x
Učitavanje

4.6 Srednjovjekovna književnost

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica Sljedeća jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

U jedinicama prvog modula - Jezik kao dio narodnog identiteta I. i II. - tekstovi su nas pobliže upoznali s temeljnim obilježjima hrvatskoga srednjovjekovlja i posebnostima vezanima uz početke pismenosti te s razvojem hrvatske srednjovjekovne kulture.

Ovdje ćemo ustanoviti obilježja srednjovjekovnoga razdoblja i u širem, europskom kontekstu.

Razdoblje srednjeg vijeka započinje krajem antičkog razdoblja – sredinom 5. stoljeća poslije Krista i traje, po prilici, do sredine 15. stoljeća. Upravo će sredinom 15. stoljeća Gutenbergovo otkriće – izum tiska – revolucionarizirati i globalizirati europsku kulturu, a njezino će novo razdoblje odrediti i promjena svjetonazora proizašla iz velikih znanstvenih i geografskih otkrića, poput Kolumbova, kao i pad Carigrada 1453. godine.

Skriptorij
Redovnik izrađuje knjigu/kodeks u dvorani – skriptoriju. Iza njegovih leđa je polica s već gotovim knjigama od kojih su neke otvorene i daju uvid u tipičan izgled istih za to doba. Primjerice, početke odlomaka krasi stilizirano veliko, početno slovo.

Zanimljivost

Mjesta gdje su se u ranom srednjem vijeku izrađivale knjige nazivala su se skriptoriji, a najpismeniji ljudi toga razdoblja bili su redovnici. Samostani su bili ključna mjesta proizvodnje i pohrane knjiga, a posebno se u tome isticao red benediktinaca. Većina knjiga bile su one obrazovne, kršćanskih sadržaja. No, bilo je i mnogih drugih koje su se upravo zahvaljujući revnosti redovnika očuvale od nestajanja.

Složen proces proizvodnje rezultirao je prvim srednjovjekovnim knjigama – svitcima (rotuli) i kodeksima (codices).

Iako se antički duh zadržao u različitim oblicima i u ovom razdoblju, novi svjetonazor koji preuzima većina europskih naroda, mijenja i pristup književnosti. Taj se novi svjetonazor očituje i u novim dominantnim temama i književnim oblicima.

Epika

Zadatak 1.

Poslušajte zvučni zapis jednog od najstarijih i najpopularnijih srednjovjekovnih tekstova, Pjesme o Rolandu, riješite zadatke ispod teksta i otkrijte na čemu se temelji novi, srednjovjekovni svjetonazor. Otkrit ćete pritom i ključne činjenice o omiljenim srednjovjekovnim junacima.

Pjesan o Rolandu
TRANSKRIPT

Pjesan o Rolandu

CLXXI.
Spozna Roland – vida nema više,
Skupi snagu, na noge se diže;
Obrazi mu od tog poblijediše.
S bola, srdžbe, udaraše mačem
Sivu stijenu što se pred njim nade.
Škripi čelik, ali se ne lomi.
''Pomozi mi, Gospo'', junak moli.
''Jao vama, Durendal, moj maču!
Niste više za me, umrijet ja ću.
A tol'ke sam bitke s vama bio
I tolike zemlje osvojio
Svud gdje vlada Karlo brade sijede!
Ne dajte se ruci šuše bijedne!
Bjeste dugo vi u ruci muškoj
Kakve nema više u Francuskoj!''

(izvor: Pjesan o Rolandu, Zagreb: Matica hrvatska, 2015.)

Zanimljivost

Čuveni Roland jedan je od najvećih i najpopularnijih srednjovjekovnih junaka, vitez i prvi paladin kralja Karla Velikog, zaštitnik Francuske, čija su junačka djela opjevana u Pjesmi o Rolandu, francuskom nacionalnom epu iz 11. stoljeća.

Iz prethodnoga ulomka jasno je da je, u odnosu na klasično razdoblje, novi svjetonazor utemeljen na kršćanstvu.  U prvim djelima srednjovjekovne junačke epike oblikuje se lik koji će obilježiti ovo razdoblje – kršćanski vitez – neustrašiv i vješt ratnik, odan vladaru, ali i Bogu, zaštitnik domovine i kršćanskih moralnih vrijednosti.

Korelacija

Orlandov stup u Dubrovniku

O popularnosti takvog velikog ratnika svjedoči i najstarija sačuvana javna dubrovačka skulptura - stup na Stradunu s likom Orlanda. Orlando je upravo slavni Roland (riječ je o istom imenu) koji je, prema jednoj teoriji, pomogao Gradu, odnosno Dubrovčanima u borbi protiv Saracena u 8. stoljeću. Nije sa sigurnošću potvrđen ni autor spomenika, a na njemu se ponosno tradicionalno vijorila zastava koja je isticala neovisnost Republike, koja se u novije doba (Libertas) podiže u vrijeme Dubrovačkih ljetnih igara.

Mjera za dužinu (dubrovački lakat) mjerila se po dužini vitezove podlaktice (51,2 cm).

Orlandov stup
Orlandov stup u Dubrovniku – vitez s mačem u ruci, naslonjen na stup – sve od kamena, osim mača koji je od metala.

O ostalim najstarijim srednjovjekovnim epovima europskih naroda, čiji su motivi i danas dio mnogih popularnih priča, televizijskih serija i filmova, možete za početak istražiti na sljedećim poveznicama:

Beowulf

Cid, Cantar de mio

Nibelunzi

Kalevala

Poveži parove i otkrij europske nacionalne srednjovjekovne epove i književnosti kojima pripadaju.
Beowulf
Pjesma o Cidu
Pjesma o Nibelunzima
Kalevala
null
null

Nakon pojave europskih nacionalnih epova sa savršenim vitezovima ratnicima, pojavljuje se nova književna vrsta koja pred junaka postavlja nove izazove i postaje najpopularnijom književnom vrstom tog književnopovijesnog razdoblja.

Zadatak 2.

Poslušajte zvučni zapis i pročitajte ulomak jednog od najpopularnih pripovjednih tekstova iz tog razdoblja, onaj o kralju Arthuru i njegovim vitezovima Okruglog stola. O njima su se legende započele širiti još iz pera Chrétiena de Troyesa, iz 12. stoljeća. Ovdje slijedi zapis u suvremenijoj inačici.

Kralj Arthur
TRANSKRIPT

Kralj Arthur

Prvi od njih, zlaćane kose, širokih ramena i otvorena lica, bijaše toliko ljubak da svi zamukoše zadivljeni njegovom ljepošću. A kraljica Guinevere uzdahnu i boja joj nestade s lica od zadivljenosti. (...)

„Arthure, ovo je Lancelot, nazvan od Jezera jer mnogo godina proboravi u mom vilinskom obitavalištu. Merlin ti reče za nj i gle, kako mu se ime zlatnim slovima ispisuje na praznom sjedalu s desne strane Opasnog sjedala.”
Na to Arthur ustade i pođe niz dvoranu, pa izvukavši mač Excalibur, položi ga Lancelotu na ramena i zaredi ga za viteza. (...)

„Ah, gospo”, odgovori Lancelot tužno. „Ljubim samo vas i nijednu drugu. A vašu blizinu izbjegavam iz nekoliko razloga. Nedavno, dok bijah u potrazi za svetim Gralom, uvidjeh kako je grešna ljubav koju osjećam prema vama, ženi mog ljubljenog gospodara kralja Arthura. Ta ljubav bijaše uzrokom što ne vidjeh ono što sir Gawain vidje i što se ne napih iz svetog Grala zajedno sa svoji sinom sir Galahadom, sa sir Parsifalom i sir Borsom. Izuzev toga mislim i na vaš dobar glas jer na dvoru ima i takovih koji samo čekaju priliku da osramote kralja Arthura i unesu jad i razdor u kraljevstvo.”

(izvor: R. L. Green, Kralj Arthur i njegovi vitezovi Okruglog stola, Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1983.)

Viteški ljubavni roman pojavljuje se u 12. i 13. stoljeću. Uz fantastične uzbudljive pustolovine iznimnog junaka - kršćanskog viteza, u središtu je priča o zabranjenoj ljubavi. Idealizirani junak u moralnom je problemu, pati jer je rastrgan između časti, dužnosti, odanosti Bogu i vladaru te strasnoj ljubavi prema (najčešće) nedostižnoj (udanoj) vladarevoj supruzi.

Zadatak 3.

Poigrajte se i opremite srednjovjekovnog viteza.

Poveži najpoznatije vitezove s njihovim nesuđenim ljubavima.

 Tristan
 Lancelot
 Amadis od Galije
null
null

Zanimljivost

I Hrvatska se pridružuje europskom trendu uživanja u viteškim pustolovinama. Neki od najpopularnijih srednjovjekvonih romana dobili su i hrvatsku inačicu – Rumanac trojski kajkavizirana je inačica glasovite Homerove priče o Trojanskom ratu, a Aleksandrida roman o pustolovinama Aleksandra Velikog. Oba romana bili su omiljeno domaće štivo. Posebna je zanimljivost što su čuveni antički junaci (Ahilej – ovdje kajkavac Aceliš) te Aleksandar Veliki prikazani kao idealizirani kršćanski vitezovi.

Ljubavne patnje vitezova i njihovih dama te snažna osjećajnost nesretno zaljubljenog junaka prelila se i u lirski izraz. Tako su ove teme blisko povezane s temama koje nalazimo kod prvih sačuvanih zapisa o srednjovjekovnim putujućim pjesnicima/pjevačima po (izvorno) francuskim dvorovima, tzv. trubadurima.

Trubadurska lirika

Zadatak 4.

Poslušajte zvučni zapis jedne trubadurske lirske pjesme.

Trubadurska lirika
TRANSKRIPT

Trubadurska lirika

(...)
O, ljubavi sa tla daleka,
zbog vas mi tijelo muči jad,
a naći mu ne mogu lijeka
osim da dođem na vaš zov
dok ljubavne me želje mame
za zastor, il u cvjetna polja
u društvu željene mi dame.

Al prilike mi nema sad,
i ne čudim se, što sam plamen,
jer niti jedna od nje bolja
kršćanka nije, ne da Bog,
ni Židovka ni Saracenka;
kog malo njenog srca čeka
tog uistinu manom hrane!

Moja je želja stalna tijeka
k toj, kojoj najviše sam rad;
a znam, zavarava me volja
ako je izgubljena za me;
oštrije bode nego glog
bol, što u slasti nađe lijeka!
al nemoj stog se smilit na me.

(izvor: Svjetska književnost zapadnog kruga: od srednjeg vijeka do današnjeg dana, Zagreb: Školska knjiga, 1973.)

Zadatak 5.

Prateći tekst trubadurske lirske pjesme odgovorite na sljedeća pitanja.

Zašto lirski subjekt pati?

null
null

Kako lirski subjekt naziva svoju dragu?

null
null

Koju njezinu vrlinu posebno ističe?

null
null

Obilježja konvencionalne trubadurske lirike, čiji se utjecaj proširio iz francuske Provanse od 11. stoljeća, kult je dame - idealizirane nedostižne djeve za kojom lirski subjekt neutješno pati. Njena se ljepota opisuje na način sličan ostalim motivima ove lirike.

Kutak za znatiželjne

Vagantska lirika

Vaganti – putujući svirači, lutalice (lat. vagare, lutati) i lakrdijaši pisali su također pjesme. One su bile najrazličitijih karaktera – nabožne, ali većinom sa svjetovnom, satiričnom tematikom koja je obilovala životnošću i duhovitošću, često lascivnim i senzualnim motivima. Njihova se lirika naziva vagantskom.

Nazivali su se i golijardima (iskrivljeno prema biblijskom zaštitniku lutajućih klerika Goliju), a neke od najpoznatijih pjesama sačuvane su u glasovitom zborniku Carmina Burana.

Korelacija

Poslušajte antologijsku skladbu Carla Orffa kojom je uglazbio dijelove glasovitog srednjovjekovnog zbornika Carmina Burana, koji okuplja pjesme iz 11. i 12. stoljeća.

Carl Orff - Carmina Burana

Drama

Zadatak 6.

Pogledajte ulomak iz predstave nastale prema tekstu hrvatske srednjovjekovne drame, u režiji Lea Katunarića, i potom odgovorite na pitanja.

Ulomak iz predstave

Opišite atmosferu u ulomku.

null
null

Predstava je nastala prema predlošku najstarijeg hrvatskog sačuvanog dramskog teksta, čija je naslovna junakinja

null
null

Tekst je, kao i većina dramskih tekstova srednjega vijeka, nastao dramatizacijom

null
null

Drama je, kao i u antičkom razdoblju, vezana uz religiju i religiozne obredne svečanosti.

U koje se doba godine i danas u crkvi "prikazuje" drama, uz koji se važan dan u kršćanstvu vezuje?

null
null

Nekada Dionizijske svečanosti, s temama iz starogrčke mitologije, sada su u središtu biblijske teme, s najvećom dramom kršćanstva – središnjim i najsvetijim kršćanskim blagdanom Uskrsa. Prve su se drame prikazivale u crkvi i nastojale su predočiti Kristovu Muku, njegovu smrt i uskrsnuće. Taj se običaj i danas zadržao u crkvi kada se na Veliki petak nastoji uprizoriti dio evanđelja.

Druga najčešća tema crkvenih prikazanja bila je upravo uprizorenje života i mučeničke smrti kršćanskih svetaca.  Dramatiziraju se legende o njihovu životu, kao što je slučaj s najstarijom sačuvanom hrvatskom dramom, iz 15. stoljeća - Mukom svete Margarite.

Crkvena prikazanja

U skladu sa svojom namjenom i mjestom izvođenja takve se drame nazivaju crkvenim prikazanjima.

Zadatak 7.

Riješimo sada sljedeći zadatak i razlučimo, za kraj, neke temeljne razlike između antičkog i srednjovjekovnog razdoblja:

Inkunabule

Gutenbergovim izumom tiskarskoga stroja i pojavom prvih tiskanih knjiga zapadna kultura ulazi u novo revolucionarno razdoblje kada će književnost postati demokratičnijom i dostupnijom. Pisane spoznaje, kao i umjetničke pisane tvorevine duha povezat će i ojačavati novo razdoblje globalizacije europske kulture.

Prve tiskane knjige, nastale u prvih pedeset godina od Gutenbergova izuma (1450.) do kraja stoljeća nazivaju se inkunabulama. One svjedoče o vrlo razvijenoj kulturnoj svijesti naroda iz tog najranijeg doba tiskanja "u povojima" (lat. incunabulis, kolijevka).  

Hrvatska ima devet inkunabula (detaljnije pogledati u jedinici Jezik kao dio narodnog identiteta II.), što je najveći broj u slavenskim zemljama, nakon Češke.

Kutak za znatiželjne

Prva je tiskana knjiga Gutenbergova Biblija iz 1455. godine. Ukupno ih je tiskano oko 180 (135 na papiru i 45 na pergamentu), a za taj mu je pothvat trebalo oko tri godine. Dvije su inačice – jedna s 42 retka po stranici i druga s 36 redaka po stranici. Danas je sačuvano 11 cjelovitih primjeraka na pergamentu i 48 primjeraka tiskanih na papiru.

Biblija je do danas najčitanija i najobjavljivanija knjiga na svijetu.

Gutenbergova Biblija
Gutenbergova Biblija.

...i na kraju

U ovoj smo jedinici na primjerima nekih od najpoznatijih tekstova ustanovili osobita obilježja književnopovijesne epohe srednjega vijeka. Prepoznali smo ključne svjetonazorske odrednice i odredili razlike u odnosu na antički pogled na svijet, kao i teme, odnosno junake koji dominiraju. Upoznali smo se s karakterističnim vrstama i njihovim obilježjima te povezali europsku književnu proizvodnju s hrvatskom srednjovjekovnom kulturom.

Povratak na vrh