Pojmovnik

$\pi \approx 3.14$

Dužinu koja spaja dvije točke na kružnici i prolazi središtem kružnice nazivamo dijametar ili promjer kružnice.

Krajnje točke promjera nazivamo dijametralno suprotne točke.

Formula za opseg kruga je $o=2r\pi$.

Površina kruga računa se prema formuli $p=r·r·\pi$, odnosno $p=r^2\pi$.

Površina kružnog isječka koji pripada krugu polumjera $r$ i kojem je duljina pripadnog kružnog luka $l$, računa se prema formuli $p_{ki}=\frac{r·l}{2}$ $$

Površina kružnog isječka koji pripada krugu polumjera $r$ i koji ima središnji kut $\alpha$ računa se prema formuli $p_{ki}=\frac{r^2\pi \alpha }{360°}$

Duljina kružnog luka $l$ kružnice polumjera $r$ s pripadnim središnjim kutom $\alpha$ računa se prema formuli: $l=\frac{r\pi \alpha }{180°}$

Kružnice u istoj ravnini koje imaju zajedničko središte nazivamo koncentrične kružnice.

Krug je dio ravnine omeđen kružnicom.

Kružnica je skup svih točaka ravnine jednako udaljenih od neke čvrste točke te ravnine.

Matematička oznaka za kružnicu sa središtem u točki $S$ polumjera $r$ je $k\left(S,r\right)$. Oznaku čitamo "kružnica sa središtem $S$ polumjera $r$".

Dio kruga omeđen dvama polumjerima toga kruga i pripadnim kružnim lukom nazivamo kružni isječak.

Dio kružnice omeđen dvjema točkama na toj kružnici nazivamo kružni luk. Matematička oznaka za kružni luk omeđen točkama $A$ i $B$ kružnice je $\stackrel{⌢}{AB}$.

Dio kruga omeđen jednom tetivom toga kruga i pripadnim kružnim lukom nazivamo kružni odsječak.

Dio ravnine omeđen dvjema koncentričnim kružnicama nazivamo kružni vijenac.

Nekolinearne točke su točke koje ne leže na istom pravcu. Kolinearne točke su točke koje leže na istom pravcu.

Obodni kut kružnice je kut kojem je vrh jedna točka kružnice, a krakovi sijeku tu kružnicu u dvije točke.

Opseg kruga je duljina njegove pripadne kružnice.

Dio kruga omeđen jednim promjerom i pripadnom polukružnicom nazivamo polukrug.

Dio kružnice između dviju dijametralno suprotnih točaka nazivamo polukružnica.

Poučak o središnjem i obodnom kutu:Veličina središnjeg kuta dvostruko je veća od veličine obodnog kuta nad istim lukom.

Dužinu koja spaja središte i neku točku na kružnici nazivamo radijus ili polumjer kružnice.

Ako pravac siječe kružnicu u dvjema točkama, za njega kažemo da je sekanta kružnice.

Središnji kut kružnice je kut kojem se vrh nalazi u središtu kružnice.

Središte kružnice je točka u ravnini od koje su jednako udaljene sve točke kružnice.

Talesov poučak o obodnom kutu nad promjerom:Svaki obodni kut nad promjerom kružnice je pravi kut.

Ako pravac i kružnica imaju jednu točku zajedničku, pravac u toj točki dodiruje kružnicu. Pravac koji dodiruje kružnicu nazivamo tangenta kružnice, a točku u kojoj dodiruje kružnicu nazivamo diralište.

Dužinu koja spaja dvije točke na kružnici nazivamo tetiva.

Dani su pravac $p$ i točka $A$. Kroz točku $A$ povučemo okomicu na pravac $p$.

Udaljenost točke A $\mathbf{}$od pravca p $\mathbf{}$ je duljina dužine koja spaja točku $A$ i točku $B$ u kojoj okomica siječe pravac $p$.

Promjer $d$ je dva puta dulji od polumjera $r$. Pišemo $d=2r$.