Prisjeti se što znaš o gibanjima mora. Okreni karticu i pročitaj kako je gibanje mora inspiriralo jednog od najboljih hrvatskih književnika. Pokušaj odrediti o kojoj vrsti gibanja mora je riječ.
More
I gledam more gdje se k meni penje
i slušam more dobrojutro veli
i ono sluša mene i ja mu šapćem
o dobrojutro more kažem tiho
pa opet tiše ponovim mu pozdrav
a more sluša sluša pa se smije
pa šuti pa se smije pa se penje
i gledam more i gledam more zlato
i gledam more gdje se k meni penje
i dobrojutro kažem more zlato
i dobrojutro more more kaže
i zagrli me more oko vrata
i more i ja i ja s morem zlatom
sjedimo skupa na žalu vrh brijega
i smijemo se smijemo se moru
Gibanja mora
Svjetsko more stalno je u pokretu. Uzroci gibanja morske vode su različite prirodne sile, a s obzirom na njih razlikujemo tri vrste gibanja mora.
Valovi
Morske struje
Morske struje su kružna gibanja morske vode. Pomoću njih se izmjenjuje voda u svjetskom moru, ali i održava stalna globalna temperatura. Daleko najvažniji uzrok morskih struja su stalni vjetrovi. Oni stvaraju valove i silom trenja guraju površinsku vodenu masu, što rezultira trajnim morskim strujanjima. Osim vjetra, morske struje u manjoj mjeri uzrokuju privlačna sila Mjeseca, Zemljina rotacija, razlike u temperaturi i salinitetu svjetskih mora te riječni tokovi. Na smjer i snagu morskih struja, osim vjetrova, utječu oblik morskog dna i obale, promjene u gustoći morske vode, kao i druge struje. Morske struje su vrlo važne jer znatno utječu na svojstva mora, klimu te život u moru i obalnim područjima.
Morske struje su kružna gibanja morske vode.
Najvažniji uzrok morskih struja su stalni vjetrovi.
Vjetrovi stvaraju valove i silom trenja guraju površinsku vodenu masu.
Guranje površinske vodene mase rezultira trajnim morskim strujanjima.
Osim vjetra, morske struje u manjoj mjeri uzrokuju još i :
- privlačna sila Mjeseca
- Zemljina rotacija
- razlike u temperaturi i salinitetu svjetskih mora
- riječni tokovi.
Na smjer i snagu morskih struja osim vjetrova utječu:
- oblik morskog dna i obale
- promjene u gustoći morske vode
- druge struje.
Morske struje su vrlo važne jer znatno utječu na:
- svojstva mora
- klimu
- život u moru i obalnim područjima.
S obzirom na dijelove mora kojima teku, razlikujemo površinske i dubinske morske struje, a u nastavku ove jedinice bavit ćemo se samo površinskim morskim strujama.
S obzirom na temperaturu vode koju prenose, razlikujemo tople i hladne morske struje. Svaka morska struja ima svoje ime, a njihov se tok na geografskim kartama prikazuje strelicama - crvene boje za tople morske struje i plave boje za hladne morske struje.
Okreni karticu i prouči kartu najpoznatijih morskih struja. Znaš li već za neke od njih? Upamtiti njihove nazive, položaj i jesu li one tople ili hladne morske struje.
S obzirom na dijelove mora kojima teku razlikujemo površinske i dubinske morske struje.
U nastavku ove jedinice bavit ćemo se samo površinskim morskim strujama.
S obzirom na temperaturu vode koju prenose razlikujemo tople i hladne morske struje.
Svaka morska struja ima svoje ime.
Tok morskih struja na geografskim kartama prikazuje se strelicama.
Strelice crvene boje za tople morske struje.
Strelice plave boje za hladne morske struje.
Okreni karticu i prouči kartu najpoznatijih morskih struja.
Znaš li već za neke od njih?
Upamtiti njihove nazive, položaj!
Jesu li one tople ili hladne morske struje?
Tople morske struje
Tople struje teku iz nižih geografskih širina i svojom toplinom zagrijavaju vode hladnijih mora. Zbog jačeg zagrijavanja i veće evaporacije (isparavanja) u nižim geografskim širinama tople morske struje su i slanije. Tople morske struje povoljno utječu na obalno područje ublažujući njegovu klimu, no siromašne su životom u moru. One pospješuju ciklonalne aktivnosti koje donose obilnije padaline te povisuju temperaturu zraka u višim geografskim širinama tijekom zimskog razdoblja.
Hladne morske struje
Hladne struje imaju nižu temperaturu i manju slanoću od mora u koja utječu. Za razliku od toplih struja, hladne morske struje pogoduju razvitku anticiklonalnih sustava, što rezultira stabilnom i vedrom vremenu s malo padalina. Hladne struje povoljno utječu na bogatstvo života u moru zbog velike količine otopljenog kisika u vodi, no najčešće nepovoljno utječu na obalno područje pospješujući nastanak i širenje pustinja i polupustinja.
Tople morske struje
Tople struje:
- teku iz nižih geografskih širina
- zagrijavaju vode hladnijih mora.
- slanije su zbog jačeg zagrijavanja i veće evaporacije (isparavanja) u nižim geografskim širinama
- povoljno utječu na obalno područje
- ublažuju klimu obalnog područja
- siromašne su životom u moru
- pospješuju ciklonalne aktivnosti koje donose obilnije padaline
- povisuju temperaturu zraka u višim geografskim širinama tijekom zimskog razdoblja.
Hladne morske struje
Hladne struje imaju:
- nižu temperaturu
- manju slanoću od mora u koja utječu
- pogoduju razvitku anticiklonalnih sustava što rezultira stabilnom i vedrom vremenu s malo padalina
- povoljno utječu na bogatstvo života u moru zbog velike količine otopljenog kisika u vodi
- nepovoljno utječu na obalno područje pospješuju nastanak i širenje pustinja i polupustinja.
UČI KROZ IGRU!
Uz pomoć svog atlasa pokušaj točno riješiti zadatke na interaktivnoj karti glavnih morskih struja na Zemlji.
Morske mijene
Pažljivo pogledaj video o morskim mijenama te potom odgovori na pitanja ispod videa.
Morske mijene
Budući da je Jadransko more manje i zatvoreno u njemu se odvija dnevna izmjena morskih mijena. To znači da se u jednom danu izmjene jedna plima i oseka, a instrument kojim mjerimo morske mijene naziva se mareograf. Visinska razlika između plime i oseke može se razlikovati u pojedinim dijelovima mora pa se tako razlikuje i u Jadranskom moru. Amplituda morskih mijena u Jadranskom moru najveća je u njegovom sjevernom dijelu (u Tršćanskom zaljevu) gdje iznosi do 110 centimetara, a najniža je u južnom dijelu (kod Otrantskih vrata) gdje iznosi do 30 centimetara.
Jadransko more je manje i zatvoreno.
U Jadranskom moru se odvija dnevna izmjena morskih mijena.
To znači da se u jednom danu izmjene jedna plima i oseka.
Instrument kojim mjerimo morske mijene naziva se mareograf.
Visinska razlika između plime i oseke može se razlikovati u pojedinim dijelovima mora.
Visinska razlika između plime i oseke razlikuje se i u Jadranskom moru.
Amplituda morskih mijena u Jadranskom moru najveća je u njegovom sjevernom dijelu (u Tršćanskom zaljevu).
U sjevernom Jadranu amplituda morskih mijena iznosi do 110 centimetara.
Amplituda morskih mijena najniža je u južnom dijelu (kod Otrantskih vrata).
Amplituda morskih mijena u južnom Jadranu iznosi do 30 centimetara.
Usporedi amplitudu morskih mijena na obje fotografije.
Na temelju njih zaključi koja fotografija prikazuje sjeverni Jadran, a koja južni Jadran.
Svoje odgovore provjeri tako da pronađeš Brela i Savudriju na digitalnim kartama ili u svom atlasu.
Istraži sam/sama!
Morske mijene se mogu gospodarski iskorištavati za dobivanje električne energije. To je moguće pomoću plimnih elektrana koje je potrebno sagraditi na mjestima s većom amplitudom morskih mijena.
Pomoću interneta saznaj na koji način funkcioniraju plimne elektrane, pročitaj gdje je izgrađena prva plimna elektrana u svijetu te zaključi postoji li mogućnost gradnje isplative plimne elektrane u Hrvatskoj.
Istraži sam/sama!
Morske mijene se mogu gospodarski iskorištavati za dobivanje električne energije.
To je moguće pomoću plimnih elektrana.
Plimne elektrane je potrebno sagraditi na mjestima s većom amplitudom morskih mijena.
Pomoću interneta saznaj na koji način funkcioniraju plimne elektrane.
Pročitaj gdje je izgrađena prva plimna elektrana u svijetu.
Zaključi postoji li mogućnost gradnje isplative plimne elektrane u Hrvatskoj.