Pojmovnik

Akeleracija tijela obrnuto je razmjerna masi, a razmjerna je sili.

Kada se snop svjetlosti odbija u svim smjerovima, govorimo o difuznoj svjetlosti. Zbog takve svjetlosti vidimo predmete u okolini.

Kada tijelo ubrzava ili usporava na njega djeluje sila.

Karakterističnu veličinu koja opisuje opiranje prolasku električne struje u materijalu nazivamo električna otpornost. 

Električnu otpornost označavamo malim grčkim slovom $\rho$ (čita se ro). Mjerna jedinica je om metar $\mathrm{\Omega }\mathrm{m}$. Engleski naziv te veličine je resistivity.

Električna struja je količnik naboja i vremena za koje taj naboj proteče kroz poprečni presjek vodiča.

Razliku električnih potencijala između dvaju tijela ili dviju točaka u strujnom krugu nazivamo električni napon.

Električni osigurač je uređaj koji pri povećanju električne struje iznad određenog iznosa prekida strujni krug.

Razlikujemo automatske i rastalne osigurače.

Električni otpor je karakteristika vodiča da se opire prolasku električne struje. Fizičku veličinu električni otpor označavamo slovom $R$, a mjernu jedinicu nazivamo om, u čast njemačkog fizičara Georga Simona Ohma. Oznaka mjerne jedinice om je veliko grčko slovo omega $\mathrm{\Omega }$.

Elektrolit je otopina soli, kiselina ili lužina koja provodi električnu struju. 

Molekule soli, kiselina i lužina u vodenim otopinama se raspadaju na ione, električki nabijene atome ili molekule, čije gibanje u otopini stvara električnu struju.

Elektromagnet je uređaj koji ima magnetska svojstva kad kroz njega protječe električna struja. Sastoji se od željezne jezgra oko koje je omotan izolirani vodič kroz koji teče električna struja. Kad se strujni krug prekine, elektromagnet gubi magnetska svojstva.

Pojavu nastanka električne struje u promjenjivom magnetskom polju nazivamo elektromagnetska indukcija.

Električni naboj elektrona nazivamo elementarnim nabojem. Električni naboj protona po iznosu je jednak naboju elektrona, ali je suprotnog predznaka.

Možemo reći da je gibanje promjena položaja tijela u nekom vremenskom intervalu u odnosu prema nekoj referentnoj točki.

Ako tijelo u nekom vremenskom intervalu, u odnosu prema referentnoj točki, ne mijenja svoj položaj, govorimo da miruje.

Ako tvrdimo da neki objekt miruje, ili se giba, to je uvijek u odnosu prema nekome drugome objektu.

Zato govorimo da su gibanje i mirovanje relativni.

Slavni talijanski fizičar Galileo Galilei prvi je govorio o relativnosti gibanja.

Jednoliko ubrzano gibanje možemo prikazati s pomoću $v$, $t$ dijagrama i $a$, $t$ dijagrama.

Na krajevima zavojnice stvara se napon koji se zove inducirani napon.

Jakost leće,  $j$, određujemo kao recipročnu vrijednost žarišne duljine $f$. Budući da žarišnu duljinu izražavamo u mjernoj jedinici metar, mjerna jedinica jakosti leće je recipročni metar ${\mathrm{m}}^{-1}$ ili dioptrija dpt.

Važno je znati da jakost sabirne leće ima pozitivan predznak, a rastresne leće imaju negativan predznak.

Jedinica električnog naboja naziva se kulon (znak $\mathrm{C}$). Jedan kulon predstavlja višak ili manjak od $\mathrm{6,24}·{10}^{18}$ elektrona na nekom tijelu. Kažemo da tijelo ima naboj jedan kulon $\left(1\mathrm{C}\right)$ ako ima manjak od $\mathrm{6,24}·{10}^{18}$ elektrona ili naboj $-1\mathrm{C}$  ako ima višak od $\mathrm{6,24}·{10}^{18}$ elektrona. $$

Kada se tijelo giba stalnom brzinom, takvo gibanje nazivamo jednolikim gibanjem.

Gibanje tijela stalnom pozitivnom akceleracijom naziva se jednoliko ubrzano gibanje. 

Jednostavan električni strujni krug je spoj izvora električne energije, električnog trošila i električne sklopke.

Karakteristične točke leće

$\mathrm{O}$ – optičko središte leće

$\mathrm{F}$ – žarište ili fokus (na strani upadnih zaraka svjetlosti na leću)

$\mathrm{F\text{'}}$ - žarište ili fokus (na strani lomljenih zraka svjetlosti nakon prolaska kroz leću)

Kao što vidite, točke leće uvijek označavamo velikim tiskanim slovima.

Karakteristične udaljenosti leće

$f$ – žarišna duljina

$a$ – udaljenost predmeta od leće

$b$ – udaljenost silke od leće

Nakon što postavimo predmet ispred leće moramo uzeti u obzir još dvije važne duljine:

$y$ – veličina predmeta

$\mathrm{y\text{'}}$ – veličina nastale slike.

Kao što vidite, udaljenosti leće uvijek označavamo malim tiskanim slovima.

Tri karakteristične zrake u sabirnoj leći:

1. zraka koja od predmeta ide paralelno s optičkom osi te se lomi kroz leću i prolazi žarištem $F\text{'}$  ​
2. zraka koja prolazi optičkim središtem leće $O$, te se ne lomi
   
3. zraka koja prolazi kroz žarište $F$ te se lomi paralelno s optičkom osi.
   

Kratki spoj je zatvoreni strujni krug u kojemu nema trošila pa u njemu dolazi do protoka velike električne struje.

Magnet je svako tijelo koje stvara magnetsko polje u sebi i oko sebe.

Magnetske silnice su zatvorene krivulje koje izlaze iz sjevernog pola, a ulaze u južni. Njima predočavamo djelovanje magnetskog polja oko magneta.

Nejednoliko gibanje je gibanje tijela promjenjivom brzinom. 

Ohmov zakon nam pokazuje kako se odnose električna struja i električni napon u strujnom krugu s nekom vrijednosti otpora.

Osnovna mjerna jedinica za vrijeme je sekunda.

Sekundu definiramo kao vrijeme za koje atom cezija napravi $9192631770$ elektromagnetskih titraja. (Tu definiciju upotrebljavamo od 1967. godine.)

Pomak tijela je dužina određena početnim i konačnim položajem tijela u prostoru.

Obično se pomak obilježava s $x$ ili $\Delta x$ .

Ako tijelo ubrzava, akceleracija je pozitivna. Ako tijelo usporava, akceleracija je negativna.

Zaključimo da je površina ispod grafa brzine jednaka prijeđenom putu u tom vremenu.

Putanje mogu biti ravne ili zakrivljene pa govorimo o pravocrtnom (gibanje po pravcu) i krivocrtnom gibanju (gibanje po zakrivljenoj liniji).

Rad električne struje $W$obavljen u nekom vremenu $t$ jednak je umnošku napona $U$, struje $I$ i vremena $t$.

Slika je iskrivljenih proporcija, a zrcala koja daju takve slike su zakrivljena zrcala.
Zrcalo čiji oblik je dio površine kugle naziva se sferno zrcalo.

Slobodni pad je jednoliko ubrzano gibanje tijela koje nastaje zbog djelovanja sile teže.

Snaga električne struje $P$ $$u nekom trošilu jednaka je umnošku struje $I$ $$i napona $U$ $$na trošilu.

Srednja brzina jednaka je količniku prijeđenog puta i vremena tijekom kojeg je tijelo prešlo taj put.

$\begin{array}{c}Srednjabrzina=\frac{pređeniput}{vremenskiinterval}\end{array}$

$\mathit{I-U}$ karakteristikom otpornika nazivamo grafički prikaz ovisnosti električne struje i napona, odnosno strujno-naponsku karakteristiku otpornika.

Svjetlost se širi pravocrtno. Pravac širenja snopa svjetlosti prikazujemo linijama koje se nazivaju svjetlosne zrake. One prikazuju smjer širenja svjetlosti.

Ako jedno tijelo djeluje na drugo tijelo nekom silom $F_1$, onda će drugo tijelo djelovati na prvo silom istog iznosa, ali suprotnog smjera $F_2$.

Sva tijela na Zemlji padaju jednakim ubrzanjem (akceleracijom) koje nazivamo ubrzanje slobodnog pada ili ubrzanje sile teže ( $g$ ), a ono iznosi $g=\mathrm{9,81}{\mathrm{m/s}}^{\mathrm{2}}$ ( $g\approx \mathrm{10}{\mathrm{m/s}}^{\mathrm{2}}$).

Najkraći put između dviju točaka u prostoru jest njihova udaljenost.

Ukupan otpor otpornika u paralelnom strujnom krugu određujemo prema izrazu:

$\frac{1}{R_{UK}}=\frac{1}{R_1}+\frac{1}{R_2}$ 

Vodič je svaka tvar koja dobro provodi električnu struju. 

Tvari koje ne provode električnu struju nazivamo izolatori.

Ako je akceleracija nula, tada je i iznos ukupne sile jednak nuli.
Tijelo će mirovati ili se gibati jednoliko ako je ukupna sila na njega jednaka nuli.

Kut upadanja zrake svjetlosti $\alpha$ jednak je kutu odbijanja $\alpha \text{'}$. To je zakon odbijanja ili refleksije.

Prolaskom kroz sabirnu leću svjetlosne se zrake skupljaju u jednoj točki označenoj slovom  $F$, koju nazivamo žarište ili fokus leće.