav gmazova slično je građen kao i onaj kod vodozemaca. Probava počinje u ustima gdje se kod većine gmazova nalaze zubi i žlijezde slinovnice, a završava nečisnicom. Kornjače nemaju zube, već im se na čeljustima nalaze šiljaste pločice u obliku kljuna s pomoću kojih kidaju komadiće hrane. Kod zmija otrovnica jedan je par žlijezda slinovnica evoluirao u žlijezde otrovnice. Kad se zmije hrane, čeljusti im se mogu razdvojiti pa tako pojedu i plijen koji je puno veći od njih samih, npr. antilopu.
S obzirom na vrstu hrane koju love i jedu, veliki broj gmazova svrstavamo među mesojede. Kopnene su kornjače skupina čija se prehrana uglavnom sastoji od biljaka, ali i one mogu jesti manje beskralježnjake. Svaka je skupina razvila svoje načine lova plijena.
- Promotrite video i odgovorite na sljedeća pitanja.
- Koja tjelesna obilježja pomažu prikazanim vrstama u lovu? Kojim se tehnikama služe?
- Zašto krokodil vuče svoj plijen u vodu?
- Zašto se neotrovne zmije omataju oko pljena, a otrovnice to ne rade?
Razmnožavanje
Nakon oplodnje u tijelu ženke dolazi do:
- razvoja zametka
- stvaranja čvrste ljuske koja će štititi zametak.
Pojedini predstavnici zmija i guštera rađaju žive mlade.
Kod većine vrsta gmazova razvoj zametka odvija se u jajetu.
Gmazovi ne brinu za potomke.
Većina vrsta položi jaja u tlo i napušta ih.
Mladi koji se izlegu ovise sami o sebi.
Razmnožavanje
Nakon oplodnje u tijelu ženke dolazi do razvoja zametka i stvaranja čvrste ljuske koja će ga štititi. Pojedini predstavnici zmija i guštera rađaju žive mlade, no kod većine vrsta gmazova razvoj se odvija u jajetu. Briga za potomke jest neznatna i većina vrsta nakon polaganja jaja u tlo ih i napušta. Mladi koji se izlegu ovise sami o sebi.
Krokodili su iznimka od ovoga pravila.
Krokodili pokazuju brigu za svoje potomke.
Ženke krokodila same stvaraju gnijezdo gdje će položiti jaja.
Nakon što naprave gnijezdo, zadržavaju se u blizini da jaja štite od predatora.
Kad se mladi krokodili izlegu, glasanjem zovu majku.
Majka krokodila pomaže im izaći iz jaja.
Majka krokodile ustima odnosi prema vodi.
Majka ostaje s mladima dok ne postanu sposobni za samostalan život.
Krokodili su iznimka od ovoga pravila jer pokazuju određenu brigu za svoje potomke. Ženke same stvaraju gnijezdo gdje će položiti jaja, a nakon što to naprave, zadržavaju se u blizini da ih štite od predatora. Kad se mladi izlegu, glasanjem zovu majku koja im pomaže izaći iz jaja te ih svojim ustima odnosi prema vodi. Majka ostaje s mladima dok ne postanu sposobni za samostalan život.
Raznolikost gmazova
Gušteri su:
- najraznolikija skupina gmazova
- imaju razne tjelesne prilagodbe
- veličina guštera varira od 2 cm (gekoni) do nekoliko metara (varani)
- brzi i okretni
- široko rasprostranjeni.
Prisjetite se vrsta o kojima ste dosada učili.
Koja vrsta guštera nema noge?
Koji je najveći gušter u Hrvatskoj?
Po čemu su naše otočne gušterice posebne?
Zmije možemo podijeliti na:
- otrovnice
- neotrovnice.
Što trebate učiniti nakon što vas ugrize otrovnica?
Krokodili:
- skupina velikih gmazova
- žive uglavnom u vodenim staništima
- naseljavaju slane, ali i slatke vode
- vrlo su ugrožena skupina zbog krivolova (koža).
U krokodile ubrajamo:
- prave krokodile
- aligatore
- kajmane
- gavijale.
Kornjače možemo podijeliti na dvije skupine:
- krijovratke
- vijovratke.
Krijovratke su skupina koja uvlači glavu i vrat u oklop.
Vijovratke ne mogu uvući glavu i vrat u oklop.
Jedna od najpoznatijih vrsta na svijetu su divovske kornjače s Galapagosa.
Kornjače s Galapagosa mogu živjeti duže od 100 godina.
Tuatare ili premosnici su endemična skupina gmazova čiji predstavnici obitavaju samo na Novome Zelandu.
Danas su poznate samo dvije vrste koje se smatraju živim fosilima.
Želite li više saznati o svim skupinama gmazova, posjetite mrežne stranice udruge Hyla i Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Dodatne informacije možete dobiti i na mrežnoj stranci National Geographica na engleskome jeziku.
U digitalnome alatu Canva izradite materijale koje ćete predstaviti ostatku razreda i tako ih upoznati s zanimljivostima iz svijeta gmazova.
Raznolikost gmazova
Gušteri su najraznolikija skupina gmazova s raznim tjelesnim prilagodbama. Veličina im varira od 2 cm (gekoni) do nekoliko metara (varani). Brzi su, okretni i široko rasprostranjeni.
- Prisjetite se vrsta o kojima ste do sada učili. Koja vrsta guštera nema noge? Koji je najveći gušter u Hrvatskoj? Po čemu su naše otočne gušterice posebne?
Zmije možemo podijeliti na otrovnice i neotrovnice. Što trebate učiniti nakon što vas ugrize otrovnica? Kako biste se upoznali s pravilnim postupkom pomoći, posjetite mrežnu stranicu Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i pročitajte tekst Ugrizi zmija.
Krokodili su skupina velikih gmazova koji žive uglavnom u vodenim staništima. U ovu skupinu ubrajamo prave krokodile, aligatore, kajmane i gavijale. Naseljavaju slane, ali i slatke vode. Vrlo su ugrožena skupina zbog krivolova (koža).
Kornjače možemo podijeliti na dvije skupine: krijovratke i vijovratke. Krijovratke su skupina koja uvlači glavu i vrat u oklop dok vijovratke to ne mogu učiniti. Jedna od najpoznatijih vrsta na svijetu su divovske kornjače s Galapagosa koje mogu živjeti duže od 100 godina. Želite li saznati nešto više o ovoj vrsti, posjetite mrežne stranice na engleskome jeziku: National Geographic i Galapagos Conservancy.
Tuatare ili premosnici su endemična skupina gmazova čiji predstavnici obitavaju samo na Novome Zelandu. Danas su poznate samo dvije vrste koje se smatraju živim fosilima.
Želite li više saznati o svim skupinama gmazova, posjetite mrežne stranice udruge Hyla i Hrvatske agencije za okoliš i prirodu. Dodatne informacije možete dobiti i na mrežnoj stranci National Geographica na engleskom jeziku.
- U digitalnome alatu Canva izradite materijale koje ćete predstaviti ostatku razreda i tako ih upoznati s zanimljivostima iz svijeta gmazova.
Za kraj…
Po čemu se vodozemci i gmazovi razlikuju, a koja su im obilježja zajednička? Popunjavanjem Vennova dijagrama doći ćete do točnoga odgovora na postavljeno pitanje.