5.3 Sljedeća jedinica Gmazovi
5.2

Ribe i vodozemci

Moći ću:
  • izdvojiti osnovne značajke građe riba i vodozemaca
  • interpretirati poveznicu građe s funkcijom i načinom života te promjenama u građi u ovisnosti o kontekstu vremena nastanka skupine i njezina kasnijeg razvoja prema životnim uvjetima
  • povezati uspješnost prilagodbi skupine s njihovim preživljavanjem i zastupljenošću u okolišu
  • objasniti važnost riba i vodozemaca za čovjeka i vodene ekosustave
  • argumentirati važnost zaštite prirode i okoliša u svrhu očuvanja vodozemaca.

Uvod

Na Zemlji postoje vrste koje nazivamo živim fosilima.
Pravi oksimoron, zar ne?
Živi fosili su:

  • evolucijski jako važne vrste
  • vrste koje su ostale nepromijenjene od vremena kad su se pojavile.

Ribe živi fosili su:

  • dvodihalice
  • resporke.

Dvodihalice su ribe koje:

  • dišu plućima
  • imaju i dobro prokrvljen plivaći mjehur

Plivaći mjehur kod dvodihalica obavlja ulogu pluća.
S pomoću plivaćega mjehura dvodihlice mogu udisati kisik iz zraka.
Zbogi te prilagodbe dvodihalice mogu preživjeti nepovoljne uvjete zakopane u mulju.
Resoperke su skupina iz koje su se razvili vodozemci.
Unutarnja građa prsnih peraja resoperki sliči na raspored udova kod kopnenih kralježnjaka.

Uvod

Na Zemlji postoje vrste koje nazivamo živim fosilima. Pravi oksimoron, zar ne? To su evolucijski jako važne vrste jer su ostale nepromijenjene još od vremena kad su se pojavile (najčešće u paleozoiku). Ribe koje su živi fosili jesu dvodihalice i resoperke.

  • Možete li pretpostaviti zašto ih zovemo dvodihalice?

Dvodihalice su ribe koje, osim što dišu plućima, imaju i dobro prokrvljen plivaći mjehur koji obavlja ulogu pluća pa mogu udisati kisik iz zraka. Zahvaljujući ovoj prilagodbi, mogu preživljavati nepovoljne uvjete zakopane u mulju. Resoperke su skupina koja se smatra početnim oblikom iz kojega su se dalje razvili vodozemci. Unutarnja građa prsnih peraja dosta im nalikuje na raspored udova kod kopnenih kralježnjaka.

Građa prsne peraje resoperki
Građa prsne peraje resoperki
  • Pronađite u literaturi ili na mrežnim stranicama ilustracije koje prikazuju raspored kostiju u udovima ostalih skupina kralježnjaka i pokušajte upariti kosti s onima resoperki.

Vanjski izgled i stanište

Ribe cijeli svoj život provode u vodi zbog čega im je izgled tijela prilagođen vodenome okolišu.

  • Proučite priloženu fotografiju i u svoje bilježnice izdvojite tri prednosti u građi tijela ribe koje joj olakšavaju preživljavanje i kretanje u vodenom okolišu.
Raspored peraja kod ribe
Raspored peraja kod ribe

Ribe imaju vretenasti oblik tijela.
Vretenast oblik tijela omogućava im lakše i brže kretanje kroz vodu.
Većinu tijela riba prekrivaju ljuske.
Ispod ljuski je sluzava koža.
Sluz i raspored ljuskica olakšavaju ribama kretanje kroz vodu.
Plivanju pomažu i peraje.
Peraje riba nalaze se raspoređene po gotovo cijelome tijelu.
U kojim se sve smjerovima mogu ribe kretati ?
Mogu li ići unatrag?
Kretanje kod nekih riba omogućava i plivaći mjehur.
Njegov je način rada sličan balonu.
Pokušajte ovo:

  • Uzmite dva balona.
  • Jedan balon potpuno ispunite zrakom.
  • Drugi balon samo na pola ispunite zrakom.
  • Povežite ih kratkim uzicama.
  • Na kraj uzica zavežite kovanice od pet kuna.
  • Obje kovanice stavite u dublju posudu/bazen ispunjen vodom.
  • Promatrajte što će se dogoditi.

Ribe imaju vretenasti oblik tijela što im omogućava lakše i brže kretanje vodom.

  • Prisjetite se koje još životinje ili predmeti iz svakodnevnoga života imaju takav oblik tijela.

Većinu tijela riba prekrivaju ljuske ispod kojih je sluzava koža. Sluz i raspored ljuskica također olakšavaju kretanje kroz vodu. Plivanju pomažu i peraje koje se nalaze raspoređene po gotovo cijelome tijelu.

  • U kojim se sve smjerovima mogu ribe kretati? Mogu li ići unatrag?

Osim peraja, kretanje kod nekih riba omogućava i plivaći mjehur. Njegov način rada sličan je balonu.

  • Proučite kako radi plivači mjehur. Uzmite dva balona. Jedan potpuno ispunite zrakom, a drugi samo na pola te ih povežite kratkim uzicama na čiji ćete kraj zavezati kovanice od pet kuna. Obje kovanice stavite u dublju posudu/bazen ispunjen vodom i promatrajte što će se dogoditi.

Vodozemci su skupina koja je usko povezana s vodom, što i njihovo ime govori.
Koža vodozemaca uvijek je vlažna.
Ispod tanke kože nalaze se brojne žlijezde koje izlučuju sluz.
Izlučivanje sluzi pomaže u obavljanju raznih procesa u njihovu tijelu.
Velik broj vodozemaca ima dva para udova.
Udovi vodozemaca različito su građeni.
Građa udova vodozemaca ovisi o načinu njihova kretanja.
Žabe se najčešće kreću skakanjem ili plivanjem.
Zbog skakanje i plivanja žabama su dobro razvijeni stražnji udovi.
Među prstima većine vodozemaca nalazi se plivaća kožica.
Koja je uloga plivaćih kožica?
Znate li koje ih vrste još imaju?
Kojim se sličnim predmetima vi koristite dok plivate?

Ime vodozemaca nam i samo govori da su skupina koja je usko povezana s vodom. Kad gledamo vanjsku građu vodozemaca, možemo primijetiti da im je koža uvijek vlažna. Ispod tanke kože nalaze se brojne žlijezde koje izlučuju sluz što pomaže odvijanju procesa u njihovu tijelu. Velik broj vodozemaca ima dva para udova koja su ovisno o načinu kretanja različito građeni. Za žabe znamo da se najčešće kreću skakanjem ili plivanjem zbog čega su im dobro razvijeni stražnji udovi. Među prstima većine vodozemaca nalazi se plivaća kožica.

  • Koja je uloga plivaćih kožica? Znate li koje ih vrste još imaju? Kojim se sličnim predmetom vi koristite dok plivate?

Osjetila i živčani sustav

Živčani sustav riba i vodozemaca se sastoji od:

  • mozga
  • leđne moždine
  • živaca.

Mozak i leđna moždina zaštićeni su kostima – lubanjom ili kralježnicom.
Od osjetila dobro su razvijeni:

  • vid
  • okus
  • sluh.

Ribe još posjeduju bočnu prugu.
Bočna pruga  posebni je osjetilni organ.
S pomoću bočne pruge ribe osjećaju tlak i smjer strujenja vode.

Osjetila i živčani sustav

Živčani sustav riba i vodozemaca sastoji se od mozga, leđne moždine i živaca. Oba su organa zaštićena kostima – lubanjom ili kralježnicom. Od osjetila dobro su razvijeni vid, okus, njuh i sluh. Ribe još posjeduju bočnu prugu, posebni osjetilni organ s pomoću kojega osjećaju tlak i smjer strujanja vode. U njoj se nalaze brojne osjetilne stanice koje primaju podražaje iz okoline te ih pretvaraju u živčani impuls koji šalju prema mozgu. Mozak na temelju prikupljenih informacija određuje izmjene u kretanju/dubini.

Disanje i optok krvi

Disanje riba odvija se preko škrga.
Škrge se nalaze na bočnim stranama glave.
Ribe gutaju vodu koja prelazi preko škrga.
Pri prelasku vode preko škrga dolazi do izmjene plinova.
Vodozemci dišu preko kože.
Koža vodozemaca mora biti stalno vlažna zbog disanja.
Plinovi difuzijom ulaze u krvotok vodozemaca.
Osim kožom odrasli vodozemci dišu i plućima.
Ličinke vodozemaca dišu škrgama.
Krvožilni sustav riba i vodozemaca sastoji se od:

  • srca
  • krvnih žila (arterije, vene i kapilare).

Srce riba:

  • dvodijelno je
  • dvije komorice (jedna pretklijetka i jedna klijetka)

Zbog krvi koja teče kroz srce vodozemaca nazivamo ga još i vensko srce.
Srce vodozemaca:

  • trodijelno
  • ima dvije pretklijetke i jednu klijetku.

U klijetci dolazi do miješanja arterijske i venske krvi.
Krv dalje putuje prema organima.

Disanje i optok krvi

Disanje riba odvija se preko škrga koje se nalaze na bočnim stranama glave. Ribe gutaju vodu koja prelazi preko škrga pri čemu dolazi do izmjene plinova. Kod vodozemaca jedan od glavnih razloga zašto koža mora biti stalno vlažna jest zato što dišu preko nje. Plinovi difuzijom ulaze u krvotok vodozemaca. Osim kožom odrasli vodozemci dišu i plućima (koja nisu pretjerano velika niti razvijena), a ličinke dišu škrgama.
Krvožilni je sustav riba i vodozemaca zatvoren i sastoji se od srca i krvnih žila (arterije, vene i kapilare). Srce riba građeno je od dvije komorice (jedne pretklijetke i jedne klijetke) pa kažemo da je dvodijelno. Zbog krvi koja teče kroz njega nazivamo ga još i vensko srce. Vodozemci imaju trodijelno srce, građeno od dvije pretklijetke i jedne klijetke. U klijetci dolazi do miješanja arterijske i venske krvi koja dalje putuje prema organima.

  • Za što bolje razumijevanje povezanosti disanja i optoka krvi riješite sljedeći zadatak.

Ribe i vodozemci su hladnokrvni organizmi.
Tjelesna temperatura riba i vodozemaca ovisi o uvjetima u okolišu.
Temperatura u morima relativno je stalna.
Tijekom zimskog razdoblja ribe kopnenih voda odlaze na dno gdje je toplije.
Žabe se zimi pokrivaju slojem mulja.
Pokrivajući se muljem, žabe usporavaju aktivnosti u tijelu koje ih održavaju na životu.
Ovaj proces mirovanja zove se hibernacija.
Promotrite sliku.
Odgovorite na pitanja.

Ribe i vodozemci imaju promjenjivu tjelesnu temperaturu koja ovisi o uvjetima u okolišu. Temperatura u morima relativno je stalna, a tijekom zimskoga razdoblja ribe kopnenih voda odlaze na dno gdje je toplije. Žabe se zimi pokrivaju slojem mulja i usporavaju aktivnosti u tijelu koje ih održavaju na životu. Ovaj proces mirovanja zove se hibernacija.

  • Promotrite sliku i odgovorite na sljedeća pitanja.
Na ilustraciji se nalaze četiri sličice koje prikazuju što se događa pri zamrzavanju stanica kod čovjeka te četiri koje prikazuje isti proces kod žaba. Prva sličica prikazuje osobu koja drhti uslijed hladnoće, druga sličica prikazuje tri stanice izložene hladnoće, treća sličica prikazuje ljudske stanice okovane ledom, a četvrta sličica prikazuje osobu kako leži na podu iako se temperatura vratila u normalu. Na prvoj sličici vezanoj na proces kod žabe se nalazi sama životinja izložena hladnoći, druga sličica prikazuje tri žablje stanice u kojima se nalazi glukoza, treća sličica prikazuje žablje stanice okovane ledom koje zadržavaju funkciju i neoštećene su, a na zadnjoj sličici vidimo žabu u skoku koja nije uginula uslijed smrzavanja
Djelovanje jako niskih temperatura na čovjeka i na žabu
  1. Što se događa sa stanicama čovjeka pri jako niskim temperaturama? Može li se čovjek oporaviti ako takvo stanje potraje?
  2. Zašto se žabe ukopavaju u mulj?
  3. Zašto dolazi do smanjenja aktivnosti tjelesnih procesa tijekom mirovanja organizma?
  4. Koja još živa bića hiberniraju tijekom nepovoljnih razdoblja?
  5. Kako se tijelo žaba i drugih hibernirajućih organizama može pripremiti za razdoblja mirovanja?

 

Proučite u literaturi kako djeluje antifriz u automobilima tijekom zimskoga razdoblja. Možemo li tvar sličnoga sastava pronaći u tijelu žabe?

Prehrana

Ribe imaju dosta raznoliku prehranu.
Ribe se najčešće hrane:

  • algama
  • rakovima
  • mekušcima
  • drugim ribama.

Hrana se razgrađuje u prohodnome probavilu.
Prohodno probavilo:

  • započinje ustima u kojima se nalaze zubi
  • završava izmetnim otvorom.

Pojedine vrste riba, poput morskih pasa, imaju nečisnicu.
Nečisnica je komorica u koju se prazne probavne, spolne i mokraćne izlučevine.
Prehrana vodozemaca ovisi o njihovu stadiju razvoja.
Ličinke vodozemaca hrane se algama (biljožderi).
Odrasle jedinke vodozemaca uglavnom se hrane kukcima (mesožderi).
Za lov plijena vodozemci se koriste svojim dugim i ljepljivim jezikom.
Probavilo je prohodno i završava nečisnicom.
Proučite priloženu fotografiju i usporedite građu jezika čovjeka i žabe.
Možemo li i mi tako izbaciti jezik?

Prehrana

Ribe imaju dosta raznoliku prehranu. Najčešće se hrane algama, rakovima, mekušcima i drugim ribama. Hrana se dalje razgrađuje u prohodnome probavilu koje započinje ustima u kojima se nalaze zubi, a završava s izmetnim otvorom. Pojedine vrste riba, poput morskih pasa imaju nečisnicu (komoricu u koju se prazne probavne, spolne i mokraćne izlučevine).
Prehrana vodozemaca ovisi o njihovu stadiju razvoja. Ličinke se hrane algama (biljožderi), a odrasle se jedinke uglavnom hrane kukcima (mesožderi). Za lov plijena koriste se svojim dugim i ljepljivim jezikom. Probavilo je također prohodno i završava nečisnicom.

  • Proučite priloženu fotografiju i usporedite građu jezika čovjeka i žabe. Možemo li i mi tako izbaciti jezik?
Žabe love hranu jezikom
Žabe love hranu jezikom

Razmnožavanje

Oplodnja riba i vodozemaca je:

  • uglavnom vanjska
  • odvija se izvan tijela ženke (u vodi).

Kod pojedinih vrsta morskih pasa oplodnja je unutarnja.
Ženke nekih vrsta morskih pasa rađaju žive mlade.
Kod riba prilikom mrijesta ženke stvaraju jajašca (ikru).
Ikru ženke izbacuju u okolnu vodu.
Nakon ženke na isto mjesto dolazi mužjak.
Mužjak izbacuje mliječ sa spermijima.
Spajanje ikre i mliječi sa spermijima dovodi do oplodnje.
Odgovorite na sljedeća pitanja.

Razmnožavanje

Oplodnja je uglavnom vanjska i odvija se izvan tijela ženke (u vodi). Iznimka su pojedine vrste morskih pasa kod kojih je oplodnja unutarnja i ženke rađaju žive mlade. Kod riba prilikom mrijesta ženke stvaraju jajašca (ikru) koju izbacuju u okolnu vodu. Nakon ženke na isto mjesto dolazi mužjak i izbacuje mliječ sa spermijima, što dovodi do oplodnje.

  • Prisjetite se gradiva Prirode u 5. razredu. S pomoću slike odgovorite na sljedeća pitanja.
Slika prikazuje životni ciklus štuke u pet manjih sličica koje čine zatvoreni ciklus
Razmnožavanje štuke
  1. Brinu li se roditelji za svoje potomke dok ne porastu?
  2. Koliki broj potomaka nastaje vanjskom oplodnjom? Zašto?
  3. Koji sve vanjski faktori mogu utjecati na razvoj mladih riba?
  4. Gdje se još može rabiti ikra riba?

 

Pojedine su vrste riba poznate po tome što putuju na daleka mjesta – migriraju kako bi se razmnožavale. Losos je vrsta koja obitava u moru, ali za razmnožavanje putuje do rijeka gdje se uzvodno penje do čistih i brzih dijelova. Ponekad nakon razmnožavanja, lososi budu toliko umorni da se samo prepuste da ih strujanje rijeka vrati u more.

  • Koja se vrsta životinja koristi njihovim umorom kako bi ih lakše ulovila?

Jegulja je vrsta koja se kreće u suprotnome smjeru. Do svoje spolne zrelosti živi u rijekama, a za mrijest putuje do Sargaškoga mora.

  • Pogledajte i poslušajte sljedeći video. Prikazuje li on mužjaka ili ženku? Zašto se žaba tako ponaša? Što na njezinu tijelu omogućava taj zvuk? Kako ćemo znati je li žaba bila uspješna u svome naumu?

Više informacija o tome što je zvuk i kako nastaje možete pronaći u: DOS Fizika 8, modul: Valovi, jedinica DOS- a: Zvuk.

Tijekom razdoblja parenja kod žaba može se čuti glasanje.
Glasanje žaba omogućavaju rezonatori.
Rezonatori su:

  • posebni organi na tijelu mužjaka
  • mogu se napuhati kao baloni
  • mogu proizvoditi razne zvukove koje zovemo kreketanjem.

Kad ženka žabe dođe do mjesta parenja, izbacuje spolne stanice.
U isto vrijeme i mužjak žabe izbacuje spolne stanice.
Izbacivanjem spolnih stanica mužjaka i ženke žabe dolazi do oplodnje.
Oplođena se jajašca nalaze u vodi ili blizu vode i nastavljaju svoj razvoj.
Iz oplođenoga će se jajašca razviti ličinka – punoglavac.
Punoglavci nalikuju na ribu.
Preobrazbom punoglavaca razvit će se odrasla žaba.
Za preobrazbu punoglavca u odraslu žabu potrebno je nekoliko mjeseci.

Tijekom razdoblja parenja kod žaba može se čuti glasanje koje omogućavaju rezonatori. To su posebni organi na tijelu mužjaka koji se mogu napuhati kao baloni i proizvoditi razne zvukove, što zovemo kreketanjem. Kad ženka dođe do mjesta parenja, zajedno s mužjakom izbacuje spolne stanice te dolazi do oplodnje. Oplođena jajašca nalaze se u vodi ili blizu nje gdje nastavljaju svoj razvoj. Iz oplođenoga će se jajašca razviti ličinka – punoglavac koja nalikuje na ribu.

  • Što mislite, koja obilježja zajednička s ribama imaju punoglavci?

Nakon nekoliko mjeseci preobrazbom punoglavaca razviti će se odrasla žaba.

Slika prikazuje šest stadija razvoja žabe od oplođenih jajašaca koja izledaju kao nakupina sitnih očiju do odrasle jedinke zelene boje. Na drugoj sličici se nalaze punoglavci koji podsjećaju na sitne ribe s velikim repom i bez bočnih peraja. Smeđi punoglavci se postupno razvijaju i sve više poprimaju izgled prepoznatljive odrasle jedinke.
Razvoj žabe od jajeta do odrasle jedinke

Razvoj vodozemaca uvelike ovisi o uvjetima u okolišu.

  • Pomoću vrijednosti u priloženom grafu odgovorite na pitanja koja slijede.
  1. Očitajte na kojoj će temperaturi punoglavci najbrže završiti s preobrazbom.
  2. Koliko je dana potrebno da bi se preobrazilo 50 % punoglavaca u svakome od prikazanih uzgojnih akvarija?
  3. Opišite koji su mogući scenariji u slučaju: a) kašnjenja proljeća, b) nagloga pada temperature tijekom procesa preobrazbe, c) zagrijavanja vodenih površina.

Raznolikost riba

Ribe možemo podijeliti na dvije osnovne skupine:

  • hrskavičnjače
  • koštunjače.

Osnovna je razlika u kosturu riba.
Kostur riba može biti građen od hrskavičnoga ili koštanoga tkiva.

Raznolikost riba

Ribe možemo podijeliti na dvije osnovne skupine: hrskavičnjače i koštunjače. Osnovna je razlika u kosturu koji može biti građen od hrskavičnog ili koštanog tkiva. Jedna od zanimljivijih razlika jest pojava kapsule kod hrskavičnjača. Naime, većina ih se razmnožava odlaganjem jajnih kapsula koje sadrže mladunce u razvoju, a koštunjače se razmnožavaju vanjskom oplodnjom. Ostale razlike možete potražiti na priloženoj fotografiji.

Slika prikazuje dvije ilustracije na kojima su prikazane specifičnosti anatomske građe tijela tune kao primjer riba koštunjača. Istaknuti su zubi poredani u redove, škržni poklopac, pravilno posložene glatke ljuske i narančasta ikra.
Razlike između hrskavičnjača i koštunjača

U hrskavičnjače ubrajamo:

  • morske pse
  • morske mačke
  • raže.

Većina današnjih riba su koštunjače.

U hrskavičnjače ubrajamo morske pse, morske mačke i raže, dok su većina današnjih riba koštunjače.

  • Probajte se prisjetiti pet morskih i pet slatkovodnih riba.

Koliko ste bili uspješni u tome, možete provjeriti na mrežnim stranicama Ribe Hrvatske, Rijeke Hrvatske i Aquatike.

Raznolikost vodozemaca

Vodozemci:

  • jako rasprostranjena skupina kralježnjaka
  • obitavaju samo na nekoliko staništa na Zemlji.

Vodozemce dijelimo na tri skupine:

  • bezrepce
  • repaše
  • beznošce.

Najpoznatija su skupina bezrepci kojima pripadaju žabe.
Mnoge su vrste žaba svoja imena dobila zbog zanimljivih obilježja kao što su:
golijat, staklena, strelica, krastača…
U repaše ubrajamo daždevnjake i vodenjake.
Repaši imaju:

  • tijelo dugo 10 – 20 cm
  • dva para nogu
  • rep
  • uvijek vlažnu, naboranu kožu.

Najmanje poznata grupa jesu beznošci koji nalikuju na gujavice i zmije.
Jedan od poznatijih predstavnika beznožaca jest sluzavi rijač.

Sluzavi rijač:

  • obitava u tropskim krajevima, u vlažnoj zemlji
  • ima dobro razvijen miris
  • vid zakržljao zbog načina života.

Raznolikost vodozemaca

Vodozemci su jako rasprostranjena skupina kralježnjaka, no obitavaju samo na nekoliko staništa na Zemlji.

  • Možete li nabrojiti koja su to?

Dijelimo ih na tri skupine: bezrepce, repaše i beznošce. Najpoznatija su skupina bezrepci kojima pripadaju žabe. Mnoge su vrste žaba svoja imena dobila zbog zanimljivih obilježja koja ih “krase” kao što su golijat, staklena, strelica, krastača…
U repaše ubrajamo daždevnjake i vodenjake. Tijelo im je dugo 10 – 20 cm, imaju dva para nogu, rep i uvijek vlažnu, naboranu kožu. Najmanje poznata grupa su beznošci koji nalikuju na gujavice i zmije. Jedan od poznatijih predstavnika jest sluzavi rijač koji obitava u tropskim krajevima, u vlažnoj zemlji. Od osjetila mu je dobro razvijen miris, ali mu je vid zakržljao zbog načina života.

Iako su dobro rasprostranjena skupina, brojnost se vodozemaca smanjuje.
Što mislite zašto?
U Hrvatskoj su svi vodozemci zakonom zaštićeni.

Iako su dobro rasprostranjena skupina, brojnost se vodozemaca smanjuje.

  • Što mislite zašto? Koji su razlozi njihove globalne ugroženosti?

U Hrvatskoj su svi vodozemci zakonom zaštićeni. Želite li se pobliže upoznati s vodozemcima, posjetite mrežnu stranicu udruge Hyla te proučite tekstove na engleskome jeziku o ramsarskim područjima.

Za kraj…

U svojim bilježnicama izradite kategorizacijsku tablicu ili konceptualnu mapu u kojoj ćete usporediti obilježja zajednička ribama i vodozemcima, ali i ona koje su karakteristične samo za jednu od skupina. Neka vam kao kategorije usporedbe posluže organski sustavi.

Klikom odaberite jedan ili više točnih odgovora.

Odaberite sve točne odgovore.

Koje od navedenih osobina su zajedničke svitkoglavcima i ribama? Dva odgovora su točna.

Netočno
Točno

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Što od navedenog nije zajedničko žabama i kolutićavcima?

Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Znanstvenici su proučavali tri akvarija uzgajališta. Životni uvjeti poput sastava vode, temperature i tlaka bili su isti u svim akvarijima. Proučite priloženi graf te s pomoću njega odgovorite s da ili ne s obzirom jesu li tvrdnje koje slijede točne ili netočne.

a) U akvariju br. 1. brojnost je porasla zbog razmnožavanja jedinki.

b) Smanjenje broja jedniki u akvariju br. 3. vjerojatno je uzrokovano bolešću ili unosom štetnih tvari u sustav.

c) Nakon nekoga vremena brojnost bi se jedinki u akvariju br. 1.  vjerojatno smanjila zbog konkurencije i nedostatka hrane.

d) U slučaju da dođe do promjene uvjeta, jedinke u akvariju br. 2. imaju najmanje izglede za preživljavanje.

Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Žabe se razmnožavaju

oplodnjom. Njihova se jajašca moraju razvijati u
jer ih ona štiti od
. Ličinka žabe naziva se
i diše
. Ima razvijene
noge. Odrasla žaba diše plućima i
.

Netočno
Točno

Klikom odaberite jedan ili više točnih odgovora.

Odaberite sve točne odgovore.

Kad se ribe razmnožavaju, one polažu veliki broj jajašaca u vodu. Zašto se to događa? Dva su odgovora točna.

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?