Uvod
Reljef može oblikovati i vjetar. Takav reljef zove se eolski reljef. Najzastupljeniji je u područjima s jako suhom klimom odnosno u područjima s malo ili nimalo padalina.
Takva područja zovemo pustinje. U pustinjama vjetar oblikuje dine ili sipine, pustinjske gljive i vadije.
Reljef može oblikovati i vjetar.
Reljef koji je oblikovao vjetar zove se eolski reljef.
Eolski reljef je u područjima s jako suhom klimom s malo ili nimalo padalina.
Područja s malo ili nimalo padalina zovemo pustinje.
U pustinjama vjetar oblikuje:
- dine ili sipine
- pustinjske gljive
- vadije.
Vjetar u pustinji
Još jedan pustinjski oblik je...
Pustinjska gljiva ili gur neobičan je reljefni oblik stijene koji nastaje radom vjetra. Vjetar noseći čestice pijeska struže o stijenu i tako je oblikuje.
Pustinjska gljiva ili gur neobičan je reljefni oblik stijene.
Pustinjska gljiva nastaje radom vjetra.
Vjetar nosi čestice pjeska.
Čestice pijeska stružu o stijenu i oblikuju je.
- Poznaješ li još koju vrstu gljive, a da nije pustinjska gljiva?
- Možeš li ju pronaći negdje u svojem zavičaju?
Život u pustinji
Život u pustinji moguć je u oazama. su mjesta u pustinji gdje na površinu izbija voda iz podzemlja koja omogućuje bujanje vegetacije, napajanje životinja i život čovjeka.
Oaze mogu biti naseljene i mogu se poljoprivredno obrađivati, no mogu biti i nenaseljene sa samo nekoliko palmi. Velike ili male oaze u pustinji život znače.
U pustinji je moguće živjeti.
Oaze su mjesta u pustinji u kojima se može živjeti.
su mjesta u pustinji gdje na površinu izbijaju podzemne vode.
Podzemne vode koje omogućuju:
- bujanje vegetacije
- napajanje životinja
- život čovjeka.
Oaze mogu biti naseljene i nenaseljene.
Naseljene oaze mogu se poljoprivredno obrađivati.
U nenaseljenim oazama može se nalaziti samo nekoliko palmi.
Velike ili male oaze u pustinji život znače.
Rijeka Nil - najduža rijeka na svijetu
U dolini rijeke Nil nastala je jedna od najranijih civilizacija staroga vijeka - egipatska civilizacija. Navodnjavanjem Nila i izgradnjom kanala nastale su velike obradive površine koje su omogućile nastanjivanje ljudi uz rijeku i stvaranje velike civilizacije.
- Pronađi u svom atlasu rijeku Nil.
Rijeka Nil - najduža rijeka na svijetu
Jedna od najranijih civilizacija staroga vijeka je egipatska civilizacija.
Egipatska civilizacija nastala je u dolini rijeke Nil.
Navodnjavanjem Nila i izgradnjom kanala nastale su velike obradive površine.
Obradive površine omogućile su:
- nastanjivanje ljudi uz rijeku
- stvaranje velike civilizacije
Piramide u Gizi
Piramide u Gizi izgrađene su u vrijeme Starog Egipta, a služile su kao grobnice faraona. Pripadaju u sedam svjetskih čuda. Veličanstvene građevine plijene pažnju brojnih turista koji ih posjećuju i istražuju zagrobni život egipatskih faraona.
- Jesi li još negdje spominjao/spominjala piramide? Za što su služile piramide?
Piramide u Gizi
Piramide u Gizi izgrađene su u vrijeme Starog Egipta.
Piramide su služile kao grobnice faraona.
Pripadaju u sedam svjetskih čuda.
Vadi
Pustinje nemaju stalnih rijeka kakve mi poznajemo, nego tok neke rijeke može biti samo povremeni ako u kratkom periodu padne velika količina padalina. Većinom su riječna korita u pustinjama isušena.
Isušena riječna korita nazivaju se . Vadije oblikuje i vjetar koji nosi sitni materijal - pijesak ili šljunak iz suhih korita. Vadiji su jako važni za ljude koji sa svojom stokom prolaze pustinjom jer se i u jako suhim pustinjama, kao što je Sahara, u vadijima može naći nešto zelenila i vode.
Pustinje nemaju stalnih rijeka.
Ako u kratkom periodu padne velika količina padalina može se pojaviti tok rijeke u pustinji.
Većinom su riječna korita u pustinjama isušena.
Isušena riječna korita nazivaju se .
Vadije oblikuje i vjetar.
Vjetar nosi sitni materijal - pijesak ili šljunak iz suhih korita i tako oblikuje vadije.
Vadiji su jako važni za ljude koji sa svojom stokom prolaze pustinjom.
U vadijima se može naći nešto zelenila i vode.
Dezertifikacija
Jedan od problema suvremenog svijeta je i širenje pustinje koje se naziva . Svojim širenjem pustinja ugrožava okolna polusušna područja. Pogoršava se kvaliteta tla i smanjuju se poljoprivredna područja. Iako je najveći faktor dezertifikacije čovjek i vjetar utječe na širenje pustinje. Pod utjecajem dezertifikacije dolazi i do smanjenja Čadskog jezera.
Dezertifikacija
Širenje pustinje naziva se .
Dezertifikacija je jedan od problema suremenog svijeta.
Širenjem pustinja:
- ugrožavaju se okolna polusušna područja
- pogoršava se kvaliteta tla
- smanjuju se poljoprivredna područja.
Na širenje pustinja, osim čovjeka, utječe i vjetar.
Zbog dezertifikacije dolazi i do smanjenja Čadskog jezera.