x
Učitavanje

3.8 Jednoliko gibanje po kružnici

Europska unija, Zajedno do fondova EU
Sadržaj jedinice
Povećanje slova
Smanjenje slova
Početna veličina slova Početna veličina slova
Visoki kontrast
a Promjena slova
  • Verdana
  • Georgia
  • Dyslexic
  • Početni
Upute za korištenje

Na početku...

Kotači automobila i bicikla, mnoga vozila u zabavnim parkovima, kompaktni disk u CD-playeru i mnoga druga tijela izvode kružno gibanje.

Opis jednolikoga gibanja po kružnici

Gramofonska ploča na gramofonu

Na gramofonu se ploče (vinili) okreću 33 ili 45 okretaja u minuti. Kako ćemo odrediti period vrtnje T , tj. vrijeme potrebno da ploča napravi puni krug ako smo je postavili na 45 okretaja?

Izračunat ćemo tako da vremenski interval od 60 s podijelimo na 45 dijelova.

T = 60 45 s

T = 1,33 s  

Vremenski interval u kojem tijelo koje rotira napravi puni krug nazivamo period vrtnje.

Recipročna vrijednost perioda vrtnje odgovara broju okretaja u sekundi, koji nazivamo frekvencija i označavamo s f .

f = 1 T  

Mjerna jedinica za frekvenciju je herc ( Hz ).

U našem primjeru:

f = 3 4 Hz  

f = 0,75 Hz .

Kotač bicikla s mačjim okom.

Na fotografiji je kotač Markova bicikla. Marko krene u vožnju. Na dijelu puta gdje je vozio stalnom brzinom kotač se okrenuo 20 puta u 10 sekundi. Kolika je frekvencija i koliki je period vrtnje kotača?

Jednostavnim računanjem dobijemo:


f = 2 Hz  

T = 0,5 s .

Kako bismo odredili kolika je brzina kojom tzv. mačje oko na kotaču prolazi kružnu putanju?

Za bilo koje tijelo koje se giba kružnom putanjom polumjera r brzinu možemo izraziti kao količnik opsega kruga koji tijelo napravi i perioda vrtnje. Slijedi da je brzina v :

v = 2 · r · π T

ili

v = 2 · r · π · f .

Brzinu kojom se tijelo giba kružnom putanjom nazivamo obodna (linearna, tangencijalna) brzina.

Osim nje možemo izračunati i kutnu brzinu.

Kada se tijelo giba kružnom putanjom, u vremenskom intervalu t , spojnica tijela i središta zakrivljenosti putanje pomakne se za kut φ . Kutna brzina jednaka je količniku kuta i vremenskog intervala t .

ω = Δ φ Δ t

Mjerna jedinica za kutnu brzinu je radijan u sekundi ( rads - 1 ).

Za vrijeme jednog perioda ( T ) polumjer će napraviti kut 2 π radijana.

Prema tome pisat ćemo:


ω = 2 π T


ω = 2 · π · f .

Obodna i kutna brzina povezane su izrazom:

v = r · ω .

Primjer 1.

Odredimo sada obodnu i kutnu brzinu kojom je tzv. mačje oko na Markovu biciklu kružilo oko središta kotača na dijelu puta na kojem se kotač okretao frekvencijom 2 Hz . Mačje je oko udaljeno 20 cm od središta rotacije kotača.

v = 2 · r · π · f

v = 2 · 0,2 · π · 2  

v = 2,51 ms - 1

ω = 2 · π · f

ω = 2 · π · 2

ω   = 12,57 rads - 1  


Centripetalna akceleracija i sila

Obodna je brzina tijela, čija smo gibanja promatrali u prethodnim primjerima, prema iznosu stalna, ali u svakom trenutku mijenja smjer. Takvo gibanje nazivamo jednoliko gibanje po kružnici.

Pokus

Jednoliko kružno gibanje
jednoliko kružno gibanje

Izvedite jednostavan pokus te raspravite o njemu sa svojim prijateljima.

Uzmite čvrst konac ili tanko uže te na jedan njegov kraj privežite kolut ljepljive vrpce (selotejpa). Jednom rukom držite slobodan kraj užeta, a drugom zavrtite kolut iznad glave kao na slici.

Raspravite:

Kakvo gibanje izvodi tijelo na užetu? Što bi se dogodilo kada bismo pustili donji kraj užeta? Koja sila djeluje na tijelo pri kružnom gibanju? U kojem smjeru i koja joj je orijentacija? Što bi se dogodilo kada bi konac puknuo?

Promijenite masu tijela tako da umjesto jednog privežete dva koluta, a zatim tri, te polumjer kružnice po kojoj se tijelo giba pa pokušajte okretati tijelo tako da se giba jednakom obodnom brzinom. Što primjećujete?

U pokusu koji ste izveli tijelo privezano na konac gibalo se jednoliko po kružnici. Sila napetosti niti koja je uzrokovala kružno gibanje utega bila je cijelo vrijeme usmjerena prema središtu vrtnje. Kada bi ona prestala djelovati, tijelo bi bilo izbačeno horizontalno po tangenti na kružnu putanju. Iz pokusa ste mogli zaključiti da ta sila ovisi o masi tijela, obodnoj brzini te polumjeru kružne putanje po kojoj se tijelo giba.

Općenito, sila koja uzrokuje kružno gibanje tijela naziva se centripetalna sila i usmjerena je uvijek prema središtu zakrivljenosti putanje tijela. Označavamo je s F c p .

Akceleracija koju ima tijelo koje se giba jednoliko po kružnici posljedica je djelovanja centripetalne sile i ima njezin smjer i orijentaciju te ju nazivamo centripetalna akceleracija. Označavamo je s a c p .

Centripetalnu silu i akceleraciju povezuje drugi Newtonov zakon.

F c p = m · a c p

Pogledajmo kako ćemo doći do općenitog izraza za centripetalnu akceleraciju i silu.

Vektorsk iprikaz brzine pri jednoliko kružnom gibanju.
 

Pri jednolikom gibanju po kružnici mijenja se smjer brzine.

Centripetalna akceleracija je promjena vektora obodne brzine u vremenskom intervalu:

a = Δ v Δ t  

Kada tijelo pri kružnoj putanji prijeđe dio kružnog luka tako da polumjer r napravi kut, pomak tijela iznosi x . Ako je kut dovoljno malen, pomak je približno jednak prijeđenom kružnom luku. K tome je trenutačna obodna brzina okomita na polumjer, koji spaja središte zakrivljenosti s položajem tijela pa su trokuti na slikama slični.

Možemo pisati:

Δ v v = Δ x r , tj.:

Δ v = v · Δ x r .

Uvrštavajući u izraz za iznos centripetalne akceleracije dobijemo:

a c p = v · Δ x r · Δ t

a c p = v 2 r

Primjenjujući drugi Newtonov zakon, dobijemo izraz za iznos centripetalne sile:

F c p = m · v 2 r

U pokusu o kojem smo govorili napetost niti bila je centripetalna sila. Ali centripetalna sila je bilo koja sila koja tijelo drži na zakrivljenoj putanji.

U slučaju geostacionarnog satelita, čije je gibanje oko Zemlje prikazano na sljedećoj animaciji, centripetalna sila je gravitacijska sila između satelita i Zemlje. Pogledajte animaciju u kojoj je prikazano gibanje geostacionarnog satelita oko Zemlje, a posebno promatrajte smjer i orijentaciju obodne brzine, centripetalne sile i centripetalne akceleracije.

Povezani sadržaji

Ako ste zaboravili značenje pojmova radijalno i tangencijalno, podsjetite se što ste o kružnici učili iz Matematike.

Zanimljivost

Ubrzivač čestica u CERN-u.

U velikom sudaraču čestica u Europskoj organizaciji za nuklearna istraživanja (CERN, kratica od Conseil Européen pour la Recherche Nucléaire) protoni se ubrzavaju do brzine koja se jako približava brzini svjetlosti. Kada protoni dostignu željenu brzinu, sudaraju se i znanstvenici iz tih sudara donose zaključke o česticama od kojih je građena materija u svemiru. Staza protona je sustav kružnih tunela, a najduži tunel ima opseg 27 km . Centripetalna sila koja održava kružno gibanje protona je magnetska sila.

Zbog čega je vožnja u zavojima pri poledici opasnija nego po suhoj cesti?

Gibajući se u zavoju, automobil je na kružnoj putanji.

Koja je sila u tom slučaju centripetalna?

U zavoju je sila trenja između kotača i ceste centripetalna pa će brzina kojom možemo sigurno proći zavoj ovisiti o polumjeru zakrivljenosti zavoja (njegovoj „oštrini”) i faktoru trenja.

Pogledajte interaktivni element i pokušajte automobil u njemu sigurno provesti zavojem.

Povezani sadržaji

Prisjetite se što ste iz Prometne kulture govorili o vožnji s obzirom na različite uvjete na cesti.

Kutak za znatiželjne

Analizirajte kružno gibanje na primjeru iz stvarnog života s pomoću programa Tracker. Primjer odaberite sami. To može biti gibanje sitnog predmeta na gramofonskoj ploči, tzv. mačjeg oka na kotaču bicikla… Snimite film. Analizirajte gibanje s pomoću programa Tracker i odgovorite na pitanja, tj. riješite zadatke.

O kakvu se gibanju radi? Objasnite zaključak?

Odredite:

Uz istu frekvenciju kružnoga gibanja i masu tijela ispitajte ovisnost navedenih veličina o polumjeru putanje i nacrtajte na papiru odgovarajuće dijagrame.

Uz istu frekvenciju kružnoga gibanja i polumjer ispitajte ovisnost navedenih veličina o masi tijela i nacrtajte odgovarajuće dijagrame.

Osmislite mjerenje s pomoću kojeg ćete dobiti jednake podatke bez uporabe programa Tracker.

Rezultate prikažite u jednom od alata za interaktivnu prezentaciju, npr. Prezi, Genial.ly ili Piktochart.

...i na kraju

U ovoj smo jedinici analizirali jednoliko gibanje po kružnici. Upoznali smo veličine koje ga opisuju te silu koja ga uzrokuje. Riješite zadatke da procijenite koliko ste naučili.

PROCIJENITE SVOJE ZNANJE

1

Centripetalna sila koja zadržava biciklisticu koja prolazi zavojem u kružnoj putanji je reakcija podloge.

null
null
2

Ako se tijelo giba jednoliko po kružnici, rezultantna sila na tijelo:

null
null
3

Guma za žvakanje na kotaču bicikla giba se jednoliko po kružnici obodnom brzinom v . Kada se period rotacije T  kotača poveća dva puta, obodna će brzina:​

null
null
4
Pri izbacivanju kladiva atletičar ga zavitla po kružnoj putanji polumjera 2 m . U trenutku izbačaja kladivo izlijeće brzinom 100 kmh - 1 . Kolika je centripetalna akceleracija kladiva neposredno prije nego što ga atletičar ispusti? ms - 2   ​
null
null
5

U zabavnom parku učenica koja odlično poznaje gradivo iz Fizike promatra dva vrtuljka. Period vrtnje prvog vrtuljka je ​ T 1 , a drugog T 2 = 2 · T 1 . Što učenica zaključuje o odnosu frekvencija vrtnje prvoga i drugog vrtuljka?

null
null
6

Kuglica mase 100 g giba se po kružnoj stazi polumjera zakrivljenosti 10 cm stalnom obodnom brzinom od 2 ms - 1 . Kolika je centripetalna sila koja uzrokuje to gibanje kuglice?

null
null
ZAVRŠITE PROCJENU

Idemo na sljedeću jedinicu

3.9 Inercijski i neinercijski sustavi