4.3 Sljedeća jedinica Gljive i lišajevi – znati, razumjeti i primijeniti
4.2

Lišajevi

Moći ću:
  • opisati građu i ulogu lišajeva u ekosustavu
  • opisati važnost simbioze za život lišajeva
  • analizirati važnost lišajeva kao pionira vegetacije za ekosustav.

Lišaj je simbioza hifa gljiva i cijanobakterija ili jednostaničnih zelenih algi.

Prisjetite se što ste već naučili o cijanobakterijama, algama i gljivama.

Pretpostavite koju ulogu u lišaju imaju navedeni organizmi.

Uvod

Lišaj je simbioza hifa gljiva i cijanobakterija ili jednostaničnih zelenih algi.

  • Prisjetite se što ste već naučili o cijanobakterijama, algama i gljivama te pretpostavite koju ulogu u lišaju imaju navedeni organizmi.

Građa lišajeva

  • Pogledajte galeriju slika koja prikazuje tri različita oblika lišaja te ih opišite i međusobno usporedite.

Lišajeve prema vanjskom izgledu možemo podijeliti u nekoliko skupina, primjerice na listaste, koraste i grmaste.
Lišajevi se razlikuju i prema boji, a najčešće su žuti, narančasti, crveni, smeđi i zeleni.
Na poprečnom prerezu kroz lišaj najčešće je vidljivo nekoliko slojeva.

Lišajeve prema vanjskom izgledu možemo podijeliti u nekoliko skupina, primjerice na:

  1. listaste,
  2. koraste i
  3. grmaste.

Lišajevi se razlikuju i prema boji, a najčešće su žuti, narančasti, crveni, smeđi i zeleni.
Na poprečnom prerezu kroz lišaj najčešće je vidljivo nekoliko slojeva.

  • Prisjetite se tipova elektronskih mikroskopa o kojima ste učili u prvom razredu.
  • Kojim je tipom elektronskog mikroskopa snimljena prethodna slika lišaja? Objasnite na temelju čega to zaključujete.

Neki lišajevi mogu se koristiti za prehranu, proizvodnju parfema ili lijekova.
Najpoznatiji ljekoviti lišaj je islandski lišaj.
Islandski lišaj koristi se za liječenje kašlja i upale ždrijela.
U Hrvatskoj je islandski lišaj rijedak.
Može se naći na vrhovima planina.

Značaj lišajeva za čovjeka i biosferu

Neki lišajevi mogu se koristiti za prehranu, proizvodnju parfema ili lijekova.
Najpoznatiji ljekoviti lišaj je islandski lišaj koji se koristi za liječenje kašlja i upale ždrijela.
U Hrvatskoj je ova vrsta rijetka, a može se naći na vrhovima planina.

Lišajevi su pioniri vegetacije jer prvi nastanjuju nenaseljena područja.
Nenaseljena područja lišajevi čine pogodnima za život ostalim organizama.
Primjerice, stijenu koju nastanjuju polako razgrađuju kiselinama.
Razgradnjom stijenu pretvaraju u podlogu na kojoj mogu preživjeti biljke.
Naseljavanje stijena obično započinje korastim lišajevima.
Na koraste lišajeve kasnije se nastanjuju listasti te na kraju grmasti lišajevi.
Lišajeve često možemo pronaći i na kori drveća.

Što mislite, parazitiraju li lišajevi na biljkama?

Proučite graf koji prikazuje bioraznolikost lišajeva s obzirom na njihovu udaljenost od industrijske zone.

Lišajevi su važni kao pioniri vegetacije , a tako ih nazivamo jer prvi nastanjuju nenaseljena područja te ih čine pogodnima za život ostalim organizama.
Mogu se nastaniti, primjerice, na stijenu koju polako razgrađuju kiselinama pretvarajući je tako u podlogu na kojoj mogu preživjeti biljke.
Naseljavanje stijena obično započinje korastim lišajevima, na koje se kasnije nastanjuju listasti te na kraju grmasti lišajevi.
Lišajeve često možemo pronaći i na kori drveća.

    • Što mislite, parazitiraju li lišajevi na biljkama?
  • Proučite graf koji prikazuje bioraznolikost lišajeva s obzirom na njihovu udaljenost od industrijske zone.
Grafički prikaz 1. Bioraznolikost lišajeva s obzirom na njihovu udaljenost od industrijske zone
Grafički prikaz 1. Bioraznolikost lišajeva s obzirom na njihovu udaljenost od industrijske zone

Što se događa s brojem vrsta lišajeva udaljavanjem od industrijske zone?

Zaključite na temelju grafa možemo li lišajeve smatrati bioindikatorima.

Prisjetite se koje smo još organizme spominjali kao bioindikatore.

Na onečišćeni zrak najosjetljiviji su listasti i grmasti lišajevi.
Korasti lišajevi mogu podnijeti veće količine zagađenja.
Lišajevi se zbog osjetljivosti na čistoću zraka često koriste kao financijski vrlo isplativa metoda procjene kvalitete zraka.

  1. Što se događa s brojem vrsta lišajeva udaljavanjem od industrijske zone?
  2. Zaključite na temelju grafa možemo li lišajeve smatrati bioindikatorima.
  3. Prisjetite se koje smo još organizme spominjali kao bioindikatore.

Na onečišćeni zrak najosjetljiviji su listasti i grmasti lišajevi, dok korasti mogu podnijeti veće količine zagađenja.
Lišajevi se zbog ove svoje značajke često koriste kao financijski vrlo isplativa metoda procjene kvalitete zraka.

Klikom odaberite jedan ili više točnih odgovora.

Odaberite sve točne odgovore.

Koja je uloga hifa gljiva u lišaju?
Dva su odgovora točna.

Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Koji se lišaj koristi u farmaceutskoj industriji, primjerice za proizvodnju sirupa za iskašljavanje?

Netočno
Točno

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Elektrane su postrojenja u kojima se jedan oblik energije (primjerice, nuklearna, kemijska ili kinetička) pretvara u drugi (električna energija). Termoelektrane imaju parne turbine spojene na generatore električne energije. Paru koja pokreće parne turbine dobivaju sagorijevanjem goriva. Hidroelektrane pak za pokretanje turbina koriste strujanje vode, a vjetroelektrane strujanje vjetra. Solarne elektrane pretvaraju sunčevu energiju u toplinsku i zatim u električnu. U blizini koje elektrane će biti značajno smanjena bioraznolikost lišajeva?

Netočno
Točno

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Što ćete od navedenog najvjerojatnije pronaći na područjima gdje je izrazito čist zrak?

Netočno
Točno

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Kojim redoslijedom živa bića naseljavaju stjenovite podloge?

Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Fotografija prikazuje presjek kroz lišaj promatran svjetlosnim mikroskopom. Imenujte označene dijelove na slici.

1.-


2.-

3.-

4.-

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Za kraj…

  • Raspravite o prednostima i nedostatcima koje imaju alge i gljive koje žive kao lišaj u odnosu na alge i gljive koje žive samostalno.
  • Navedite još neke vama poznate primjere simbioza u prirodi i koje su uloge pojedinih organizama u tim simbiozama.