5.2 Sljedeća jedinica Građa i funkcija probavnog sustava
5.1

Pravilna prehrana i zdravlje

Moći ću:
  • razvrstati namirnice ovisno o potrebama organizma
  • obrazložiti potrebu unosa raznovrsnih namirnica za pravilno funkcioniranje organizma
  • predložiti jelovnik kojim će zadovoljiti potrebe određene dobne skupine
  • opisati posljedice na zdravlje kod nekih poremećaja u prehrani
  • vrednovati vlastite prehrambene navike i razinu tjelovježbe
  • povezati životne navike i rizične čimbenike s razvojem bolesti ukazujući na važnost prevencije
  • zaključiti o važnosti Sunčeve energije za održivost života

Uvod

Hrana je izvor energije, gradivnih tvari. Ipak pri konzumaciji hrane često se ne razmišlja o tim činjenicama. Kad se hrana nađe na tanjuru, namirnice se prvo doživljavaju različitim osjetilima. Bitan je izgled hrane, kakve je boje, je li hrana sjajna, hrapava… Miris će upozoriti ako je neka namirnica pokvarena, ali i primamiti osobu na jelo, premda možda i nije gladna u tome trenutku. Dodir se ne odnosi samo na osjetilna tjelešca na jagodicama prstiju, već i na okusne pupoljke u ustima. Namirnicama se u ustima ispituje i temperatura pa za neke namirnice nije poželjno da su prevruće ili hladne. Također će osoba doživjeti jesu li mekane ili tvrde. I zvuk je bitan pri hranjenju.

Za neke namirnice poželjno je da se pri njihovoj mehaničkoj obradi u ustima, odnosno žvakanju osjeti hrskanje ili pucketanje.

Upravo neki od tih razloga mogu nesvjesno utjecati na privlačnost ili odbojnost pojedinih namirnica.

Navedite dvije namirnice; jednu za koju je poželjno da bude hrskava pri zagrizu, drugu kojoj to nije poželjno svojstvo. Isto napravite i za temperaturu.

Izmjena tvari i protok energije

Čovjek jelom i pićem unosi tvari u svoje tijelo. To mogu biti namirnice biljnoga i životinjskoga podrijetla. One prolaze kroz probavni sustav razlažući se na jednostavnije molekule.
Uloga je probavnoga sustava dobavljanje hranjivih tvari, vode, vitamina i minerala koje tijelo može upotrijebiti kao izvor energije, za rast i obnavljanje organizma ili obranu od bolesti.

Trebam energiju… hranu i kisik!

U ljudskome tijelu događaju se različite aktivnosti.
Srce se steže i opušta.
Želudac i crijeva pokreću se i probavljaju hranu.
Mišići se oka pokreću, a mozak intenzivno radi.
Tijelo se zagrijava na temperaturu od 37 °C.
Za sve to potrebna je energija.
Energija se osobađa kemijskom reakcijom šećera glukoze i kisika.
Taj proces naziva se biološka oksidacija (stanično disanje).
Biološka se oksidacija odvija u stanicama.
Biološkom se oksidacijom oslobađa:

  • energija za rad stanica
  • energija za rad organizma
  • toplinska energija.

Produkti biološke oksidacije su ugljikov(IV) oksid i voda.
Ugljikov(IV) oksid krvlju dolazi u pluća, a izdisajem ga čovjek izbacuje iz tijela.
Dio vode ostaje u stanici, a dio krvotokom odlazi u dijelove tijela kojim je potrebna.

Promotrite piramidu pravilne prehrane i odgovorite na sljedeće pitanje:

Kojih namirnica treba unijeti najviše, a kojih najmanje tijekom dana?

Trebam energiju… hranu i kisik!

U ljudskome se tijelu neprestano odvijaju različite aktivnosti. Srce se steže i opušta, želudac i crijeva se pokreću te probavljaju hranu, mišići se oka pokreću, mozak intenzivno radi, tijelo se zagrijava na temperaturu od 37 °C. Kako bi se sve to postiglo, neophodna je energija.

Energija se oslobađa kemijskom reakcijom šećera glukoze i kisika. Ta se reakcija odvija u stanicama i naziva se biološka oksidacija (stanično disanje). Pri tome se oslobađa određena količina energije potrebna za rad stanica, a time i cijeloga organizma te toplinska energija.

Kao produkt te reakcije nastaje ugljikov(IV) oksid i voda. Ugljikov(IV) oksid se krvlju odnosi u pluća te ga čovjek izdisajem izbacuje iz tijela. Dio se vode zadržava u stanici, a dio krvotokom odlazi u druge dijelove tijela kojima je potrebna.

Promotrite piramidu pravilne prehrane i odgovorite na sljedeće pitanje:

Kojih namirnica treba unijeti najviše, a kojih najmanje tijekom dana?

Na slici je prikazana piramida pravilne prehrane. Na dnu piramide su žitarice kojih treba jesti 3 obroka dnevno, naviše su povrće koje treba jesti 3 obroka i voće - dva obroka. Nakon toga su mliječni proizvodi i meso, dva obroka. na vrhu piramide su masti i slatkiše kojih treba jesti manje.
Piramida pravilne prehrane Naznačeni broj obroka na slici podrazumijeva kombinaciju namirnica tijekom obroka.

Napomena: broj obroka na slici znači kombinaciju namirnica tijekom obroka.

Ono si što jedeš

U ljudskoj prehrani zastupljeni su biološki važni spojevi poput ugljikohidrata, bjelančevina i masti te se oni razgrađuju na jednostavnije molekule. Tek te osnovne jedince tijelo može upotrijebiti za određene procese.

Šećeri su biljnoga podrijetla.
Po građi se dijele na:

  • jednostavne
  • složene

Jednostavni su glukoza i fruktoza.
Nalazimo ih npr. u voću i povrću.
Složeni šećeri mogu se pronaći npr. u mlijeku, riži, krumpiru.
Složeni šećeri moraju se razgraditi do jednostavnijih, npr. glukoze.
Takav jednostavni šećer stanica onda može iskoristiti za dobivanje energije.
Tu energiju dobiva kroz proces biološke oksidacije.
Bjelančevine mogu biti:

  • biljnoga podrijetla
  • životinjskoga podrijetla.

Sastoje se od aminokiselina.
Aminokiseline dijelimo na:

  • esencijalne
  • neesencijalne.

Esencijalne aminokiseline organizam ne može sam sintetizirati – stvoriti.
Zbog toga je važno unijeti ih u izvornome obliku.
Po tome se razlikuju te dvije vrste aminokiselina.
Esencijalne organizam ne može sintetizirati, a neesencijalne može.

Masti i ulja su po svome kemijskom sastavu esteri.
Masti i ulja mogu biti:

  • biljnoga podrijetla
  • životinjskoga podrijetla.

Razlikuju se po agregacijskome stanju.
Što mislite, u kojemu je agregacijskom stanju ulje, a u kojemu mast?
Oni sadrže velike količine energije.
Kad se u organizam unese prevelika količina šećera, on se pretvori u molekule masti.
Tako se skladišti u masnim stanicama i tvori masno tkivo.

Šećeri su biljnoga podrijetla. Prema svojoj građi mogu biti jednostavni i složeni. Jednostavni su glukoza i fruktoza. Nalazimo ih npr. u voću ili povrću. Složeni šećeri mogu se pronaći npr. u mlijeku, riži ili krumpiru. Složeni se šećeri moraju razgraditi do jednostavnijih kao što je glukoza. Tada nju stanica može iskoristiti za dobivanje energije procesom biološke oksidacije.
Više informacija o jednostavnim šećerima možete pronaći u: DOS Kemija 8, modul: Organski spojevi i živi svijet, jedinica DOS- a: Monosaharidi.
Više informacija o složenim šećerima možete pronaći u: DOS Kemija 8, modul: Organski spojevi i živi svijet, jedinica DOS- a: Disaharidi.

Bjelančevine mogu biti biljnoga i životinjskoga podrijetla. Sastoje se od aminokiselina koje mogu biti esencijalne i neesencijalne. Razlika između njih je u njihovoj mogućnosti sintetiziranja iz drugih tvari. Esencijalne aminokiseline organizam ne može sam sintetizirati i upravo zbog toga je bitno unijeti ih u izvornome obliku. Razmislite koji dio stanice, tj. koja su tkiva izgrađena od bjelančevina? Kakve posljedice za organizam mogu biti pri dugotrajnom izbjegavanju unošenja bjelančevina?
Više informacija o bjelančevinama možete pronaći u: DOS Kemija 8, modul: Organski spojevi i živi svijet, jedinica DOS- a: Bjelančevine.

Masti i ulja po kemijskome su sastavu esteri. Mogu biti biljnoga i životinjskoga podrijetla. Međusobno se razlikuju po agregacijskome stanju. Razmislite u kojemu je agregacijskom stanju svaka od navedenih tvari. Oni sadrže velike količine energije. Kad se unose prevelike količine šećera u organizam, on se nizom kemijskih reakcija pretvara u molekule masti. Tada se skladišti u masnim stanicama tvoreći masno tkivo.
Više informacija o esterima možete pronaći u: DOS Kemija 8, modul: Organski spojevi i živi svijet, jedinica DOS- a: Esteri.

Razmislite koja je veza fizičke aktivnosti npr. igranja košarke i potrošnje energije. Navedite koje sve utjecaje ima bavljenje sporta na tijelo i duh čovjeka.

Što jesti – pitanje je sad

Postoji preporuka o količini hranjivih tvari, vitamina i minerala kroz obroke za učenike, tj. mlade osobe u razvoju.
Pogledajte tablicu koja prikazuje koje je vrijeme najbolje za obrok te udjel i količinu energije po obrocima. Zatim odgovorite na pitanja.

Tablica 1. Vrijeme, udjel i količina energije po obrocima
VRSTA OBORKA VRIJEME OBROKA (SATI) UDJEL I KOLIČINA ENERGIJE PO OBROCIMA
(prosjek vrijednosti)
%
energije
7 – 9 godina
1 855 kcal/dan
7761 kJ/dan
10 – 13 godina
2 033 kcal/dan
8056 kJ/dan
14 – 18 godina
2 433 kcal/dan
10180 kJ/dan
kcal kJ kcal kJ kcal kJ
zajutrak 7.15 – 7.45 20 371 1552 407 1703 487 2038
doručak 9.30 – 9.45 15 278 1163 305 1276 365 1527
ručak 12.00 – 13.00 35 649 2715 712 2979 852 3565
užina 15.00 – 15.15 10 186 778 203 849 243 1017
večera 18.00 – 19.00 20 371 1552 407 1703 487 2038

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Koliko je obroka preporučeno imati tijekom dana?

Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

U koliko je sati preporučeno da se prestane jesti?
Odgovor upišite u obliku broja.

U

sati.

Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Koji bi obrok trebao biti izvor najveće količine energije?

Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Koji bi obrok trebao biti izvor najmanje količine energije?

Netočno
Točno

Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.

Je li ova tvrdnja točna?

Razmotrite potrebe za energijom od 7. do 9., pa od 10. do 13. i na kraju od 14. do 18. godine života. Tijekom toga razdoblja  smanjivat će se potreba za energijom.

Obrazložite svoj odgovor.

Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Kolika je količina energije preporučena za osobu vaše dobi?
Odgovor upišite u obliku broja.

kcal/ dan

Netočno
Točno

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Koliko 1 kcal ima kJ?

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?

Osim energetske vrijednosti važno je unositi i dovoljnu količinu vitamina i minerala.
Neki minerali su željezo, kalcij, magnezij, natrij, kalij.
Kalcij je važan zbog čvrstoće kostiju.
Željezo za prijenos plinova: ugljikova(IV) oksida i kisika.
Magnezij za zdravlje mišićnoga i živčanoga sustava.
Vitamini su važni za obranu organizma od bolesti.
Vitamini su sastavni dio enzima.
Potrebnu su za npr. unos kalcija u kosti.
Izvor vitamina su namirnice životinjskoga i biljnoga podrijetla.
Vitamini su osjetljivi na temperaturu.
Smrzavanje ili termička obrada namirnica može smanjiti količinu vitamina u namirnicama.
Prema topljivosti vitamini se dijele na:

  • topljive u vodi
  • topljive u mastima.

Onaj višak vitamina koji je topljiv u vodi, izbaci se mokraćom.
Njihovi nazivi tvore slova abecede.
Npr. vitamini A, B, C, D.
Vitamin A je važan za stavranje vidnoga pigmenta.
Vitamin B za zdravlje kože, kose i noktiju.
Vitamin C za zdravi imunitet.
Vitamin D za čvrstoću kostiju.
Slike prikazuju neke namirnice bogate određenim vitaminima.
Razmislite i odgovorite koliko ih često konzumirate.

Osim energetske vrijednosti bitno je unosti i dovoljnu količinu vitamina i minerala u organizam. Neki od minerala su željezo, kalcij, magnezij, natrij, kalij. Kalcij je bitan zbog čvrstoće kostiju, željezo za prijenos plinova: ugljikova(IV) oksida i kisika, magnezij za zdravlje mišićnog i živčanog sustava. Vitamini su bitni u obrani organizma od bolesti, sastavni su dio enzima , a potrebni su za unos npr. kalcija u kosti. Izvor vitamina mogu biti namirnice životinjskoga i biljnoga podrijetla.

Važno je napomenuti da su vitamini osjetljivi na temperaturu. Tako smrzavanje ili termička obrada namirnica može smanjiti prvobitnu količinu vitamina u njima. Prema topljivosti vitamini se dijele na ne koji su topljivi u vodi i one topljive u mastima. Višak vitamina koji su topljivi u vodi može se izbaciti iz organizma putem mokraće.

Njihovi nazivi tvore slova abecede. Tako npr. postoje vitamini A, B, C, D. Vitamin A je, primjerice, neophodan za stvaranje vidnoga pigmenta, vitamin B za zdravlje kože, kose i noktiju, vitamin C za zdravu funkciju imuniteta, a vitamin D za čvrstoću kostiju.

Pogledajte slike koje prikazuju neke namirnice posebice bogate određenim vitaminima. Razmislite i odgovorite koliko ih često konzumirate.

Proučite više o vitaminima i mineralima na mrežnim stranicama Internetske nutricionictičke enciklopedije i Pliva zdravlje.

Nekad… sad

Današnji izbor hrane čovjeku omogućuje da bude svejed. Razmislite jesu li čovjekovi predci uvijek bili svejedi. Kakva je u prošlosti bila čovjekova prehrana? Na kojim se namirnicama temeljila u pojedinim razdobljima?

Za kraj…

Na naljepnici gdje je naveden sastav proizvoda na određenome artiklu mogu se pronaći aditivi označeni E-brojevima. Ti brojevi odnose se na umjetne i prirodne tvari čija je upotreba odobrena u zemljama Europske unije. E-brojevi imaju mnoge uloge, tako npr. mogu biti bojila, konzervansi, antioksidansi, emulgatori, sredstva za zgušnjavanje. Sladila, otapala i sredstva za izbjeljivanje, skrućivanje i pojačavanje okusa ih nemaju.
Više o tome saznajte na mrežnoj stranici na kojoj su informacije o E-brojevima.

Odluke koje donosite i njihovo provođenje utječu u konačnici i na vaše zdravlje. Razmislite koje su to dobre životne navike, a koji su to rizični čimbenici koji mogu dovesti do razvoja bolesti.
Izradite anketu o pojavnosti tih navika (npr.: tjelesna neaktivnost, spavanje, pravilno/nepravilno držanje tijela, osobna higijena, nepravilna prehrana) kod učenika u vašem odjeljenju ili školi. Nakon analize ankete odaberite jedan čimbenik, predložite pozitivne zamjene za njega i promovirajte ih putem mrežne stranice škole.

Razmislite: energija koju iskorištavaju živa bića potiče sa Sunca. Biljke u procesu fotosinteze energiju sunca skladište u kemijskim spojevima. Kada osoba pojede dio biljke tada se ta energija oslobađa i osoba tu energiju može iskoristiti za npr. pokretanje. Pogledajte videozapis Izmjena tvari, protok energije i zdrava prehrana te navedite u koje oblike se energija mijenjala.