x
Učitavanje

6.5 Modeliranje logaritamskom funkcijom

Europska unija, Zajedno do fondova EU
Sadržaj jedinice
Povećanje slova
Smanjenje slova
Početna veličina slova Početna veličina slova
Visoki kontrast
a Promjena slova
  • Verdana
  • Georgia
  • Dyslexic
  • Početni
Upute za korištenje

Na početku...

Graf logaritamskog rasta broja objavljenih članaka u novinama.

Ljudi često kažu: "Koliko se potrudiš, toliko ćeš i dobiti". Za sat vremena rada dobit ćemo 30 kuna. Ako radimo dva sata, bit ćemo plaćeni 60 kuna, tri sata 90 kuna itd. Je li to zaista tako?

Postoji problem: većina stvari u životu ne slijedi linearni uzorak. Zapravo, imamo dva modela kojima možemo opisati rast/pad. Jedan smo već upoznali, to je eksponencijalni rast/pad, a drugi ćemo sad opisati.

Logaritamskim rastom/padom možemo opisati pojave koje u početku brzo rastu/padaju, ali onda rast/pad gotovo da prestaje. Grafički prikaz logaritamskog rasta možete vidjeti na uvodnoj slici.

Dijeta i gubitak kilograma

 Za taj model logaritamskog rasta/pada postoji puno primjera u svakodnevnom životu:

Određivanje logaritamske funkcije s pomoću točaka s grafa

Primjer 1.

U ovom primjeru, s pomoću dviju točaka na grafu logaritamske funkcije odredit ćemo logaritamsku funkciju ​

f x = a + b ln x .

Zadane su točke 1,3 i 5,3.8 . Uvrstimo ih u funkciju.

3 = a + b ln 1

3.8 = a + b ln 5

Nakon što izračunamo prirodni logaritam od 1 i 5 , dobit ćemo sustav dviju jednadžbi s dvije nepoznanice (zaokružit ćemo rezultate na dvije decimale).

a = 3

3.8 = a + b · 1.61

1.61 b = 0.8

b = 0.5

Funkcija koja prolazi kroz zadane točke je funkcija f x = 3 + 1 2 ln x .

Primjer 2.

Graf logaritamske funkcije i točke na grafu.

Nacrtajmo sada funkciju iz prethodnog primjera i smjestimo točke na graf. Možemo li precizno očitati još neke točke? Vidimo da su zadane točke na grafu, ali je teško precizno očitati koordinate još nekih točaka.

Primjer 3.

Graf logaritamske funkcije iz Zadataka

U koordinatnom sustavu prikazan je graf logaritamske funkcije f x = a + b ln x .

  1. Pokušajmo očitati dvije točke i pronaći kojoj funkciji pripada graf.
  2. Nakon što pronađemo funkciju, odredimo vrijednost funkcije za x = 3 .
  3. Točku 3 , f x prikažimo na grafu funkcije. ​
Graf funkcije i rješenje zadatka.
c.
  1. 1,1 i 2.75,2

    Lako vidimo da je za prvu točku a = 1 .

    2 = 1 + b ln 2.75

    b = 1 ln 2.75 = 1

    f x = 1 + ln x

  2. f 3 = 1 + ln 3 = 2.1 . Točka je 3,2.1

Zadatak 1.

Pronađite logaritamsku funkciju f x = a + b ln x ako su zadane točke 0.5,0.96 i 1,2 , koje se nalaze na grafu te funkcije.

  1. Nacrtajte u bilježnicu graf funkcije.
  2. S pomoću logaritamske funkcije odredite vrijednost funkcije za argument 2.5 .
  3. Provjerite je li dobivena točka na grafu funkcije.
  1. Pronađimo točke a i b

    2 = a + b ln 1 a = 2

    0.96 = 2 + b ln 0.5 b = 1.5

    f x = 2 + 1.5 ln x

  2. 3.37
  3. Dobivena točka je na grafu funkcije

Eksponencijalni ili logaritamski model?

Zadatak 2.

Možemo li iz zadanih podataka znati koji model upotrijebiti?

U uvodu smo rekli da se logaritamskim modelom opisuju pojave kod kojih vrijednost u početku ubrzano raste/pada, a zatim se usporava. O eksponencijalom modelu govorili smo u prethodnome modulu. Ovim modelom opisujemo pojave kod kojih vrijednost u početku vrlo sporo raste/pada, a onda se naglo ubrzava.

U zadatku pokušajte podacima pridružiti odgovarajući model.

 Uparite podatke u tablici s eksponencijalnim ili logaritamskim modelom.

x 0 1 2 3 4 5 6
y 1 6 23 124 620 3130 15 600
x 1 2 3 4 5 6
y 50 42 37 33 31 28
null
null

Zadatak 3.

Za podatke iz prethodnog zadataka pronađite pripadajući model.


Modeliranje logaritamske funkcije koja opisuje problem

Kod modeliranja koristit ćemo se funkcijom f x = a + b ln x .

Pripazimo na ono što smo naučili u prethodnim jedinicama:

Pogledajmo kako to izgleda na primjeru.

Primjer 4.

Zbog poboljšanih životnih uvjeta i napretka u medicini životni vijek stanovništa u razvijenim zemljama povećao se od početka 20. stoljeća. U tablici su podaci o dobi stanovnika od 1900. do 2010. godine. Odredimo logaritamski model i izračunajmo koliki će, prema danom pravilu, biti očekivani životni vijek 2040. godine.

Neka x koordinata prikazuje desetljeća, počevši s x = 1  za 1900. godinu, a očekivani životni vijek neka prikazuje y koordinata.

Godina 1900 1910 1920 1930 1940 1950
Očekivani životni vijek 47.3
50.0 54.1 59.7 62.9 68.2
Godina 1960 1970 1980 1990 2000 2010
Očekivani životni vijek 69.7 70.7 73.7 75.4 76.8 79.7

Grafički prikaz podataka iz tablice.
Logaritamska funkcija koja opisuje skup podataka iz Zadatka.

S pomoću naredbe Prilagodba Logaritamska (u GeoGebri) uz odabir svih točaka dobiti ćemo funkciju:

f x = 42.53 + 13.86 ln x.

Uvrstimo x = 13 .

f x = 42.53 + 13.86 ln 15 = 80.06

Očekivani životni vijek u 2040. godini je 80 godina.

U ovom primjeru pronašli smo logaritamsku funkciju koja opisuje model u GeoGebri.

Primjer 5.

Grafovi logaritamskih funkcija zadanih podataka dobivenih na dva različita načina.

Za prethodni primjer odabrat ćemo sada dvije točke i izračunati funkciju kao u primjeru 1.

Odabrali smo točke 2,50 i 9,73.7 . Uvrstimo ih u model logaritamske funkcije.

50 = a + b ln 2 a = 50 - 0.69 b

73.7 = a + b ln 9 a = 73.7 - 2.2 b

1.51 b = 23.7 b = 15.7

a = 39.17

Logaritamski model je ​ f x = 39.17 + 15.7 ln x .

Ako s pomoću ovog modela izračunamo očekivani životni vijek u 2040., dobit ćemo:

f 15 = 39.17 + 15.7 · ln 15 = 81.69

Ova funkcija ovisi o izboru točaka.

Prikažimo obje funkcije u istom koordinatnom sustavu.

Možemo reći da obje funkcije dobro prikazuju podatke. Funkcija koju smo izračunali prolazi kroz više točaka, ali funkcija koju smo dobili s pomoću GeoGerbe bliža je većini točaka. Obje zadovoljavaju uvjete i mogu prilično točno predvidjeti očekivani životni vijek.

Zadatak 4.

Čovjek i automobil.

Vrijednost novog automobila u početku naglo pada, a zatim se pad njegove vrijednosti usporava. U tablici su prikazani podaci za jedan model vozila i pad njegove vrijednosti u kunama za prvih 8 godina.

starost vozila
1 2 3 4 5 6 7 8
vrijednost vozila
u tisućama kuna
105 82.5 69 57 45 37 32.5   26.2

Pronađite logaritamski model i odredite vrijednost automobila koji je star 10 godina.

Grafički prikaz logaritamskog modela.

Ako s pomoću ove funkcije odredimo vrijednost za automobil star 10 godina, ona iznosi 26 800 kuna, što bi bilo više od vrijednosti u 8 . godini.

Ako izračunamao uz pomoć 2 . i 7 . godine starosti, logaritamski model je f x = 110.25 - 40 ln x.

Vrijednost deset godina starog vozila je 18 147 kuna, što više odgovara stvarnim uvjetima.


Logaritamska ljestvica

Što je to logaritamska ljestvica i za što se upotrebljava?

Ako brojeve ​ 0 , 1 , 10 , 100 , 1 000 , 10 000.. . trebamo prikazati na istom brojevnom pravcu, imat ćemo problem. Ako smanjimo razmak na 100 , prvi brojevi neće biti vidljivi, tj. stopit će se u jedan broj, a tu je i problem veličine papira (nemamo tako velik papir da bismo uspjeli ucrtati sve veličine).

Poigrajmo se malo logaritmima.

log 100 = 2

log 1000 = 3

Slično je prema pravilima za logaritmiranje  log 10 n = n .

Pogledajmo sljedeću tablicu.

n 1 10 1000 10 6   10 15  
log n   0 1 3 6 15

Prvi red u tablici nije lako prikazati na brojevnom pravcu, ali drugi red možemo prikazati bez problema. Drugi red su vrijednosti na logaritamskoj ljestvici.

Logaritamskom se ljestvicom koristimo da bismo prikazali veličine čiji je kvocijent ili vrlo velik (potresi) ili vrlo malen (ph vrijednosti).

Primjer 6.

Logaritamska ljestvica

Podatke iz tablice prikažimo na logaritamskoj ljestvici.

Izvor zvuka Tlak zvuka u mikroPascalima ( μ P a ) l o g (tlaka zvuka)
Lansiranje Space Shuttlea 2 000 000 000 9.3
Simfonijski orkestar 2 000 000 6.3
Vlak pri punoj brzini
200 000 5.3
Normalni razgovor
20 000 4.3
Šapat u knjižnici s 2 m
2 000 3.3
Radio studio izvan upotrebe
200 2.3
Najtiši zvuk koji ljudsko uho može čuti
20 1.3

Potres i logaritamska ljestvica

Zanimljivost

Charles F. Richter - američki geolog
Charles F. Richter

Američki geolog Charles Richter 1935. je s pomoću logaritamske funkcije definirao magnitudu potresa. Proučavao je potrese koji su se dogodili između 1900. i 1950. godine. Najjači je imao magnitudu 8.9 , a najslabiji 0 .

Pogledajmo Richterovu ljestvicu, logaritamsku funkciju koja se primjenjuje za mjerenje snage potresa. Snaga potresa povezana je s količinom energije koja se oslobodila potresom. Seizmograf je instrument koji detektira podrhtavanje tla. Najslabije podrhtavanje koje se može detektirati je val s amplitudom A 0 .

Magnituda potresa računa se kao

M = log A A 0 ,

gdje je A mjerena amplituda u trenutku potresa, a A 0  amplituda najslabijeg podrhtavanja koje se može mjeriti.

Na toj skali magnituda od 1 do 5 označava slabiji potres. Potres od 5 do 8 izazvat će materijalnu štetu, a jači potresi su razorni.

Primjer 7.

Izračunajmo magnitudu potresa ako je amplituda 450 · A 0 .

M = log 450 · A 0 A 0 = log 450 = 2.65

Magnituda tog potresa je 2.65 prema Richterovoj ljestvici i on pripada slabijim potresima.

Zanimljivost

Slike posljedice potresa.

Potres koji se dogodio 2011. u Japanu imao je magnitudu 9 . Potresi koji su pogodili područje Rijeke 2017. imali su magnitudu 3 .

Ako se sjetimo da se primjenjuje logaritamska ljestvica, koliko je puta potres u Japanu bio jači?

Prema logaritamskoj ljestvici broj 3 je zapravo 10 3 , broj 9 je 10 9 .

Potres u Japanu bio je milijun puta jači.

Osim računanja magnitude potresa prema Richterovoj ljestvici, logaritamska funkcija povezuje i magnitudu potresa s energijom koja se prilikom potresa oslobađa.

M = 2 3 log E E 0 ,

gdje je

E   - količina energije oslobođena potresom u joulima

E 0 = 10 4.4 J - energija osolobođena u minimalnom podrhtavanju tla.

Primjer 8.

Za vrijeme potresa osolobodilo se približno ​ 6 · 10 16 J . Kolika je magnituda tog potresa?

Podatke uvrstimo u formulu.

M = 2 3 log 6 · 10 16 10 4.4 = 2 3 log 2.4 · 10 12 = 8.3

Potres koji je oslobodio tu energiju bio je razoran.

Zadatak 5.

Za vrijeme jednog potresa oslobodilo se 3 · 10 13 J energije, a kod potresa na drugom kraju svijeta 3 · 10 10 J .

Koliko puta je prvi potres jači? Izračunajte magnitude obaju potresa.

M = 2 3 log 3 · 10 13 10 4.4 = 2 3 log 1 194 321 512 = 6.05

M = 2 3 log 3 · 10 10 10 4.4 = 2 3 log 1 194 321.5 = 4.05

Prvi potres je 100 puta jači.


Atmosferski tlak

Kutak za znatiželjne

Barometar
Barometar

Atmosferski tlak pada s povećanjem nadmorske visine (s obzirom na razinu mora). Na morskoj razini atmosferski tlak je 1.033227 kg m 2 ili 1 atmosfera ( atm ) ili 101 325 Pa (Pascala). Kako se povećava nadmorska visina, atmosferski tlak pada. Razlog tome je taj što je atmosferski tlak posljedica težine stupca zraka. Što smo više, stupac zraka iznad nas je manji i lakši te je i tlak niži.

Naravno, nije sve tako jednostavno. Ovdje treba uzeti u obzir i temperaturu te gustoću zraka i druge veličine. Formula koja povezuje tlak zraka i visinu na kojoj se nalazimo nije jednostavna.

Za više informacija pogledajte: https://hr.wikipedia.org/wiki/Atmosferski_tlak

Uz tu temu vežemo dva istrumenta: barometar i visinomjer (altimetar).

Barometar mjeri atmosferski tlak, a visinomjer određuje visinu na kojoj se nalazimo.

Primjer 9.

Ovisnost atmosferskog tlaka i visine kao logaritamski model

Povežimo nadmorsku visinu i atmosferski tlak iz sljedeće tablice logaritamskim modelom. Uz pomoć druge i šeste točke pronalazimo logaritamski model:

h x = 0.22 - 7.53 ln x

Atmosferski tlak ( atm )
Nadmorska visina (u km )
1 0
1 2 5.486
1 3 8.376
1 10 16.132
1 100 30.901
1 1 000 48.467
1 10 000 69.464  
1 100 000 96.282
Slučaj s balonima-baloni na vrući zrak iz slučaja Inspektora Bere.
Slučaj s balonima

 ​

Zadatak 6.

Inspektor Bero ima novi slučaj. Na utrci balonima dogodilo se ubojstvo. Kad su balon sa žrtvom spustili, inspektor je pregledao balon i uočio slupani barometar koji je pokazivao atmosferski tlak u trenutku ubojstva od 0.8 atmosfera. Bilo je vidljivo da je slupan u trenutku smrti.

"Da barem umjesto barometra imamo altimetar", zaključi inspektor.

"Zašto?" upita pomoćnik Marin.

"Altimetar bi nam otkrio visinu balona u trenutku smrti, pa bismo suzili krug sumnjivih osoba. Ovako, moramo sve ispitati i tko zna koliko će to trajati", zagunđa inspektor.

"Ne mora biti inspektore, evo matematike opet upomoć. Ovaj logaritamski model povezuje visinu i atmosferski tlak. Samo mi očitajte tlak, a ja ću riješiti ostalo."

"Nema problema, ali imam još jedan posao za tebe", reče Bero. "Zaplijeni snimke i pogledaj koji su baloni bili na istoj visini s našim balonom i sortiraj prema visini od najmanje do najveće".

"Ali, inspektore,..." pobuni se Marin.

Marin je iz snimki saznao da su baloni sa slika u jednom trenutku bili na istoj visini sa žrtvinim balonom. Saznao je i da se prvi balon popeo do 1500 metara, drugi je ostao letjeti na visini od 1700 metara. Zadnji balon dosegnuo je visinu od 2100 m .

Upotrijebite Marinovu aplikaciju da iz tlaka pronađete visinu balona u trenutku letačeve smrti. Možete tlak upisati u zelenu kućicu i dobiti ćete visinu balona. Ili pomjerajte zelenu točku na grafu tako da je prva koordinata točke jednaka tlaku. Druga koordinata biti će tada jednaka visini balona.

Povećaj ili smanji interakciju

Visinu možemo dobiti i uvrštavanje u funkciju vrijednosti tlaka od 0.8 atmosfera.

Visina je 1 900 metara.

Iz podataka je lako zaključiti da je ubojica u trećem balonu.


Kutak za znatiželjne

Logaritmi se primjenjuju i u matematici.

Gabrielov rog (ili Torricellijeva truba) je figura koju je otkrio Evangelista Torricelli, koja ima beskonačnu površinu, ali konačan volumen. Torricelli (1608. - 1647.) je bio talijanski fizičar i matematičar, najpoznatiji po svojemu izumu barometra. Paradoks je dobio ime po anđelu Gabrijelu, koji svirajući trubu najavljuje Sudnji dan.  

Zanimljivo je to da se površina presjeka (u koordinatnoj ravnini) može izračunati s pomoću formule ​ P = 2 log e .

Pogledajte nastanak Gabrielovog roga u sljedećoj animaciji. Možete zaustaviti animaciju u bilo kojem trenutku i dodati koordinatne osi koristeći tipke.

Povećaj ili smanji interakciju

...i na kraju

Kada i zašto logaritmi? - Logaritmi kroz vrijeme

​Danas su džepna računala zamijenila logaritamsko ravnalo, ali ne i upotrebu logaritma. Logaritmi su i dalje u upotrebi kod logaritamske ljestvice, kao skala jakosti zvuka, Richterova skala, ph skala,...

Osim prirodnog i dekadskog logaritma, upotrebljavamo i binarni logaritam.

Binarnim logaritmima koristimo se u računalstvu:

Brojevi se pohranjuju u memoriju u njihovom binarnom prikazu. To čini bazu 2 prirodnim izborom i kod logaritama u računalstvu. log 2 n  govori nam koliko adresnih mjesta trebamo za memoriju veličine n . Na primjer, za memoriju veličine 1024 potrebno nam je log 2 1024 = 10  adresnih mjesta.