x
Učitavanje

1.4 Zaštita računala i podataka na mreži

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Razgovor dva dječaka, Marka i Ivana. Ivan je postupio nepromišljeno i u kuću pustio prerušenog lopova koji je njegovoj mami otuđio novčanik. Marko se susreo s istim lopovom, ali nije ga pustio u kuću. Ivan zaključuje da će se morati ponašati odgovornije.

Kakve opasnosti vrebaju na mreži

Računalo i lopov
Radni stol na kojem je monitor računala. Kroz zaslon, lopov odjeven u crnu majicu i s crnom fantomkom na glavi pruža lijevu ruku prema novčaniku s kreditnim karticama koji se nalazi na radnom stolu.

Još su naši roditelji, bake i djedovi pazili na svoje stvari. Spremali su ih na tajna mjesta kako ih drugi ne bi mogli pronaći, a novce čuvali u banci, a ne kod kuće. 

Radom na računalu nastaju mnoge datoteke koje su često jednako vrijedne, ako ne i vrednije od nekih materijalnih stvari. Njihovim gubitkom mogu nastati velike štete. Pa ako nam nestane i samo jedna fotografija koja nam je jako draga, i to je za nas velik gubitak. Povezivanjem na mrežu opasnost od gubitka ili krađe podataka, ili neke druge štete koja može nastati, postaje još veća. Iz svega navedenoga možemo zaključiti kako je potrebno voditi računa o računalnoj sigurnosti. Što ona sve obuhvaća?

Zadatak 1.

Razmisli što se loše može dogoditi s podatcima. 

Mogu se izgubiti, oštetiti, netko ih može ukrasti (neovlašteno im pristupiti).

Lažna poruka

Postoji puno različitih zlonamjernih programa koji mogu naštetiti računalu i podatcima. Obično se misli da su svi zlonamjerni programi virusi, što nije točno. Ovisno o načinu štete koja može nastati, razlikujemo nekoliko tipova zlonamjernih programa čiji je zajednički naziv malware, što je skraćeno od malicious software ('zlonamjerni softver').

Računalni virus
Prijenosno računalo preko kojeg je postavljen virus ružičaste boje.

Svi smo se nekada susreli s nekim oblikom virusnog oboljenja (npr. gripa). Znamo da je za širenje virusa potreban socijalni kontakt kojim se virus prenosi s jedne osobe na drugu. Virus ulazi u stanice čovjeka i preuzima kontrolu nad njihovim radom. Svojim razmnožavanjem uništava zaštitu stanice i time ugrožava čovjekovo zdravlje. Na sličan se način širi i računalni virus.

Računalni virus

Računalni virus je mali program koji može u druge programe upisati kopiju samoga sebe i izvršavati se bez našeg znanja i pristanka. Tako može oštetiti ili izbrisati podatke.

Čak u težim slučajevima može izbrisati cijeli tvrdi disk. Širi se računalnom mrežom, preuzimanjem nekih datoteka u kojima može biti skriven, najčešće elektroničkom poštom. Mnoga su računala zaražena i razmjenom podataka na zaraženim medijima za pohranu (USB, prijenosni disk, CD, DVD…).

Računalni crv
Prijenosno računalo preko kojeg gmiže crvenkasti crv ljutitog izraza lica.

Računalni crv

Računalni crv je sličan računalnom virusu jer također umnožava samoga sebe koristeći se računalnim mrežama kako bi se kopirao na druga računala.

Razlikuje se od računalnog virusa jer se automatski pokreće čim stigne na računalo, dok virus netko treba pokrenuti. Razlikuje se i po tome što uglavnom ne širi zarazu na druge programe. Može oštetiti datoteke i usporava rad mreže. 

Zanimljivost

Prvi računalni crv, tzv. Morris crv, nastao je slučajno. Prije 30-ak godina student Robert Tappan Morris skoro je uništio cijeli internet. Zanimalo ga je koliko je računala spojeno na tadašnji internet. Napravio je program čiji je zadatak bio prebrojiti sva računala tako da putuje od jednog do drugoga računala i šalje povratnu informaciju. Taj program kojim je htio prebrojiti sva računala prouzročio je probleme jer se kopirao na računala i usporavao ih. Uskoro je zbog toga cijeli internet bio zakrčen.

Trojanski konj
Prijenosno računalo na tipkovnici kojeg se nalazi mali drveni, trojanski konj.

Iz grčke nam je mitologije poznato kako su Grci pokušavali osvojiti grad Troju, što im je i uspjelo s pomoću lukavstva. Grci su napravili ogromnoga šupljeg drvenog konja u kojeg su sakrili svoje ratnike. Trojancima su poklonili konja u „znak mira“. Noću, dok su Trojanci slavili i bili omamljeni pijanstvom, Grci su izišli iz konja i otvorili kapije kako bi unutar grada ušao ostatak grčke vojske. Grad su razorili i opljačkali.

Trojanski konj

Trojanski konj je zlonamjerni program koji se ne može širiti samostalno, već mu je potreban neki drugi program unutar kojeg je sakriven, a to je najčešće virus, crv ili neki drugi program koji preuzimamo na računalo.

Takvi programi predstavljaju se korisnim zlorabeći naše povjerenje. Kad ih instaliramo, mogu nam ukrasti važne podatke i poslati ih osobama koje će ih zlorabiti (čak i nanoseći nam materijalnu štetu).

Adware
Zaslon prijenosnog računala preko kojeg je horizontalno postavljeno povećalo i uvećana bubamara.

Adware

Adware (Advertising supported software) je zlonamjerni program koji podržava oglašavanje, a također se instalira bez našega znanja i dozvole u cilju prikupljanja informacija koje se iskorištavaju za komercijalnu dobit.

Pokazivat će nam pop-up prozore, oglase, preusmjeravati nas na neželjene reklamne mrežne stranice itd.

Spyware
Obris povećala iznad nekoliko redova nula i jedinica u sredini kojih se nalazi natpis

Spyware

Spyware – štetan je program koji bez našega znanja skuplja i šalje podatke u nepoznatom smjeru. S vremenom preuzima nadzor na računalu te se ono uspori i počne se čudno ponašati.

Zadatak 2.

Riješi križaljku!

Zaštitimo svoje podatke

Doktor za računala

Jeste li čuli za izreku „Bolje spriječiti nego liječiti“? Što nam ona govori? Na slikovit nas način upozorava na važnost brige svakog čovjeka o svojem zdravlju. To znači paziti na svoju prehranu, redovito vježbati, održavati higijenu... Unatoč tome nekad se i razbolimo i tada potražimo pomoć liječnika. Spomenutu izreku mogli bismo primijeniti i na računala jer smo vidjeli da i ona mogu biti ugrožena različitim opasnostima.

Kako bismo sami pridonijeli zaštiti računala i podataka, trebamo se pridržavati uputa:

  • redovito ažurirati operacijski sustav na računalu
  • ne otvarati e-poštu nepoznatih pošiljatelja (naročito datoteke koje su stigle tom poštom)
  • redovito izraditi kopije svih važnih datoteka
  • instalirati antivirusni program i redovito ga ažurirati
  • obvezatno pokrenuti antivirusni program radi provjere podataka kada priključimo neki prijenosni medij
  • uključiti vatrozid (Firewall).

Antivirusni programi ili antivirus koriste se za zaštitu, otkrivanje i uklanjanje računalnih virusa i drugih zlonamjernih programa koji mogu oštetiti računalne programe i podatke. Postoji više besplatnih i komercijalnih antivirusnih programa. Pri instalaciji operacijskog sustava Windows instalira se i program antivirusne zaštite Windows Defender.  

Antivirusni programi

Antivirusni programi (antivirus) – koriste se za zaštitu, otkrivanje i uklanjanje računalnih virusa i drugih zlonamjernih programa koji mogu oštetiti računalne programe i podatke.

Postoji više besplatnih i komercijalnih antivirusnih programa (Windows defender, Kaspersky Antivirus, Avira Antivirus, AVG Antivirus, Avast Antivirus...). Pri instalaciji operacijskog sustava Windows instalira se i program antivirusne zaštite Windows Defender.

Napomena: Bilo koji antivirusni program bolji je nego nikakav.

Povežite naziv antivirusnog programa s logotipom!

Logotipovi raznih antivirusni programi
BitDefender
Kaspersky
Avira
Avast
McAfee
AVG
null
null

Zadatak 3.

Istražite detaljnije svojstva i ocjene korisnika različitih antivirusnih programa i procijenite koji bi vama najviše odgovarao. Vaše računalo treba biti aktivno zaštićeno, zaštita treba biti u realnom vremenu, treba imati uključeno traženje zlonamjernih programa, virusa i sigurnosnih prijetnji,  pružati automatsko ažuriranje antivirusnih definicija, i biti kompatibilno s drugim programima itd.


Za učinkovitu zaštitu nije dovoljno instalirati antivirusni program. Uz pridržavanje već spomenutih pravila svakako je važan i vatrozid ( Firewall) koji provjerava mrežni promet te ih prema zadanim postavkama odbacuje ili propušta.

Vatrozid

Vatrozid (Firewall) – program je koji djeluje poput barijere ili filtera, štiti računala na mreži od zlonamjernih programa.

Zadatak 4.

Klikni na tražilicu u otvorenom prozoru te upiši vatrozid. Provjeri kojim je aplikacijama omogućen prolazak kroz vatrozid, a kojima nije, jesu li svi sigurnosni alati uključeni, je li tvoje računalo zaštićeno te istraži dodatne mogućnosti i postavke.

Lozinka je učinkovit način zaštite osobnog identiteta na mreži, a samim time i svih podataka koje na nju stavljamo (društvene mreže, elektronička pošta…). Samim time vrlo je važno odabrati dobru lozinku i s njom odgovorno postupati. To znači ne davati lozinku drugim osobama pa ni najboljim prijateljima. Izbjegavati predvidljive lozinke koje se oslanjaju na važne datume, inicijale članova obitelji i slično. Poželjno je povremeno mijenjati lozinku. Što je lozinka dulja, to je bolja. Dobro je kombinirati slova, brojeve i specijalne znakove i tako lozinku učiniti neprobojnom.
 

Dobra i loša lozinka

...i na kraju

Možete li zamisliti današnjicu bez interneta i svih blagodati koje nam omogućuje? Mogućnosti korištenja interneta neograničene su: učenje, komunikacija s ljudima širom svijeta, gledanje višemedijalnih sadržaja, online kupovina (knjiga, odjeće, elektroničkih uređaja i, u novije vrijeme, prehrambenih proizvoda), internetsko bankarstvo... Naravno, i u svijetu interneta nije sve tako bajno jer smo izloženi različitim vrstama prevara. Internet nije mjesto na kojem vlada bezakonje, ali se ne pridržavaju svi pravila ponašanja. Izloženi smo različitim vrstama zlonamjernih programa (virus, crv, trojanac i dr.) kojima je cilj ugrožavanje naše sigurnosti i naše imovine. Često propise o zaštiti podataka ne shvaćamo ozbiljno. Pri unosu korisničkog imena i lozinke treba paziti tko ih može vidjeti. Kako bismo spriječili „napad“ na naše računalo i osobne podatke, potrebno je uvijek ažurirati svoj operacijski sustav, a naročito antivirusni program.

Napomena: Pravila lijepoga ponašanja iz bontona vrijede i u internetskom svijetu (netiquette pravila), odnosno u digitalnoj komunikaciji.

Zadatak 5.

Istraži na internetu osnovna pravila ponašanja – netiquette pravila.

Povratak na vrh