3.7 Sljedeća jedinica Hormoni – kemijski glasnici u našemu tijelu
3.6

Osjetila – ponavljanje

Moći ću:
  • procijeniti utjecaj doživljaja osjeta kao poveznice s vanjskim svijetom na kvalitetu življenja
  • raspraviti o čimbenicima koji utječu na zdravlje osjetilnih organa te predložiti načine prevencije
  • razviti zdrave životne navike koje će spriječiti pojavu bolesti.

Uvod

Različite osobe različito osjete. Da bi se neki fizikalni podražaj mogao osjetiti, potrebno je da bude određenoga intenziteta, tj. jačine. Za svako osjetilo određen je najmanji intenzitet podražaja koji je potreban da bi se pojavio osjet. Taj intenzitet naziva se prag osjeta.

prag osjeta = najmanje intenzitet podražaja koji može izazvati osjet

vid – plamen svijeće u čistoj noći na 50 km
sluh – kucanje sata u tihoj sobi na 6 mdodir – vjetar, potisak koji nastaje od krila pčele na koži lica
okus – jedna mala žličica šećera u 7 L vode
njuh – kap parfema koja se prolila u trećoj sobi

Ipak ti limeni ne vrijede za sve osobe. Razmislite koje situacije i uvjeti mogu dovesti do povećanja limena. Kako možete zaštiti svoja osjetila?

Projekt – jezik za gluhe

Jezik za gluhe poseban je oblik izražavanja koji se primjenjuje u komunikaciji. Osobe koje imaju normalan sluh mogu komunicirati s gluhim osobama putem slova koja se pokazuju prstima, dlanovima. „Izrecite“ svoje ime znakovnim izražajem s pomoću tzv. dvoručne abecede.
Više možete pronaći na sljedećoj mrežnoj stranici u tekstu Znakovni jezik.

Postoje aplikacije za pametne telefone kojima je moguće odrediti jačinu zvuka. Napravite malo istraživanje u okvirima svoga doma, na putu od doma do škole ili u samim prostorijama u školi. Izmjerite najmanju i najveću jačinu zvuka oko sebe. Napravite uvijek u isto vrijeme na istome mjestu, ali tijekom tjedan dana. Prikažite podatke svoga istraživanja.

Proučite utjecaj zvuka na raspoloženje i kvalitetu pojedinih aktivnosti kao što je učenje ili odmaranje.
Kako možete utjecati na izvor buke u svome okolišu? Predložite postupke kojima bi se poboljšali uvjeti u školi s obzirom na zagađenje bukom.

Uzmite kartonsku kutiju. Usmjerite je jednim bridom stanice ispred nosa. Odmaknite ju 20 cm od nosa. Naizmjence promatrajte lijevim, pa desnim okom. Nacrtajte opaženu sliku prvo viđenu lijevim okom, pa crtež viđen desnim okom. Što uočavate?

Vaš je zadatak sljedeći: U jednome trenutku (vi ga odabirete) prekrijte uši dlanovima i na trenutak promatrajte svijet oko sebe. Odgovorite na sljedeća pitanja:
a) Što vam je bilo najveće otkriće tijekom „tišine“?
b) Kako ste se osjećali s obzirom da niste čuli što drugi govore?
c) Koje bi vam situacije u životu predstavljale problem kad biste izgubili sluh?

Djeci koja ne čuju od rođenja u nekim je situacijama moguće ugraditi umjetnu pužnicu te im omogućiti da čuju. Tada ih se postupno uvodi u svijet „buke“. Što mislite zašto?

Prilikom komunikacije postoji određena struktura. Promotrite grafički prikaz.

Uzroci gubitka sluha

Što je najmanje bitno u cijeloj komunikaciji?
Na što nakon izgovorenih riječi sugovornik obraća pozornost?

Usmena komunikacija odvija se najvećim dijelom slušanjem riječi i iščitavanjem pokreta tijela sugovornika. Često se tako govori o verbalnoj i neverbalnoj komunikaciji. Dobar je glumac ona osoba kojoj govor prati i govor tijela. Pri tome je potrebno uskladiti reakciju na sve poticaje koji dolaze iz okoline s odgovarajućom reakcijom tijela.

Čuješ li me?

Oko nas se nalaze čestice zraka. Kad žica na gitari zatitra, uzrokuje titranje zraka oko sebe. To se titranje širi u svim smjerovima, a mi ga osjetimo kao zvučni podražaj – zvuk. Što je titranje jače, i zvuk je jači. Jačina zvuka mjeri se dB (decibelima).

Prikazana je ljestvica jačine decibela. Šaptanje iznosi 20 decibela, tiha dnevna soba 30, život u predgrađu 50, razgovor umjerenog tona glasa 60, osobno vozilo 70, kamion srednje veličine 80, veliki kamion 90, bušilica 100, rock bend 110, uzlijetanje aviona 120, a prag boli je na 130 decibela.
Jačina zvuka pojedinih događaja u decibelima (dB)

Odredite koja je granica čujnosti u čovjeka. Jaka buka može uzrokovati razdražljivost, vrtoglavicu, mučninu te gubitak koncentracije. Zvukovi jači od 110 dB uzrokuju privremeno ili trajno oštećenje uha. Koji događaji proizvode tu jačinu zvuka? Objasni pojam „zagađenje bukom“. Što se postavlja na autoput čime se smanjuje utjecaj buke na okolinu?

Prisjetite se što ste iz fizike i kemije učili o zraku. Kako zrak omogućuje nastanak zvuka?
Više informacija možete pronaći i u: DOS Fizika 8, modul: Valovi, jedinica DOS- a: Zvuk.
Razmislite je li moguće čuti u uvjetima vakuuma. Postiže li se isti efekt nošenjem zaštitnih slušalica? U čemu je razlika?

Parfem, nema romantike – čista znanost

Parfem je smjesa eteričnih ulja, različitih dodataka koji imaju odliku hlapljivosti. Osoba koja kreira parfem, slažući te različite komponente u jedinstvenu cjelinu, naziva se “nos”. Te osobe moraju imati istančana sva osjetila. To utječe na njihov život. Naime, one moraju izbjegavati određene namirnice, ne smiju se koristiti nekim tvarima, čak ne smiju boraviti u nekim ekstremnim vremenskim uvjetima.

Razmislite nakon koje hrane trenutačno ne osjećate okus drugih namirnica. Koje pojave mogu utjecati na osjetljivost naših osjetila? Koje navike mogu ugroziti osjetljivost okusa i mirisa?

Koja su još zanimanja u kojima je bitno imati istančana osjetila?

Hladno – toplo

Osjet hladnoće ili topline ovisi o osobnome dojmu, navikama same osobe. Neke osobe imaju visoki prag tolerancije na hladnoću, a neke na toplinu. Ima osoba kojima je uvijek hladno, čak i u ljetnoj noći ne mogu se osloboditi toga osjećaja.

Ljudsko tijelo održava stalnu tjelesnu temperaturu od oko 37 °C. Stanja poput određenih bolesti i stresa mogu uzrokovati povišenje temperature. S obzirom da i niz kemijskih reakcija u tijelu ovisi o temperaturi bitno je vratiti povišenu tjelesnu temperaturu na normalnu vrijednost. Isto vrijedi i za sniženu tjelesnu temperaturu.

Prosječna tjelesna temperatura jest oko 37 °C, ali točna vrijednost ovisi o osobi. Proučite kako se mijenja temperatura vašega tijela tijekom dana. Radite mjerenja tijekom deset dana u isto vrijeme ujutro i navečer. Ta mjerenja omogućit će vam bolji uvid da znate koliko u trenutku bolesti odstupa vaša tjelesna temperatura od one u normalnome stanju .

Za kraj…

Osjet hladnoće i topline omogućuju receptori u koži.
Proučite grafički prikaz i odgovorite na sljedeća pitanja.