x
Učitavanje

3.1 Coulombov zakon

Europska unija, Zajedno do fondova EU
Sadržaj jedinice
Povećanje slova
Smanjenje slova
Početna veličina slova Početna veličina slova
Visoki kontrast
a Promjena slova
  • Verdana
  • Georgia
  • Dyslexic
  • Početni
Upute za korištenje

Na početku...

Atmosferski izboji
Atmosferski izboji

Svatko od nas je vrlo vjerojatno čuo pucketanje prilikom češljanja ili odijevanja majica od sintetičkih materijala, osjetio lagani udar u trenutku kad je pri ulasku u auto dotaknuo vrata. Za vrijeme presvlačenja u mraku moguće je zamijetiti mala iskrenja. Natrljani plastični češalj privlači sitne komadiće papira ili stiropora. Za vrijeme ljetnih oluja dolazi do električnih pražnjenja...

Spomenute pojave posljedica su takozvanog statičkog elektriciteta.

Svojstva električnih naboja

Prisjetite se gradiva Fizike iz 8. razreda. Koliko vrsta naboja poznajete?

Eksperimentalno je pokazano da postoje samo dvije vrste naboja. Jednu vrstu nazivamo pozitivni naboji, a drugu negativni naboji.


Ispitajmo pobliže naboje i njihovu međusobnu interakciju. Pogledajte pozorno video-pokus pa odgovorite na pitanja.

Na stolu se nalaze stakleni i plastični štapovi. Postavimo jedan plastični štap na stalak da može rotirati u horizontalnoj ravnini. Najprije mu približimo drugi plastični štap, a zatim mu približimo stakleni štap.

Električna međudjelovanja

Postoji li kakav učinak kod približavanja štapova kada nisu elektrizirani?

null
null

Materija je u svojem osnovnom stanju električki neutralna.

Kroz vunenu tkaninu provučemo nekoliko puta svaki od dvaju plastičnih štapova. S pomoću amalgamirane kože (mekog papira ili svile) natrljamo stakleni štap.

Ovjesimo jedan od plastičnih štapova ili ga postavimo na stalak na kojem štap može rotirati u horizontalnoj ravnini.

Što se događa ako plastičnom štapu

približimo drugi plastični štap?
približimo stakleni štap?
null
null

Postupkom trljanja štapove smo elektrizirali.

Dogovoreno je da:    

Elektroskop

Elektroskop
Elektroskop

Elektroskop je naprava s pomoću koje možemo utvrditi nazočnost naboja na nekom tijelu. Sastoji se od metalnog kućišta, metalne šipke provučene kroz izolator i na šipku postavljene pomične kazaljke. Na kraju šipke koja je izvan kućišta postavljena je metalna kugla ili pločica.

Dotaknemo li pločicu elektroskopa elektriziranim plastičnim štapom, njegova se kazaljka

Ako nakon toga pločicu elektroskopa dotaknemo tkaninom kojom smo elektrizirali plastični štap, njegova kazaljka se
Kakvo je ukupno stanje elektriziranosti štapa i tkanine?

null
null

Električni naboj se tijekom elektriziranja ne stvara i ne poništava, već se samo preraspodjeljuje. To nas navodi na zakon očuvanja naboja.

Zbroj svih električnih naboja u izoliranom sustavu je stalan.

Q u k = Q u k ( + ) + Q u k ( - )

Naboj nije moguće stvoriti niti uništiti.

Atom kako ga predočava kvantno-fiziklani model

Atomi od kojih je sastavljena materija sastoje se od električki pozitivno nabijene jezgre i negativno nabijenog elektronskog omotača.

Jezgra atoma građena je od protona i neutrona, a elektronski omotač od elektrona.

Jezgra se nalazi u središnjem dijelu atoma i stotinjak je tisuća puta manja od atoma. Elektroni se gibaju u prostoru oko jezgre atoma.

Promjer atoma, odnosno promjer putanje elektrona, je reda veličine 10 - 10 m . Elektronski oblak zauzima gotovo cjelokupan obujam atoma. Mase protona i neutrona su oko 2 000 puta veće od mase elektrona i gotovo je sva masa atoma sadržana u njegovoj jezgri.​

Kvantnofizikalni model atoma (angstrem i fermi su mjerne jedinice izvan SI-a koje se često upotrebljavaju u modernoj fizici; 1 Angstrom = 0,0000000001 m

Povezani sadržaji

U kemiji ste učili o elementarnim česticama, građi atoma i elektronskoj konfiguraciji. Prisjetite se toga gradiva - pomoći će vam da lakše usvojite sadržaje ovog modula.

Čestice koje ne možemo dijeliti, tj. čestice koje nisu složene od još manjih čestica no što su one same, nazivamo elementarne čestice. U atomu, elementarne čestice su proton, neutron i elektron .

Jedno od osnovnih svojstava elementarnih čestica protona i elektrona je njihov električni naboj. Protoni su nositelji pozitivnog naboja, a elektroni negativnog. Neutron je čestica bez naboja.

Povezani sadržaji

U 4. razredu na nastavi fizike učit ćete detaljnije o građi atoma i njegove jezgre i naučiti da ustvari protoni, elektroni i neutroni nisu jedine elementarne čestice, već da ih je moderna fizika otkrila više od stotinu!

Najmanji naboj u prirodi je elementarni naboj i iznosi e = 1,6 · 10 - 19 C .

Elementarni naboj odgovara naboju jednog protona. Mjerna jedinica za naboj je kulon, oznaka je C .

Iznosi mase m i naboja Q elementarnih čestica dani su u tablici.

elektron proton neutron
m / kg 9,11 · 10 - 31 1,673 · 10 - 27 1,675 · 10 - 27
Q / C - 1,6 · 10 - 19
1,6 · 10 - 19
0

Tijelo može nositi samo takav električni naboj koji se može iskazati kao cjelobrojni višekratnik elementarnog naboja.

Q = N · e

N = 1 , 2 , 3 , . . .

Kažemo da je električni naboj kvantiziran.

 Načini dovođenja tijela u elektrizirano stanje:

  1. Na koji od navedenih načina je elektriziran plastični štap?

     

     

  2. Koje čestice tijekom elektriziranja prelaze s jednog na drugo tijelo?

Negativno nabijeni elektroni slabije su vezani u atomu no što su protoni vezani u jezgri.

Trljamo li vunenom tkaninom plastični štap, povećava se broj dodirnih točaka između štapa i tkanine te se elektroni iz vanjskih dijelova elektronskog omotača premještaju.

Elektriziranje trenjem
elektriziranje trenjem
Elektriziranje trenjem

Elektroni na plastičnom štapu jače su vezani, a elektroni na krznu slabije. To rezultira time da je:

Ukupni naboj tijela je algebarski zbroj pozitivnih i negativnih naboja.

Neka je N p broj svih protona, N e broj svih elektrona. Tada je ukupni naboj jednak ​

Q = N p - N e · e .  

Ako je:

N p = N e tijelo je električki neutralno, Q = 0 .

N p > N e tijelo je pozitivno nabijeno, Q > 0 .

N p < N e tijelo je negativno nabijeno, Q < 0 .

Električna influencija

Pokus

Plastični štap elektriziramo s pomoću vunene krpe. Štap je negativno nabijen. Ako približimo negativno elektrizirani štap kugli elektroskopa, kazaljka se otklanja. Kada se štap odmakne, kazaljka se priklanja.

Približi li se ponovno elektrizirani štap i prstom dotakne kugla, a zatim se i štap i ruka odmaknu, elektroskop ostaje nabijen.

Je li elektroskop pozitivno ili negativno nabijen?

Svoj odgovor ćete potvrditi nakon što pogledate animaciju.

Neutralna tijela se mogu elektrizirati ili dodirom, pri čemu se naboj neposredno premješta s jednog tijela na drugo, ili elektrostatskom indukcijom (električnom influencijom), pri čemu se naboj razdvaja posredovanjem električnog polja i bez dodira.

U animaciji vidimo kako se električki neutralna metalna sfera (kugla) može elektrizirati bez izravnog dodira, uz pomoć električne influencije, odnosno putem električnog polja.

Detaljnije ćemo svojstva električnih polja upoznati u sljedećoj jedinici.

Negativno nabijeni plastični štap približava se neutralnoj metalnoj sferi. Tijekom približavanja  naboji se na sferi odmiču što dalje od negativno elektriziranog štapa.

Kada se dotakne kugla (uzemlji se), pokretljivi s metalne sfere odlaze u Zemlju.

Cijelo vrijeme se u blizini metalne sfere drži elektrizirani štap. Pozitivni naboji su još uvijek bliže štapu.

Za vrijeme odmicanja štapa i ruke pozitivni nosioci na sferi se jednoliko raspodjeljuju.
Na taj način smo metalnu sferu elektrizirali.

null
null

Pokus

Električna influencija - kuglica na niti
Električna influencija - kuglica na niti

Lagana kuglica od vate ili stiropora, omotana što tanjom aluminijskom folijom ili premazana tankim grafitnim slojem, ovješena je o nit od svile. (Zašto ne pamučna nit?)

Primakne li se kuglici stakleni elektrizirani štap, on će kuglicu prvo privući, no kad kuglica dotakne štap, odbije se od njega. Zašto?

Ako se sad kuglici primakne plastični elektrizirani štap, on kuglicu privlači.

Objasnite.

Zbog električne influencije, kod približavanja pozitivno nabijenog štapa pokretljivi elektroni na površini kuglice (aluminijska folija) primiču se bliže pozitivnom štapu. U trenutku dodira elektroni prelaze na štap. Kuglica je pozitivno nabijena i odbija se od još uvijek pozitivnog štapa (broj negativnih nositelja još je uvijek manji od broja pozitivnih nositelja na štapu).


Pogledajte sljedeći video i nakon toga za dani primjer objasnite postupak elektriziranja.

Zadatak 1.

Postavljene su dvije metalne sfere na izoliranim stalcima. Svaka sfera spojena je na elektroskop, tako da se na njima mogu pratiti promjene. Električki su neutralne. Približimo sfere tako da jedna drugu dodiruju. Sada su jedno tijelo - električki neutralno. Približimo negativno elektrizirani štap jednoj od sfera. Držimo štap u blizini sfere i odmaknemo drugu sferu. Maknemo elektrizirani štap. Udaljimo još više jednu sferu od druge. Sfere su elektrizirane. Kako pokazati da su njihovi naboji suprotnih predznaka i jednakih iznosa? Objasnite detaljno postupak elektriziranja.

Kada su dvije početno neutralne sfere prislonjene jedna uz drugu, tvore jedno električki neutralno tijelo. Približi li se s jedne strane negativno elektrizirani plastični štap, negativni nositelji na sferama se zbog elektrostatskih odbojnih međudjelovanja odmiču što je više moguće na spojenim sferama. Držeći štap i dalje u blizini sfere A , odmaknemo sferu B. Na sferi A bliže štapu ostaju pozitivni nositelji, a na sferi B negativni nositelji naboja. Maknemo elektrizirani štap. Naboji se preraspodjeljuju zbog sad privlačnih međudjelovanja (sfere su nakon odmicanja ostale suprotno elektrizirane). Još više razmaknemo sfere. Naboji se simetrično raspodjeljuju po površini sfera. Elektroskopom se može provjeriti: kugla A nabijena je pozitivno, a kugla B negativno. Ukupni naboj obiju kugli ostaje nula, kao i na početku. Negativni naboj na štapu nije se promijenio!


Sila između naboja

Na osnovi eksperimenata utvrđeno je da se istoimeni električni naboji odbijaju, a raznoimeni se međusobno privlače, dakle jedan na drugog djeluju silom. Na animaciji pogledajte kako se međudjelovanje dvaju raznoimenih naboja mijenja s obzirom na njihovu udaljenost.

  1. Što se događa s jakošću međudjelovanja dvaju raznoimenih električnih naboja koji se udaljavaju?

    null
    null

  2. Međudjelovanje između dva naboja kada se količina naboja mijenja, a udaljenost između naboja ostaje jednaka

    Dva istoimena naboja međudjeluju nekom silom (prva slika). Ako jednom tijelu udvostručimo količinu naboja (druga slika), što će se dogoditi s jakošću međudjelovanja tih dvaju naboja? Udaljenost između naboja se ne mijenja.

    null
    null
Coulombov zakon
Coulombov zakon

F 12 ...sila kojom tijelo s nabojem Q 1 djeluje na tijelo s nabojem Q 2

F 21 ...sila kojom tijelo s nabojem Q 2 djeluje na tijelo s nabojem Q 1

Sile F 12 i F 21 istog su iznosa, a suprotne orijentacije (III. Newtonov zakon). Te sile, zbog njihove prirode, nazivamo elektrostatske sile ili električne sile.

Smjer vektora električne sile između dvaju električki nabijenih tijela je pravac na kojem leži spojnica naboja. Orijentacija vektora ovisi o predznacima naboja.

Na temelju mjerenja Coulomb je utvrdio da je elektrostatska sila između dvaju točkastih nabijenih tijela (veličina im je zanemariva s obzirom na njihovu međusobnu udaljenost) razmjerna umnošku njihovih naboja Q 1 i Q 2 , a obrnuto razmjerna kvadratu njihove udaljenosti .

F Q 1 · Q 2

F 1 r 2

Matematička formulacija izrečenog poznata je pod nazivom Coulombov zakon.

Elektrostatska sila između dvaju točkastih nabijenih tijela razmjerna je umnošku njihovih naboja Q 1 i Q 2 , a obrnuto razmjerna kvadratu njihove udaljenosti.

F = k · Q 1 · Q 2 r 2

Konstanta proporcionalnosti k ovisi o sredstvu u kojem se naboji nalaze. Konstanta k računa se formulom

k = 1 4 π ε,

gdje je ε električna permitivnost sredstva (dielektrična konstanta) i jednaka je umnošku relativne permitivnosti i permitivnosti vakuuma, tj.

ε = ε 0 · ε r .
Permitivnost vakuuma je također konstanta i iznosi

ε 0 = 8,85 · 10 - 12 C 2 N - 1 m - 2 .

Za zrak (vakuum) konstanta k  približno iznosi k 9 · 10 9 Nm 2 C - 2 .

Coulombov zakon može se zapisati i u obliku:

F = 1 4 π ε · Q 1 · Q 2 r 2

Relativnom permitivnošću ε r nekog sredstva izražava se koliko je puta elektrostatska sila F  manja u nekom sredstvu no što bi bila u vakuumu ε r = ε ε 0 . Za vakuum (zrak) je ε r = 1 .

Povezani sadržaji

Matematički oblik Coulombova zakona jednak je Newtonovu općem zakonu gravitacije

F = G · m 1 · m 2 r 2, koji ste spominjali u 1. razredu na nastavi fizike.

Projekt

Otkrijte koja je veza između Coulombove vage i gravitacijske konstante.

Električki nenabijenoj metalnoj kugli koja visi na svilenoj niti (izolator), približi se pozitivno nabijena metalna ploča. Koja slika prikazuje ispravno međudjelovanje?

Zadatak elektrostatsko međudjelovanje

null
null

Zadatak 2.

Tri naboja leže na pravcu. Pozitivni naboji​ Q 1 = 12 μC   i Q 2 = 3 μC međusobno su udaljeni 120 cm . Rezultantna sila na negativni naboj Q 3 je nula. Odredite na kojoj se udaljenosti od naboja Q 1 nalazi naboj Q 3 .

Zadatak Coulombov zakon

Q 1 = 12 · 10 - 6 C

Q 2 = 3 · 10 - 6 C

r = 120 cm

F R = 0

r 1 = ?  

Uvjet zadatka je:

F 13 + F 23 = 0

Napomena! Oznaku F 13 čitamo: "ef jedan tri, a analogno tome i ostale oznake, čime naglašavamo TKO djeluje na KOGA, tj. koji naboj djeluje na zadani.

F 13 - F 23 = 0

F 13 = F 23

k · Q 1 · Q 3 r 1 2 = k · Q 1 · Q 2 r 2 2

r 1 r 2 = Q 1 Q 2 = 2

r 1 = 2 · r 2

r 1 = 2 · ( r - r 1 )

3 r 1 = 2 r  ​

r 1 = 2 3 r  

r 1 = 0,8 m


Pravilo superpozicije

Pri određivanju rezultantne jakosti i smjera međudjelovanja električki nabijenih tijela primjenjuje se pravilo superpozicije.

Proučimo kako se to pravilo primjenjuje.

Primjer 1.

Zadatak pravilo superpozicije

Četiri naboja jednakih iznosa od 3 μC smještena su u vrhovima kvadrata duljine stranice 40 cm . Dva dijagonalno suprotna naboja su negativna, a druga dva pozitivna. Odredite rezultantnu silu na negativni naboj Q 2 .

Q 1 = Q 3 = 3 · 10 - 6 C

Q 2 = Q 4 = - 3 · 10 - 6 C

a = 0,4 m

F R = ?

Ukupna djelovanja na naboj Q 2 prikazana su na slici a. i čine ga:

  • djelovanje naboja Q 1 na Q 2 , označeno s F 12
  • djelovanje naboja Q 3 na Q 2 , označeno s F 32
  • djelovanje naboja Q 4 na Q 2 , označeno s F 42 .

Rabeći Coulombov zakon izračunat ćemo iznose tih sila. (Ako u zadatku nije naznačeno o kojem se sredstvu radi, uzimamo da se naboji nalaze u vakuumu ili zraku.)

F 12 = 1 4 π ε 0 · Q 1 · Q 2 a 2 = 9 · 10 9 N·m 2 C 2 · 3 · 10 - 6 C · - 3 · 10 - 6 C 0,4 m 2 = 0,5 N

F 32 = F 12 = 0,51 N

F 42 = 1 4 π · ε 0 · Q 4 · Q 2 d 2 = 1 4 π · ε 0 · Q 4 · Q 2 2 a 2

F 42 = 9 · 10 9 N·m 2 C 2 · - 3 · 10 - 6 C · - 3 · 10 - 6 C 2 · 0,4 m 2

F 42 = 0,25 N

Na prvom crtežu na slici b. prikazano je rezultantno djelovanje naboja ​ Q 1 i Q 3 na naboj Q 2 . Rezultanta djelovanja silama F 12 i F 32 je sila F 132 i njezin iznos izračuna se uz pomoć Pitagorina poučka.

F 132 = F 12 + F 32

F 132 = F 12 2 + F 32 2 = 2 · F 12 = 2 · 0,51 N

F 132 = 0,72 N

Rezultanta sila F 132 i F 42 je ukupna sila na naboj Q 2

Na crtežu c. prikazano je vektorsko određivanje rezultantne sile na naboj Q 2 .

Rezultantna sila je:

F R = F 132 + F 42

F R   = F 132 - F 42

F R = 0,72 N - 0,25 N

F R = 0,47 N


Povezani sadržaji

Pamtite li iskaz Pitagorina poučka iz matematike u 8. razredu? Znate li kako se Pitagorin poučak primjenjuje na kvadrat i kako se računa dijagonala kvadrata? Sve smo to rabili u rješavanju primjera!

Praktična vježba

Na internetu pronađite upute za izradu jednostavnog elektroskopa. Načinite jedan primjerak pa proučite koje pokuse možete provesti s tom napravom. Prezentirajte svoj rad u razredu.

Zanimljivost

Fotokopirni stroj
Fotokopirni stroj

Laserski pisači vrlo su slični fotokopirnim uređajima i služe se sličnom tehnologijom. U fotokopirnom uređaju jako osvjetljenje pomaže stvaranju potpuno iste kopije umetnutog lista papira. Svjetlost se odbija od površine papira na fotoosjetljivi bubanj i električki ga nabije. Statički elektricitet sitne čestice tinte „zalijepi“ na bubanj. Tinta se preko bubnja prenosi na papir i u njega utiskuje s pomoću vrućih valjaka.

Kutak za znatiželjne

Istražite kako se statički elektricitet primjenjuje u lakiranju automobila.

...i na kraju

Pokusi i razmatranja pokazuju:

Najmanji naboj u prirodi je elementarni naboj i iznosi e = 1,6 · 10 - 19 C .

Coulombov zakon: Elektrostatska sila između dvaju točkastih nabijenih tijela razmjerna je umnošku njihovih naboja Q 1 i Q 2 , a obrnuto razmjerna kvadratu njihove udaljenosti.

F = k · Q 1 · Q 2 r 2

Idemo na sljedeću jedinicu

3.2 Električno polje