x
Učitavanje

1.6 Električni naboji

Europska unija, Zajedno do fondova EU
Sadržaj jedinice
Povećanje slova
Smanjenje slova
Početna veličina slova Početna veličina slova
Visoki kontrast
a Promjena slova
  • Verdana
  • Georgia
  • Dyslexic
  • Početni
Upute za korištenje

Na početku...

Zima je, vani puše hladan i suh sjeverni vjetar. Vama to ne smeta, odlučili ste se naći s prijateljima i prijateljicama u obližnjem parku. Odijevate svoje tople jakne s punjenjem od perja i hrabro krećete van. Dok hodate prema mjestu sastanka, zavlačite ruke duboko u džepove jakni jer je vani jako hladno, a tek taj suhi vjetar - probija do kosti.

Konačno srećete prijatelje. U trenutku kad pružate jedni drugima ruke na pozdrav, nekoliko tvojih prijatelja glasno uzvikuju: JAO! Hej, stresao/stresla si me strujom!

Je li vam se to kada dogodilo? Ili pak nešto slično?

Pokus

Koraci pokusa - plastično ravnalo i komadići papira
Plastično ravnalo i komadići papira

Komad papira usitnite na što manje dijelove. Protrljajte komad plastike, npr. ravnalo, vunenom tkaninom. Lagano približite plastiku usitnjenim komadićima papira. Što opažate?

Pokus

Jednostavni pokus s dva balona
Jednostavni pokus s dva balona

Napušite dva jednaka balona. Provjerite privlače li se baloni ili odbijaju. Baloni ne pokazuju ni međusobno odbijanje ni međusobno privlačenje. Sada balone protrljajte vunenom tkaninom pa ih objesite o duge tanke niti. Što opažate? Baloni se međusobno odbijaju.

Trljanjem vunenom krpom na balone smo prenijeli elektrone s vunene krpe, oba balona naelektrizirali smo istoimenim nabojima. Što ih jače naelektriziramo, učinak odbijanja bit će izraženiji.
Dovoljno je naelektrizirati samo jedan balon da bi se međusobno odbijali.

Trljanjem plastičnih predmeta oni bitno mijenjaju neka svoja svojstva, privlače ili odbijaju papir ili pak neke druge materijale. Dovoljno je da je samo jedan predmet elektriziran.

Iste pojave privlačenja i odbijanja ljudi su davno opazili. Još su starogrčki filozofi primijetili - ako se jantarni štap protrlja svilenom tkaninom, postaje privlačan za lagane predmete. Grčki naziv za jantar je elektron.

Kažemo da su se plastika i baloni trljanjem naelektrizirali, odnosno poprimili električni naboj.

Ako tijela naelektriziramo istoimenim nabojima, ona se odbijaju, dok se tijela naelektrizirana različitim vrstama naboja privlače.

Naboj na staklu koji dobijemo trljanjem stakla o suhi novinski papir ili amalgamiranu kožu nazivamo pozitivnim nabojem, a naboj na plastici koji dobijemo trljanjem plastike vunenom krpom negativnim nabojem.

Građa atoma i naboj elementarnih čestica

Sva materija oko nas izgrađena je od molekula i atoma. Atom je najmanja jedinica tvari koja ima karakteristična svojstva nekoga kemijskog elementa. Npr. molekula vode je stanje u kojem su atom kisika i dva atoma vodika povezani čvrstim vezama. Atom se može podijeliti na dva dijela, jezgru i omotač. U jezgri su neutroni i protoni, a u omotaču su elektroni. Protoni i neutroni izgrađeni su od još manjih dijelova, koje nazivamo kvarkovi. Elektroni iz omotača i jezgra atoma su različitog naboja. Elektroni imaju negativan električni naboj, a jezgra pozitivan naboj.

Kutak za znatiželjne

Elektroni u atomu ne mogu biti na bilo kojoj udaljenosti, odnosno na bilo kojoj poziciji u odnosu prema jezgri. Kažemo da elektroni mogu imati samo određena energetska stanja.

Ta različita energetska stanja opisuju se nizom različitih osobina (tzv. kvantnim brojevima), npr. smjer rotacije ili smjer vrtnje oko vlastite osi (spin). Kad elektron prelazi s jednog na drugo energetsko stanje emitira se ili apsorbira energija – u stvarnosti vidimo kako elektron emitira ili apsorbira svjetlost.

U prošlosti su ljudi smatrali broj sedam magičnim brojem koji ima posebna svojstva. Znali su za sedam planeta, tjedan je imao sedam dana, a putnik je putovao preko sedam brda i dolina.

Zanimljivost i poveznica s tim magičnim brojem sedam je dosad otkrivenih sedam ljuski oko jezgre atoma K , L , M , N , O , P i Q , koje elektroni popunjavaju. Broj elektrona u jednoj ljusci ograničen je s 2 n 2 , gdje je n redni broj ljuske. Vanjska ljuska atoma nije uvijek do kraja popunjena. Npr. natrij ima dva elektrona u prvoj ljusci, osam u drugoj i samo jedan elektron u trećoj ljusci.

Zanimljivost

O dimenzijama i odnosima veličina elektrona i jezgre govori sljedeća usporedba: Ako jezgru atoma zamislimo kao lopticu za tenis (promjera 6,25 cm ), najbliži elektron koji kruži oko jezgre u elektronskom oblaku bio bi udaljen 6,25 km .

Povezani sadržaji

Pokušajte ovaj omjer veličina elektrona i jezgre atoma iskazati u obliku 1 : x .

Električni naboj elektrona nazivamo elementarnim nabojem. Električni naboj protona po iznosu je jednak naboju elektrona, ali je suprotnog predznaka.

U električki neutralnom atomu jednak je broj protona i elektrona. Materija oko nas uglavnom je električki neutralna, atomi su neutralni. Jednak je broj protona u jezgri i elektrona u elektronskom omotaču.

Vrlo je jednostavno primijetiti svako odstupanje od te neutralnosti. Obična destilirana voda bitno mijenja neka svoja svojstva ako u nju dodamo i otopimo soli kiseline i lužine - kao što smo već govorili. Statički elektricitet je jednostavno opaziti. Ako u prostoriji sa suhim zrakom presvlačite vuneni džemper, osjetit ćete kako vam se kosa naelektrizirala, čut ćete tipično pucketanje, a katkad, ako su okolnosti povoljne, vidjet ćete i izboje statičkog elektriciteta.

Ako atom primi jedan ili više elektrona, postaje negativni ion, a ako izgubi elektrone, postaje pozitivni ion. Možemo reći da se tijela elektriziraju premještanjem elektrona.

Električno međudjelovanje ovisi o ukupnoj količini naboja na tijelima te o udaljenosti tijela. Veći naboj, Q , na tijelima znači jaču silu, a veća udaljenost znači slabljenje sile. Francuski fizičar Charles Augustin de Coulomb (1736. - 1806.) istraživao je međudjelovanje električnih naboja i otkrio kako električna sila ovisi o udaljenosti. Po njemu je mjerna jedinica za električni naboj nazvana kulon (coulomb).

1 C = - 6,24 · 10 18 e   ​

Jedinica električnog naboja naziva se kulon (znak C ). Jedan kulon predstavlja višak ili manjak od 6,24 · 10 18 elektrona na nekom tijelu. Kažemo da tijelo ima naboj jedan kulon 1 C ako ima manjak od 6,24 · 10 18 elektrona ili naboj - 1 C   ako ima višak od 6,24 · 10 18 elektrona.

Zadatak 1.

Protrljali ste stakleni štap suhim novinama pa sada ima naboj 1 C . Koja je od navedenih tvrdnji točna?

  1. Na štapu je višak od 6,24 · 10 18 elektrona.
  2. Na štapu je manjak od 6,24 · 10 18 elektrona.

Tvrdnja b. je točna.


Kutak za znatiželjne

Dva su tipa naboja, pozitivni (+) i negativni (-), a ova simetrija električnog naboja upućuje n to da je ukupna količina naboja u svemiru stalna. Naboj se u bilo kojemu zatvorenom sustavu može prenijeti s jednog tijela na drugo, ali njegova količina ostaje ista.

Elektromagnetizam je povezan s nabojem i temeljna je sila prirode poput gravitacije. Kao što gravitacijska sila ovisi o masi, električna sila ovisi o električnom naboju. Poput gravitacije i električna sila smanjuje se s kvadratom udaljenosti. Električna sila odgovorna je za mnoge prethodno razmatrane sile, npr. trenje koje ste obrađivali u sedmom razredu nastaje zbog međusobnog privlačenja i odbijanja nabijenih čestica.

Elektroskop

Kako utvrditi je li neko tijelo elektrizirano? U primjeru s plastičnim ravnalom i listićima papira elektrizirano ravnalo privlači listiće koji su električki neutralni. Kako onda znati koje je od dvaju tijela koja se privlače elektrizirano, a koje nije? Uređaj kojim se koristimo ako to želimo utvrditi je elektroskop.

Kao što se vidi na ilustraciji, elektroskop ima metalnu kuglu na jednom kraju, a na drugom kraju lako pokretljive aluminijske listiće. Kugla je povezana s listićima koji se nalaze u izoliranom kućištu.

Ako metalnu kuglu kratko dotaknemo elektriziranim tijelom, i sama kugla postaje elektrizirana. Naboj se dalje prenosi na lako pokretljive aluminijske listiće, koji se odbijaju jer su naelektrizirani istim tipom naboja. Isto se dogodi ako naelektrizirano tijelo samo dovedemo u blizinu metalne kugle elektroskopa.

Ako na elektroskop postavimo mjernu ljestvicu, elektroskop postaje elektrometar.

Koja je razlika između elektroskopa i elektrometra?

Elektrometar i elektroskop

...i na kraju

Atom se sastoji od jezgre i elektronskog omotača. Protoni u jezgri imaju pozitivan naboj, elektroni u omotaču negativan naboj. Atomi imaju isti broj protona i elektrona pa su električki neutralni. Ako atom dobije ili izgubi jedan ili više elektrona, postaje električki nabijen i nazivamo ga ion. Električni naboji mogu biti pozitivni i negativni, a električna sila odbojna ili privlačna. Električna sila je privlačna kada su naboji raznoimeni, a odbojna kada su istoimeni. Elektroskopom utvrđujemo je li neko tijelo elektrizirano.

PROCIJENITE SVOJE ZNANJE

1

Povežite naboj s česticom.

Pozitivan električni naboj
Negativan električni naboj
null
null
2
U elektronskom omotaču nalaze se .
U atomskoj jezgri nalaze se   i  .
Kada   tijelo (plastično ravnalo) približimo sitnim komadićima papira, naelektrizirano tijelo komadiće papira.
Kažemo da tijelo ima naboj jedan kulon 1 C ako ima od​ 6,24 · 10 18 elektrona, odnosno naboj - 1 C ako ima od​ 6,24 · 10 18 elektrona .
null
null
3

Koliko je vrsta električnih naboja?

null
null
4

Tijelo ima naboj - 2 C . To znači da:​

null
null
5
Električki neutralni atom vodika ima elektron i proton.
Električki neutralni atom helija ima elektrona i protona.
Električki neutralni atom kisika ima elektrona i protona. Električki neutralni atom ugljika ima elektrona i protona.
null
null
6

Kažemo da tijelo ima naboj​ 1 C ako ima višak od 6,24 · 10 18  elektrona.

null
null
7

Kažemo da tijelo ima naboj​ 1 C ako ima višak od 6,24 · 10 18  elektrona.

null
null
8

Odaberite.

Oznaka za električni naboj
Mjerna jedinica za naboj
Oznaka mjerne jedinice za naboj
null
null
9

Ako metalnu kuglu elektroskopa kratko dotaknemo elektriziranim tijelom, i sama kugla postaje elektrizirana.

Elektroskop

Naboj se dalje prenosi na lako pokretljive aluminijske listiće elektroskopa koji se:

null
null
10

Ako plastično ravnalo natrljamo vunenom krpicom ono postane negativno naelektrizirano. Negativno je naelektrizirano zbog:

null
null
ZAVRŠITE PROCJENU

Idemo na sljedeću jedinicu

1.7 Kako nastaje električna struja