Gljive i lišajevi
- argumentirati povezanost građe i funkcije gljiva i lišajeva
- prosuditi kako bi dugoročna promjena uvjeta okoliša/staništa u kojemu žive utjecala na promjenu građe gljiva i lišajeva
- opisati razmnožavanje gljiva i lišajeva
- staviti u odnos načine razmnožavanja, životne uvjete i brojnost navedenih skupina
- usporediti gljive s obzirom na način prehrane
- objasniti važnost gljiva i lišajeva za čovjeka i biosferu.
Uvod
Ostavite kruh ili agrume (limun, mandarine, klementine) da stoje nekoliko dana na zraku. Nakon nekoga vremena na njima će se razviti zeleni/bijeli obraštaj. Znate li što je to?
- Sastružite lagano dio obraštaja na predmetno stakalce i promotrite preparat pod mikroskopom. Skicirajte u bilježnicu ono što vidite.
Izradite zatim preparat od tijela gljive (šampinjon, bukovača ili lisičica) i usporedite uočeno. Što je zajedničko tim uzorcima? Jeste li uočili nešto nalik na to?
Gljive su raznoliko biološko carstvo u koje spadaju:
- brojne vrste gljiva
- gljivice
- kvasaci
- plijesni
- lišajevi.
Gljive imaju osobine i biljaka i životinja te su smještene u zasebno carstvo.
Gljive mogu biti:
- jednostanične (kvasci)
- višestanične (većina gljiva).
Važna su skupina u ekološkim sustavima jer mogu biti korisne i štetne.
Korist od gljiva: kruženje tvari u prirodi, penicilin, hrana…
Šteta od gljiva: zaraze, štete na poljoprivrednim kulturama i sl.
Gljive su raznoliko biološko carstvo u koje spadaju brojne vrste gljiva, gljivica, kvasaca, plijesni i lišajeva. Dugo su godina zbunjivale sistematičare jer posjeduju osobine i biljaka i životinja te su ih na kraju smjestili u zasebno carstvo. Mogu biti jednostanične (kvasci) ili višestanične (većina gljiva). Važna su skupina u ekološkim sustavima jer svojim načinom života čine velike koristi (kruženje tvari u prirodi, penicilin, hrana), ali i velike štete (zaraze, štete na poljoprivrednim kulturama i sl.).
Građa tijela gljiva
Tijelo gljiva javlja se u raznim oblicima i veličinama.
Najpoznatije su gljive čije je plodište jasno vidljivo u nadzemnome sloju.
Gljive u literaturi često nazivaju “kopnenim santama”.
Građa tijela gljiva
Tijelo gljiva javlja se u raznim oblicima i veličinama. Najpoznatije su gljive čije je plodište (stručak i klobuk) jasno definirano u nadzemnome sloju. No, micelij (podzemno i nadzemno tijelo gljive) u pravilu je puno veći od onoga što vidimo tako da gljive u literaturi često nazivaju “kopnenim santama”.
Micelij (tijelo gljive) puno je veći od onoga što vidimo.
Micelij je sustav građen od tankih, dugih cjevastih stanica – hifa.
Hife nikada ne tvore tkiva.
Hife su dosta otporne na vanjske utjecaje.
Stanična stijenka hifa građena je od hitina (molekula koja izgrađuje i oklope kukaca).
Hife se zbog hitina lako provlače između čestica tla.
Micelij je sustav građen od tankih, dugih cjevastih stanica – hifa koje nikada ne tvore
- Jesu li hife ono što ste vidjeli pri mikroskopiranju na početku sata?
Hife su dosta otporne na vanjske utjecaj jer je njihova stanična stijenka građena od hitina (molekule koja izgrađuje i oklope kukaca) pa se lako provlače između čestica tla.
Prehrana gljiva
Gljive se hrane heterotrofnim načinom prehrane.
S obzirom na način života, gljive mogu biti saprofiti i simbionti (najčešće paraziti).
Gljive vanjskom površinom tijela upijaju vodu s hranjivim tvarima.
Gljive kao saprofiti imaju važnu ulogu u kruženju tvari.
Gljive su bitni stanovnici svakoga ekološkog sustava.
Prehrana gljiva
Gljive se hrane heterotrofnim načinom prehrane. S obzirom na način života, mogu biti saprofiti i simbionti (najčešće paraziti). Vanjskom površinom tijela upijaju vodu s hranjivim tvarima. Gljive kao saprofiti imaju važnu ulogu u kruženju tvari te su bitni stanovnici svakoga ekološkog sustava.
Razmnožavanje gljiva
Razmnožavanje gljiva ovisno je o životnim uvjetima i vrsti.
Gljive se razmnožavaju spolno i nespolno.
Nespolni načini razmnožavanja najčešće su :
- pupanje (kvasci)
- nespolne spore
- vegetativno – cijepanjem.
Spolni način razmnožavanja gljiva podrazumijeva razvoj spolnih stanica – reproduktivnih spora.
Spolne se stanice moraju oploditi kako bi nastala nova jedinka.
Razmnožavanje gljiva
Gljive se razmnožavaju spolno i nespolno ovisno o životnim uvjetima i vrsti. Što mislite, u kojim će se uvjetima okoliša jedinke
- Odgovore na ta pitanja pokušajte dobiti provedbom maloga istraživačkoga rada s pomoću kvasca. Kao početna ideja može vam poslužiti prijedlog projekta na mrežnoj stranici na engleskome jeziku Education.com.
Nespolni načini razmnožavanja najčešće su
- Proučite priloženi video, odgovorite na pitanja te raspravite o važnosti širenja spora.
- Je li pri širenju spora nužna pomoć prikazanoga štapa, tj. čovjeka?
- Kako se spore samostalno šire u prirodi?
- Koja je prednost širenja spora na veća / nova područja?
- Pronađite u prirodi primjere organa koji na sličan “eksplozivan” način šire svoje stanice/sjemenke.
Koristi od gljiva
- Promislite svatko za sebe 5 minuta i navedite na koje sve načine i gdje čovjek rabi gljive.
Kao što smo već ponovili u prethodnim poglavljima, gljive su vrlo važni razlagači i pomažu u kruženju tvari u prirodi. Njihov je doprinos biosferi izniman upravo zbog toga. No čovjek je pronašao i brojne druge koristi pa vrlo često i rado uzgaja i konzumira gljive za svoje potrebe.
U prehrani se vrlo često upotrebljavaju plodišta jestivih gljiva.
Jestive su gljive bogate bjelančevinama i vitaminima.
Gljivama se koristimo i u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova, točnije antibiotika.
Najpoznatiji antibiotik penicilin dobiva se iz kistca (zelene plijesni).
Djelovanje penicilina otkrio je engleski liječnik Alexandar Fleming 1928. godine.
Gljive se upotrebljavaju i u prehrambenoj industriji.
Najviše se rabe pekarski, vinski i pivski kvasci koji uzrokuju vrenje (fermentaciju).
Česta je i uporaba plemenitih plijesni u proizvodnji aromatskih sireva.
U prehrani se vrlo često upotrebljavaju plodišta jestivih gljiva jer su bogate bjelančevinama i vitaminima. Gljivama se koristimo i u farmaceutskoj industriji za proizvodnju lijekova, točnije proizvodnju antibiotika. Naime, najpoznatiji antibiotik penicilin, dobiva se iz kistca (zelene plijesni). Njegovo djelovanje otkrio je engleski liječnik Alexandar Fleming 1928. godine.
- Proučite kako je Fleming došao do toga važnog otkrića i predstavite svoje spoznaje ostatku razreda u obliku stripa koji možete izraditi digitalnim alatom Make Beliefs Comix!.
Pri tome vam mogu pomoći sljedeći izvori: Alexander Fleming i otkriće penicilina, Odgovori na postavljena pitanja- Biologija te Sir Alexander Fleming – Biographical.
Gljive se često upotrebljavaju i u prehrambenoj industriji. Najviše se rabe pekarski, vinski i pivski kvasci koji uzrokuju
(fermentaciju).
Više informacija o vrenju možete pronaći u: DOS Kemija 8., modul: Organski spojevi i živi svijet, jedinica DOS- a: Alkoholi.
Česta je i uporaba plemenitih plijesni u proizvodnji aromatskih sireva.
Gljive kao štetnici
Neke vrste gljiva u svojim stanicama stvaraju određene spojeve koji djeluju kao otrovi.
Otrovne gljive mogu izazvati probavne smetnje, halucinacije, oštećenje organa pa i smrt.
Te vrste gljiva često izgledom svoga plodišta nalikuju na jestive gljive.
Potrebna je dobra edukacija i veliko iskustvo kako bi se razlikovale jestive od otrovnih gljiva.
Gljive mogu živjeti kao paraziti na biljkama, životinjama i čovjeku.
U čovjeka i životinja gljive najčešće uzrokuju razne kožne bolesti.
Kod biljaka gljive uništavaju čitave biljke.
Najpoznatije bolesti bilja uzrokovanje gljivama su:
- pepelnica vinove loze
- razne hrđe
- snijeti
- gube.
Gljive kao štetnici
Neke vrste gljiva u svojim stanicama stvaraju određene spojeve koji djeluju kao otrovi te mogu izazvati probavne smetnje, halucinacije, oštećenje organa pa i smrt. Te vrste gljiva često izgledom svoga plodišta nalikuju na jestive gljive pa je potrebna dobra edukacija i višegodišnje iskustvo u prikupljanju gljiva prije nego što se odlučite spremati obrok od svježih gljiva.
Gljive mogu živjeti kao paraziti na biljkama, životinjama i čovjeku. U čovjeka i životinja najčešće uzrokuju razne kožne bolesti, a kod biljaka uništavaju čitave biljke. Najpoznatije su pepelnica vinove loze, razne hrđe i snijeti te gube.
Gljive kao paraziti
Lišajevi
Lišajevi su simbioza gljiva i zelenih algi.
Alge fotosintezom proizvode hranu za lišaj.
Gljive svojim hifama štite alge i crpe vodu i mineralne tvari iz tla.
Lišajevi se javljaju u brojnim bojama i oblicima pa tako razlikujemo:
- koraste lišajeve
- grmaste lišajeve
- listaste lišajeve.
Lišajevi se mogu naseljavati i na gole stijene – nazivaju ih pionirima vegetacije.
Lišajevi
Lišajevi su simbioza gljiva i zelenih algi. Alge procesom fotosinteze proizvode hranu za lišaj, a gljive svojim hifama štite alge i crpe vodu i mineralne tvari iz tla.
Lišajevi se javljaju u brojnim bojama i oblicima pa tako razlikujemo koraste, grmaste i listaste lišajeve. Često ih nazivamo i pionirima vegetacije jer se mogu naseljavati i na gole stijene.
Promotrite ilustraciju i raspravite:
Koje su prednosti rasporeda prikazanih slojeva, tj. zašto su alge pri vrhu lišaja, a rahli sloj hifa i donji sloj uz samo tlo?
Lišajevi se razmnožavaju nespolno (sporama i vegetativno).
U nepovoljnim uvjetima lišajevi prelaze u stanje mirovanja.
Lišajevi su osjetljivi na zagađenja zraka.
U ekološkim istraživanjima lišajevi se često rabe kao biološki pokazatelji onečišćenja.
- Promotrite ilustraciju i raspravite koje su prednosti rasporeda prikazanih slojeva, tj. zašto su alge pri vrhu lišaja, a rahli sloj hifa i donji sloj uz samo tlo.
Lišajevi se razmnožavaju nespolno (sporama i vegetativno), a u nepovoljnim uvjetima prelaze u stanje mirovanja. Osjetljivi su na zagađenja zraka te se u ekološkim istraživanjima često rabe kao biološki pokazatelji onečišćenja.
Za kraj…
Na početku jedinice rekli smo da su gljive u prošlosti sistematičarima zadavale brojne poteškoće. Nakon što ste se pobliže upoznali s građom i ulogama gljiva u ekološkom sustavu, na vama je da izdvojite osobine gljiva koje su bile predmetom smutnje.
- Izradite prikaz u kojemu ćete usporediti osobine gljiva koje su zajedničke s biljkama i one osobine koje su zajedničke s osobinama životinjama. Raspravite jesu li gljive zaslužile svoje carstvo.
