A

  • Aerobni organizmi

    Organizmi kojima je kisik neophodan za život.
  • Anatomija

    Grana biologije koja proučava građu organizama.
  • Antibiotik

    Antibiotici su lijekovi koji se primjenjuju za liječenje bakterijskih zaraznih bolesti. Prema djelovanju mogu biti: a) oni koji uništavaju bakterijske stanice (baktericidni) b) oni koji zaustavljaju rast i razvoj bakterija (bakteriostatski), nakon čega organizam sam uklanja preostale bakterijske stanice. Razlikuju se i prema širini djelovanja pa tako imamo antibiotike: sa širokim spektrom djelovanja (djeluju na više vrsta bakterija) i one s užim spektrom djelovanja (djeluju na mali broj bakterijskih vrsta).
  • Autotrofni organizmi

    Organizmi koji iz anorganskih tvari sami sebi proizvode hranu, tj. organske tvari.

B

  • Binarna nomenklatura (dvoimeno nazivlje)

    Način imenovanja živih bića dvjema riječima. Prva riječ označava rod, a druga pobliže opisuje vrstu.
  • Biologija

    Prirodna znanost koja proučava život.
  • Biološka raznolikost

    Raznolikost živoga svijeta.
  • Biosfera

    Svi ekosustavi na Zemlji.
  • Botanika

    Grana biologije koja proučava biljne vrste.

C

  • Carl von Linné

    Švedski prirodoslovac, začetnik sistematike.
  • Charles Darwin

    Engleski prirodoslovac, začetnik evolucije i darvinizma. Autor djela “O postanku vrsta putem prirodnog odabira”.
  • Cijepljenje

    Metoda zaštite od virusnih bolesti. Cjepiva potiču stvaranje protutijela u organizmu u koji su ubrizgani. Na taj način štite organizam od infekcije određenim uzročnikom. Prvi put ga je primijenio engleski liječnik edward Jenner 1796. godine.

D

  • Dihotomski ključ

    Jednostavni identifikacijski ključ koji sadrži niz tekstualnih uputa (tvrdnji). Korisnik pri svakom koraku mora odabrati koja od navedenih tvrdnji bolje odgovara promatranom organizmu kako bi ga na kraju uspio identificirati.
  • Dušične baze

    Prstenaste molekule s dušikovim atomom. Nalaze se u građi nukleinskih kiselina. Dušične baze su: adenin, gvanin, timin, cizozin i uracil.
  • Dvoimeno nazivlje

    Latinski naziv svake opisane vrste koji se sastoji od dvije riječi.

E

  • Ekologija

    Grana biologije koja proučava odnose između organizama i njihova okoliša.
  • Ekološki sustav

    Jedinstvo životne zajednice i njenog neživog okoliša (biocenoza + biotop).
  • Eksponencijalni rast

    Pojam koji se najčešće koristi pri modeliranju rasta neke populacije. Predstavlja razdoblje neometanog rasta populacije (rast se odvija maksimalnom specifičnom brzinom). Izražava se eksponencijalnom funkcijom.
  • Epidemiološki lanac

    Prema ruskom znanstveniku nazvan i Vogralikov lanac. Pojašnjava način pojave i širenja zaraznih bolesti. Nekoliko je uvjeta koji trebaju biti zadovoljeni kako bi nastala infekcija:
    • izvor zaraze,
    • putevi prijenosa i širenja bolesti,
    • mjesto ulaska infekcije,
    • broj i zaraznost virusnih klica,
    • otpornost organizma.
  • Eukariotska stanica

    Evolucijski napredniji oblik stanice. Sadrži mnoštvo staničnih tjelešaca i ima oblikovanu jezgru (postoji jezgrina membrana). Izgrađuje: protoktiste, gljive, biljke i životinje.
  • Evolucija

    Grana biologije koja proučava promjenu i prilagođavanje organizama kroz vrijeme.

F

  • Fiziologija

    Grana biologije koja proučava životne procese u organizmu.
  • Fosili

    Ostatci uginulih organizama iz Zemljine prošlosti.

G

  • Ganglij

    (lat. ganglion - potkožna izraslina) nakupina živčanih stanica.
  • Globalno zatopljenje

    Povišenje prosječne temperature zraka i mora na Zemlji, posljedica povećane emisije ugljikova(IV) oksida u atmosferi.

H

  • Hemolimfa

    Tjelesna tekućina životinja koje imaju otvoreni krvožilni sustav. Hemolimfom se relativno sporo kroz tijelo mekušaca i člankonožaca prenose hrana, plinovi i hormoni.
  • Herpetologija

    Grana biologije koja proučava vodozemce i gmazove.
  • Heterotrofni organizmi

    Organizmi koji uzimaju gotovu organsku tvar iz prirode, koju su proizveli autotrofni organizmi, kako bi preživjeli.
  • Homeostaza

    Održavanje stalnih, stablinih uvjeta u organizmu.
  • Hominidi

    Porodica iz reda Primata u koju se ubrajaju izumrli rodovi Australopithecus i Paranthropus te rod čovjeka, Homo, koji uz današnjega čovjeka (Homo sapiens) obuhvaća i niz izumrlih vrsta s ljudskim obilježjima, kao što je npr. neandertalac.

I

  • Invazivna vrsta

    vrsta čije naseljavanje ili širenje ugrožava biološku raznolikost, zdravlje ljudi i/ili uzrokuje gospodarsku štetu.

K

  • Kontinentalni drift

    Teorija koja pojašnjava  oblikovanje današnjeg raspreda kontinenata. Pogledati i pojam Pangea.
  • Kreacionizam

    učenje prema kojem je Bog stvorio svijet i život. Prema kreacionizmu vrste su jedinstvene i nepromjenjive.
  • Kutikula

    Vanjski zaštitini sloj koji pokriva i štiti tijelo nekih beskralježnjaka. Postoji i kod biljaka kao tanka opna koja pokriva vanjske stanične membrane biljnih organa.

M

  • Mejoza

    Proces kojim nastaju spolne stanice. Iz jedne stanice nastaju 4 stanice koje sadrže različit genetički materijal, a imaju dvostruko manji broj kromosoma od stanice iz koje su nastale.
  • Mikrobiologija

    Grana biologije koja proučava mikroorganizme.
  • Mitoza

    Proces kojim nastaju tjelesne stanice. Nastaju dvije stanice sa istim brojem kromosoma kao i stanica iz koje su nastale.
  • Molekula DNA

    Sadrži gene koji određuju nasljedne osobine, a odgovorna je i za sintezu proteina.
  • Mutacije

    Promjene unutar gena ili kromosoma. Mutacije nastale u spolnim stanicama prenose se na potomstvo.

N

  • Nespolno razmnožavanje

    Razmnožavanje kojim od jednog roditelja nastaje identičan organizam tome roditelju, a potomke nastale tim putem nazivamo klonovi.
  • Nukleinske kiseline

    (lat. nucleus: jezgra), skupina bioloških makromolekula čija je zadaća čuvanje nasljednih (genetičkih) informacija. Razlikujemo dva tipa nukleinskih kiselina: ribonukleinska kiselina (RNA) i deoksiribonukleinska kiselina (DNA).

O

  • Održivi razvoj

    Djelovanje čovječanstva u smislu da trošenje prirodnih resursa nikad ne prelazi njihovo obnavljanje.
  • Ornitologija

    Grana biologije koja proučava ptice.

P

  • Pangea

    jedinstveno kopno (superkontinent) koje je postojalo tijekom geološke prošlosti Zemlje. Pretpostavlja se da se prvo razdvojila na Gondvanu i Lauraziju koje su se dalje razdvajale i oblikovale današnje kontinente.
  • Paraziti

    Nametnici; organizmi koji žive na ili u nekom drugom organizmu i od njega uzimaju hranjive tvari. Često su odgovorni za razaranje tkiva i uzrokovanje bolesti.
  • Parazitizam

    tip simbiotskog odnosa između različitih vrsta u kojem jedna vrsta (nametnik tj. parazit) ima korist na štetu druge vrste (domaćina tj. domadara). Parazitirati znači živjeti na račun organizma domaćina.
  • Populacija

    Sve jedinke iste vrste na nekom području.
  • Potrošači

    Potrošači su životinje, gljive i neke bakterije. Potrošači uzimaju gotovu hranu iz okoliša.
  • Praljudi

    U njih ubrajamo vrstu Homo habilis ili ‘’spretan čovjek’’ s kojim počinje razvoj ljudskoga roda.
  • Primati

    Najrazvijenija skupina sisavaca kojoj pripadaju čovjekoliki majmuni i čovjek.
  • Proizvođači

    Proizvođači su biljke, alge i neke bakterije. Proizvođači proizvode hranu procesom fotosinteze.
  • Prokariotska stanica

    Jednostavniji i evolucijski stariji oblik stanice. Nema oblikovanu jezgru pa se nasljedna tvar nalazi unutar citoplazme. Izgrađuje prokariotske organizme (arhebekterije i prave bakterije).
  • Provodni fosili

    Ostaci organizama koji su živjeli kratko vrijeme u geološkoj prošlosti, a bili su rasprostranjeni na širokom prostoru. Pomoću njih određujemo relativnu starost stijena.
  • Pupanje

    Nespolni način razmnožavanja pri kojem se na roditeljskom organizmu stvaraju nove jedinke u obliku pupova (izraslina). Pupovi se mogu odvojiti i tvoriti samostalne jedinke ili ostati združeni i stvarati kolonije.

R

  • Razlagači

    Nazivaju se i sprofiti. Oni se hrane uginulim organizmima i razgrađuju ih do najjednostavnijih kemijskih spojeva.

S

  • Sediment

    taložine trošnog materijala
  • Simbionti

    Dva ili više organizma različitih vrsta koji žive u bliskom odnosu. Najčešće su vezani dugoročnim, fiziološkim odnosima. Postoje tri tipa simbionata– paraziti, komenzalisti i mutualisti.
  • Singularitet

    (lat. singularitas: jedinstvo; posebnost). Pojam u fizici koji označava točku ili vrijednost parametra u kojoj promatrana veličina postaje beskonačna. Gravitacijski singularitet je točka u prostoru i vremenu u kojoj je tvar beskonačno velike gustoće, beskonačno malenoga volumena, a zakrivljenost prostora i vremena je beskonačna. Primjer gravitacijskog singulariteta je crna rupa.
  • Sistematika

    Grana biologije koja se bavi razvrstavanjem svih organizama u organizirane skupine.
  • Sistematska kategorija

    Razina organizacije skupine organizama. Postoji sedam osnovnih razina: carstvo, koljeno, razred, red, porodica, rod i vrsta.
  • Spolno razmnožavanje

    Razmnožavanje kojim nastaje potomak različit od svoja dva roditelja. Spolnim stanicama ženke (jajna stanica) i mužjaka (spermalna stanica) dolazi do oplodnje i nastaje zigota. Daljnjim dijeljenjem stanica zigote nastaje novi organizam.
  • Srodnost

    Osobina živih bića koja imaju zajednička obilježja jer su potekla od zajedničkog pretka.
  • Stanica

    Osnovna građevna i funkcionalna jedinica svih živih bića.
  • Stanična biologija

    Grana biologije koja proučava staničnu građu.
  • Stanični parazit

    organizam koji živi kao nametnik unutar stanice drugog organizma. Vidi i parazitizam.
  • Stromatoliti

    fosilizirani ostatci cijanobakterija. Jedni od najstarijih fosila na Zemlji.

T

  • Tkivo

    Skup istih stanica koje obavljaju istu ulogu.
  • Toplokrvni organizmi

    Organizmi koji svoju temperaturu tijela održavaju stalnom bez obzira na promjene u okolišu. Tim organizmima pripadaju ptice i sisavci.

U

  • Unesena vrsta

    (sinonimi - strana, egzotična i introducirana vrsta) nezavičajna vrsta koja prirodno nije obitavala u određenom ekološkom sustavu, nego je u njega dospjela namjernim ili slučajnim unošenjem.

V

  • Vanjska probava

    Razgradnja hranjvih čestica se odvija izvan stanica/ organa. Najčešće u središnjoj šupljini tijela kao kod žarnjaka.
  • Vrenje

    Kemijski proces pri kojem mikroorganizmi (kvasci, plijesni i bakterije) razgrađuju organske tvari u anaerobnim uvjetima. Pri tome oni dobivaju energiju za životne procese, a oslobođeni plinovi (najčešće ugljikov(IV) oksid uzrokuju primjerice dizanje tijesta (u slučaju pekarskog kvasca)
  • Vrsta

    Sve jedinke koje imaju mnogo zajedničkih obilježja, mogu se međusobno razmnožavati i dobiti plodne potomke.

Z

  • Zoologija

    Grana biologije koja proučava životinjske vrste.

Ž

  • Živi fosili

    organizmi koji su evolucijski vrlo stari i skoro nepromijenjeni od vremena svoje pojave do danas. Obično nemaju bliže živuće srodnike jer ih je većina izumrla prije više milijuna godina. Najpoznatiji primjeri živih fosila su Peripatus, ginko, resoperke i dvodihalice.