x
Učitavanje

5.1 Čestična građa tvari i agregacijska stanja

Europska unija, Zajedno do fondova EU
Sadržaj jedinice
Povećanje slova
Smanjenje slova
Početna veličina slova Početna veličina slova
Visoki kontrast
a Promjena slova
  • Verdana
  • Georgia
  • Dyslexic
  • Početni
Upute za korištenje

Na početku...

Rođendanska proslava u obiteljskom domu.
Rođendanska proslava

Zašto su se neki baloni s helijem nakon određenog vremena ispuhali? Osjećaju li svi za stolom miris mirisne svijeće odmah čim je zapaljena? A miris kolača koji se peku u kuhinji?

Kroz stijenku napuhanog balona prolaze čestice zraka koje se nasumično gibaju u balonu.
Helij prolazi kroz stijenku balona

Ako pogledate balon, vidjet ćete da nema pora kroz koje bi helij izišao. Ipak, očito je izišao. Stijenke balona imaju vrlo sitne rupice koje golim okom ne vidimo, a helij se sastoji od još sitnijih čestica koje mogu kroz njih proći. Čestice helija stalno se i nasumično gibaju i tako mogu proći kroz vrlo sitne rupice u balonu.

Pokus

Zapalite svijeću s mirisom vanilije ili neke druge arome. Gibajući se između čestica zraka čestice mirisa u kratkom vremenu dolaze do svih dijelova prostorije u kojoj se nalazite.

Opisana pojava može se objasniti čestičnim modelom građe tvari.

Čestični model građe tvari

U čvrstim tijelima kemijske veze, međudjelovanja čestica tvari, jake su i teško se raskidaju. U tekućinama su te veze slabije nego u čvrstim tijelima, pa tekućine ne mogu zadržati oblik, ali su ipak dovoljno jake, pa tekućine zadržavaju volumen. U plinovima su čestice povezane veoma slabim vezama, pa se zato one raspršuju po prostoru u kojem se nalaze i mogu mijenjati volumen.

Prikaz veza među česticama u čvrstom, tekućem i plinovitom stanju.

Sve tvari građene su od vrlo sitnih čestica koje su ljudskom oku nevidljive, između kojih se nalazi prazan prostor koji nazivamo međuprostor ili vakuum.

Kutak za znatiželjne

Demokrit
Demokrit

Prva promišljanja o građi tvari stara su više tisuća godina, a tom se temom znanstvenici bave i danas. Neki od prvih znanstvenika smatrali su da su tvari cjelovite, dok su drugi smatrali da su građene od sitnih dijelova, korpuskula (corpusculum, lat. tjelešce, čestica).

Tako je Demokrit (grčki Δημόϰρıτος, Dēmókritos), grčki filozof (Abdera, oko 460. pr. Krista – Abdera, između 380. i 370. pr. Krista) tvrdio da se pri dijeljenju tvari mogu dobiti vrlo sitne čestice koje se više ne mogu dijeliti. Nazvao ih je atomima (atomos, grč. nedjeljiv).

Zanimljivost

Josip Ruđer Bošković
Ruđer Bošković

Josip Ruđer Bošković (Dubrovnik, 18. svibnja 1711. – Milano, 13. veljače 1787.), hrvatski znanstvenik i  filozof, napisao je teoriju o privlačenju i odbijanju među česticama tvari. Njegova teorija o jakim odbojnim silama na malim udaljenostima i slabim privlačnim na većim udaljenostima između čestica tvari smatra se jednim od temelja atomske fizike.

Atomi i molekule

Osnovni dijelovi svijeta koji nas okružuje građeni su od atoma

Ako je tvar građena samo od jedne vrste atoma, nazivamo je elementarna tvar. Komad aluminija je elementarna tvar.

Prikaz mikro i makro svijeta

Molekule su objekti građeni od dvaju ili više čvrsto povezanih atoma.

Prikazi modela molekula različitih kemijskih spojeva
Prikazi molekula različitih kemijskih spojeva

Atome u kemiji slikovito prikazujemo kao obojene kuglice od kojih su izgrađene molekule. Na slici vidimo nekoliko primjera:

  1. molekula kisika,
  2. amonijak,
  3. atom ugljika,
  4. metan,
  5. voda,
  6. molekula dušika i
  7. ugljikov dioksid.

Najmanja čestica elementarne tvari koja je još ta tvar jest atom

Dijelovi atoma su malena atomska jezgra, koja se nalazi u središtu atoma i koja se sastoji od još manjih čestica koje nazivamo protonima i neutronima, te elektroni, koji se gibaju cijelim prostorom atoma u elektronskom omotaču.

Atom se sastoji od atomske jezgre u kojoj se nalaze protoni i neutroni, a oko nje se gibaju elektroni.
Prikaz atoma (jezgra i omotač s pripadajućim česticama)

I protoni i neutroni sastoje se od još sitnijih čestica koje se nazivaju kvarkovi.

Elementarne čestice su čestice koje se, poput elektrona i kvarkova, ne sastoje od manjih čestica.

U prirodi se tvari sastoje od čestica koje su ljudskom oku nevidljive i koje su u neprestanom gibanju.

Pokus

Pripremite tri menzure volumena oko 100 mL te manju količinu vode, alkohola, jestive boje, riže i graha.

U jednu menzuru ulijte 25 mL vode. U drugu menzuru ulijte 25 mL alkohola obojenog jestivom bojom. ​Pripremite se da pomiješate sadržaj prvih dviju menzura u trećoj.

Pokušajte provesti isti pokus s rižom i grahom umjesto vode i alkohola. Dobro protresite smjesu.

Kako je ovo moguće?

Čestice alkohola ušle su u međuprostor čestica vode, pa je ukupni volumen mješavine manji od zbroja volumena alkohola i vode.

Izradi vježbu

U malu plastičnu bocu od pola litre pažljivo dodajte nekoliko žličica soli. Nakon što ste dodali sol, napunite bocu vodom do samog ruba grla boce. Bocu dobro zatvorite čepom. Sutradan provjerite bocu.

Što se nalazi u čaši?

Što je u čaši? Zrak je svuda oko nas, samo što ga ne možemo vidjeti. Tako je i prazna čaša na slici zapravo puna, ali puna zraka. Kako bismo mogli dokazati da zrak zaista postoji i da zauzima neki prostor? Prije nego što odgovorimo na to pitanje, razmislimo po čemu se razlikuju staklo i zrak.

Agregacijska stanja

Agregacijska stanja su stanja u kojima tvari nalazimo u prirodi. Nalazimo ih u jednom od triju stanja: čvrstom, tekućem ili plinovitom.

Pri sobnoj su temperaturi sol, šećer i staklena čaša u čvrstom stanju, voda, ulje i ocat su u tekućem stanju, a zrak je (smjesa dušika i kisika) u plinovitom stanju.

Kutak za znatiželjne

Tri agregatna stanja i nazivi prijelaza iz jednog u drugo.
Prijelazi između agregacijskih stanja

Tijela mogu prelaziti iz jednoga agregacijskog stanja u drugo. Većina tvari iz čvrstog stanja zagrijavanjem prelazi u tekuće stanje, a daljnjim zagrijavanjem prelazi iz tekućeg stanja u plinovito. No postoje i tvari koje iz čvrstog stanja izravno prelaze u plinovito.

Prijelaz iz čvrstog stanja u tekuće naziva se taljenje, a obrnuti proces skrućivanje. Prijelaz iz tekućeg stanja u plinovito naziva se isparavanje, a obrnuti proces kondenzacija. Prijelaz iz čvrstog stanja u plinovito stanje naziva se sublimacija, a obrnuti proces desublimacija. Plinovito je stanje teško nacrtati.

Najčešće crtamo oblak ili bijelu paru nalik na dim kako se diže iz lonca u kojem se nešto kuha. Slično smo učinili i na ovom crtežu. No, to nije fizikalno ispravno. Vodena para zapravo je proziran plin, pa nam je nevidljiva. I oblaci i bijela para koju vidimo zapravo su kondenzirane kapljice vode.

Zanimljivost

Fotografija Sunca na kojem se vidi aktivnost na njegovoj površini
Je li Sunce u čvrstom, plinovitom ili tekućem stanju?

Plazma je stanje tvari koje nazivamo četvrtim agregacijskim stanjem. Pretpostavlja se da je više od 99 posto svih vidljivih tvari u svemiru u stanju plazme. U to se ubrajaju planetarne maglice, međuzvjezdani plin i zvijezde, poput našeg Sunca.

Tijela u prirodi mogu biti u trima agregacijskim stanjima: čvrstom, tekućem i plinovitom stanju

Po čemu možemo razlikovati tvari u različitim agregacijskim stanjima? Koja su glavna obilježja tih stanja?

Šahovske figure.
Šahovske figure - nepravilna heterogena tijela u čvrstom stanju

Tvari u čvrstom stanju imaju stalan oblik i volumen te se ne mogu stlačiti.

Tvari u tekućem stanju nemaju stalan oblik nego ga preuzimaju od posude u kojoj se nalaze, ali imaju stalan volumen i ne može ih se stlačiti.

Tvari u plinovitom stanju nemaju stalan oblik ni volumen, mogu se stlačiti i šire se prostorom u kojem se nalaze.

Kako znamo da je zrak tvar, a ne prazan prostor?

Prethodno smo spomenuli da se i u praznoj čaši nalazi zrak te da ona zapravo nije prazna. Kako to možemo provjeriti? Izvedimo pokus.

Pokus

Za pokus trebamo veliku i malu staklenu čašu. Čaše moraju biti takve da jedna stane u drugu. Veću čašu napunimo vodom do polovine visine. Manju čašu ostavimo praznu, preokrenimo je i uronimo u veću čašu s vodom.

U manjoj je čaši zrak. On je ispunio čašu pa se voda ne može popeti. Da je zrak samo prazan prostor, voda bi ušla u čašu bez ikakvih problema. Tim smo pokusom pokazali da je zrak tvar. Iako ga ne vidimo, on zauzima prostor.


Plinovi su stlačivi pa ih možemo sabiti u manji prostor, ali i to sabijanje ima granicu

Što se događa? Još jedan način na koji se možemo uvjeriti da plinovi zauzimaju prostor prikazan je na ovoj animaciji. Uzmemo špricu od medicinske injekcije, zatvorimo otvor prstom i pokušamo je pritisnuti. Na početku ćemo moći jer se plinovi mogu stlačiti, no ubrzo će otpor postati prejak. Ako nemamo špricu, možemo uzeti običnu plastičnu bocu. Praznu bocu zatvorimo čepom i pokušamo je pritisnuti. Otpor koji osjećamo pruža sabijeni zrak koji je u boci.

Kutak za znatiželjne

Kapi kiše koje klize po prozoru kroz koji se vidi duga
I tvari koje nisu čvrste mogu biti tijela

Vidjeli smo da je zrak tvar. Je li onda zrak – tijelo?

Znamo da je tijelo skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju. Zrak se širi posvuda i čestice zraka nisu povezane. Zato zrak nije tijelo. Jednako tako ni vodena para koja izlazi iz čajnika na štednjaku nije tijelo. Znači li to da samo čvrste tvari mogu biti tijela? Ne, nipošto. I kap kiše je tijelo, jer je to skup čestica vode koje zajedno padaju iz oblaka. Čak i plinove, poput čestica međuzvjezdanog plina koje na okupu drži gravitacija i koje se zajedno gibaju kroz svemir, možemo smatrati tijelima. Pa i naše Sunce, koje se sastoji od plazme, jest tijelo. Kad govorimo o tijelima, nije nam važan kemijski sastav tvari ni njezino agregacijsko stanje. Važno je samo gibaju li se čestice tvari zajedno.

...i na kraju

Sve tvari građene su od vrlo sitnih čestica koje su ljudskom oku nevidljive i između kojih se nalazi prazan prostor koji nazivamo međuprostor ili vakuum. Osnovni dijelovi svijeta koji nas okružuje građeni su od atoma. Ako je tvar građena samo od jedne vrste atoma, nazivamo je elementarna tvar. Najmanja čestica elementarne tvari koja je još ta tvar jest atom. Dijelovi atoma su malena atomska jezgra, koja se nalazi u središtu atoma i koja je sastavljena od još manjih čestica koje nazivamo protonima i neutronima, te elektroni, koji se gibaju cijelim prostorom atoma u elektronskom omotaču. Molekule su objekti građeni od dvaju ili više čvrsto povezanih atoma. Elementarne čestice su čestice koje se, poput elektrona i kvarkova, ne sastoje od manjih čestica.

  1. Tvari su građene od .
  2. Molekule su građene od atoma.

    null
    null
  3. Miris dezodoransa širi se cijelom prostorijom. To objašnjavamo pretpostavkom da se:

     

    null
  4. Između molekula tvari različitih veličina postoji:

    null
  5. Volumen koji dobijemo miješanjem 3 dL leće i 2 dL   graška iznosi: 

     

    null
  6. Prelijevanjem obojenog alkohola iz menzure A i vode iz menzure B u menzuru C , ukupan volumen bit će:​

    null
  7. Led, voda i vodena para su tvar, ali u agregacijskom stanju.
    null
    null
  8. Kad tijelo prelazi iz jednog agregacijskog stanja u drugo, poput prelaska iz čvrstog stanja u tekuće, masa mu se ne mijenja.

    null
    null
  9. Tijela mogu biti u tekućem agregacijskom stanju.

    null
    null
  10. Na sobnoj su temperaturi voda, ulje i ocat u agregacijskom stanju.
    null
    null
  11. Tvari koje imaju stalan volumen i stalan oblik su

    null
    null
  12. Plinovi imaju stalan volumen i stalan oblik.

    null
    null
  13. Tvari u tekućem stanju poprimaju oblik posude u kojoj se nalaze i imaju stalan oblik.

    null
    null
  14. Vodena para, voda i led su

    null
    null

Idemo na sljedeću jedinicu

5.2 Temperatura