Što nam je zajedničko, a po čemu se razlikujemo?
- raspraviti o zajedničkim obilježjima živih bića kroz procese koji ih povezuju
- raspraviti o važnosti očuvanja vrsta u svrhu bioraznolikosti
- povezati raznolikost vrsta s prilagodbama i načinom razmnožavanja
- usporediti prednosti i nedostatke spolnog i nespolnog razmnožavanja.
Uvod
- Usporedite spužvu i mačku.
- Koji su procesi pri kojima one dobivaju tvari iz kojih će se osloboditi energija?
- Je li ta energija iz istog izvora koju koriste i biljke? Po čemu su oni slični, a po čemu se razlikuju?
Razmislite:
- Koja je tvari iz kojih različite vrste mogu osloboditi energiju?
- Koja je to tvar neophodna za većinu procesa pri kojima se oslobađa energija?
Sva živa bića na planetu imaju vrlo slične potrebe:
- potrebna im je energija za životne procese i
- imaju potrebu stvarati potomke ne bi li produžili vrstu.
Možemo zaključiti kako su živa bića na planetu slična, a opet tako različita.
Život na Zemlji nastao je prije nekoliko milijardi godina biološkom evolucijom kojoj je prethodila kemijska evolucija.
Sva živa bića imaju zajedničko podrijetlo i upravo stoga možemo uočiti njihovu srodnost te sličnosti i razlike među njima.
- Razmislite po čemu se čovjek razlikuje od ostalih životinja.
Promotrite ilustraciju i razmislite:
- Koja je razlika u izjavama: „Čovjek se razvio od majmuna.“ i „Čovjek se razvijao usporedno s majmunima.“?
- Koja od njih ukazuje na zajedničkog pretka?
Je li tvrdnja točna ili netočna? Odaberite klikom na gumb.
Je li ova tvrdnja točna?
Promotrite ilustraciju i razmislite je li ovaj prikaz evolucije čovjeka točan. Svoja razmišljanja podijelite s učenikom do sebe i na kraju komentirajte s ostalim učenicima u razredu.
Ako je prikaz točan, zašto se onda svi majmuni nisu tijekom evolucije razvili u čovjeka?
Želite li pokušati ponovo?
- Možda bismo mogli usporediti i rečenice: „Domaća se mačka razvila od lava.“ i „Domaća se mačka razvijala usporedno s lavom.“
- U kojoj su rečenici mačka i lav bliski rođaci, a u kojoj je izražena jedinstvena linija razvoja?
Često se razvoj ljudske vrste prikazuje nizom slika na kojima početna jako nalikuje čovjekolikim majmunima, a na kraju se nalazi današnji, suvremeni čovjek.
Taj prikaz ima niz nedostataka. Uz nedostatak znanja taj prikaz može se tumačiti i kao direktna jedinstvena linija evolucije čovjekolikih majmuna i čovjeka – što nije točno.
Razmislite – prije 65 milijuna godina izumrli su dinosauri, životinje velikih dimenzija koje su imale velike potrebe za hranom, energijom.
- Što se dogodilo s vrstama kojima su se dinosauri hranili?
- Kako je to utjecalo na njihovu brojnost?
- Koji su organizmi nakon tog doživjeli svoj intenzivan razvoj?
Svaki organizam zauzima određenu ekološku nišu u okviru koje ispunjava svoje potrebe.
U slučaju da organizam ugine, oslobađa se mjesto i na ispražnjeno mjesto dolazi novi.
Tako su tijekom prošlosti Zemlju nastanjivali i danas nastanjuju različiti organizmi.
Opstajale bi one vrste organizama kojima su uvjeti u okolišu odgovarali.
Kada su se neki od tih uvjeta mijenjali, odgovor na to hoće li vrsta opstati ili ne ovisio je o njezinoj mogućnosti prilagodbe.
Izumre li neka vrsta, tada se u tom okolišu otvaraju mogućnosti za razvoj novih.
Stanište na kojem bi podizali svoje mlade i hranili se oslobodi se za život drugih.
Oslobađanje prostora u nekoj ekološkoj niši ne mora nužno biti slijed nekih prirodnih procesa.
- Razmislite – površinu ljudskog tijela prekrivaju milijuni bakterija. Možemo reći kako živimo u simbiozi s njima. Uporabom antibakterijskih sapuna stvara se slobodno mjesto. U kojim slučajevima to može biti opasno?
- Proučite priložene videozapise i izdvojite neke od uočenih prilagodbi organizama na životne uvjete i/ili način života vrste.
Svi smo međusobno povezani
Povezanost živih bića očitava se kroz hranidbene lance i mreže.
U toj povezanosti važan je protok energije.
Za proces oslobađanja energije potreban je kisik.
Biljke, fitoplanktoni i alge omogućuju oslobađanje kisika u plinovitom stanju u atmosferu.
Oni procesom fotosinteze iz ugljikova(IV) oksida i vode stvaraju šećer i kisik.
Heterotrofni organizmi upotrebljavaju taj kisik za oslobađanje energije iz šećera.
- Prisjetite se kako se odvija proces fotosinteze i objasnite ga uz pomoć slike.
Svi smo međusobno povezani
Povezanost živih bića, promatrajući na globalnoj razini, očitava se kroz hranidbene lance i mreže.
Pri tome je važan protok energije kroz pojedine članove.
Za taj proces oslobađanja energije neophodan je kisik.
Oslobađanje kisika u plinovitom stanju u atmosferi omogućuju organizmi poput biljaka, fitoplanktona ili algi.
Oni u procesu fotosinteze iz ugljikova(IV) oksida i vode mogu dobiti šećer i kisik.
Kisik će tada upotrijebiti heterotrofni organizmi za oslobađanje energije iz šećera.
- Prisjetite se kako se odvija proces fotosinteze i objasnite ga uz pomoć slike.
Razmislite:
- Što bi se događalo s kisikom kad bi nestali heterotrofni organizmi?
- Što ste u Kemiji učili o kisiku i njegovoj reaktivnosti?
- Bi li mogli opisati fotosintezu bez heterotrofnih organizama?
Kisik kruži kroz niz kemijskih procesa.
Od svog nastanka, oslobađanja pa do trošenja.
Trošenjem kisika stvaraju se kisikovi spojevi: oksidi.
Kisik je jako reaktivan.
To znači da se lako spaja s drugim tvarima.
Jedan dio kisika koji ostaje u atmosferi spaja se s drugim tvarima, poput metala i nemetala, i stvara okside.
Kad bi se prestala odvijati fotosinteza, slobodan kisik bi vrlo brzo završio u različitim oksidima.
Slobodni kisik postoji samo na Zemlji.
Niti jedan planet nema kisik u svojoj atmosferi.
Razmislite:
- Kada bi nestali heterotrofni organizmi – što bi se događalo s kisikom?
- Što ste na Kemiji učili o kisiku i njegovoj reaktivnosti?
- Bi li mogli opstati fotosintetski organizmi bez heterotrofnih organizama? Objasnite.
Kisik kontinuirano kruži kroz niz kemijskih procesa.
Od svog nastanka, oslobađanja pa do trošenja – stvaranja svojih spojeva, oksida.
Jedan dio koji ostaje u atmosferi će se zbog svoje velike kemijske reaktivnosti lako spojiti s drugim tvarima, poput metala i nemetala tvoreći okside.
Ipak, kada bi se prestala odvijati fotosinteza, slobodan kisik vrlo bi brzo završio u različitim oksidima. Prema dosadašnjim spoznajama slobodnog kisika ima samo u atmosferi Zemlje.
Niti jedan planet nema taj plin u svojoj atmosferi.
- Proučite ilustraciju. Odaberite jedan od prikazanih organizama i objasnite kako bi njegov nestanak utjecao na ostale prikazane organizme.
- Čovjek je dio hranidbenog lanca – ali njegove prehrambene navike, količine koje on zahtijeva su neuravnotežene. Objasnite kako se po tom pitanju razlikuju štuka i čovjek.
Razmnožavanje
Razmnožavanje ili reprodukcija jedno je od obilježja živih bića.
Razmnožavanjem se stvaraju novi potomci i omogućuje opstanak vrste.
Dvije su vrste razmnožavanja:
- nespolno razmnožavanje
- spolno razmnožavanje
Razmnožavanje
Jedno od osnovnih obilježja živih bića je razmnožavanje ili reprodukcija.
Tim se procesom stvaraju novi potomci i omogućuje opstanak vrste.
Hoće li potomci biti identični ili samo nalikovati roditeljima ovisi o vrsti razmnožavanja.
Identični potomci nastaju
- Promotrite sljedeće animacije i zaključite o kojem je načinu razmnožavanja riječ.
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
O kojem je načinu razmnožavanja riječ?
Želite li pokušati ponovo?
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
O kojem je načinu razmnožavanja riječ?
Želite li pokušati ponovo?
Klikom odaberite jedan točan odgovor.
Odaberite točan odgovor.
O kojem je načinu razmnožavanja riječ?
Želite li pokušati ponovo?
Spolno i nespolno razmnožavanje razlikuju se međusobno i svako od njih ima svoje prednosti i nedostatke.
Razmislite i raspravite u paru:
- Koje razmnožavanje iziskuje više vremena?
- Kod kojeg nastaje veći broj potomaka?
- Ako se promijene neki uvjeti u okolišu, koje će razmnožavanje omogućiti veću šansu za opstanak vrste?
- Kod kojeg nastaju potomci koji su raznolikiji? Kako će to utjecati na opstanak?
Svakoj jedinki cilj je imati potomke – time se produljuje vrsta.
Brojnost potomaka ovisi o više čimbenika.
- Razmislite koji su to uvjeti kod životinja?
- O čemu ovisi broj potomaka kod biljaka?
- Koji su mogući ograničavajući uvjeti za veći broj potomaka kod svih živih bića?
Ljudi već duže vrijeme ne podliježu prirodnim zakonima koji reguliraju prirast stanovništva.
Ljudi su nekad ima više djece.
Nije bilo neuobičajeno da jedan par ima i do sedmero i više djece.
Ipak, tada je ljudska populacija brojila daleko manje pripadnika.
- Prisjetite se povijesnih događaja i recite zašto.
- Zašto se ovakvo povećanje brojnosti jedinki ne može vidjeti kod većine životinja?
- Koja su znanstvena otkrića utjecala na povećanje broja stanovnika?
Što se može dogoditi zbog takvog povećanja?
Suvremeni život donio je i određene zahtjeve, životne stilove koji nisu postojali prije.
Čovjek, kao dio prirode, utječe na ostala živa bića.
- Koje su pozitivne, a koje negativne posljedice njegova djelovanja?
Svakoj jedinki cilj je imati potomke – time se produljuje vrsta.
Brojnost potomaka ovisi o više čimbenika.
- Razmislite o tome koji uvjeti mogu dovesti do većeg broja potomaka kod životinja.
- O čemu će ovisiti broj potomaka kod biljaka?
- Koji su mogući limitirajući uvjeti za veći broj potomaka kod svih živih bića?
Ljudska populacija već duže vrijeme ne podliježe prirodnim zakonima koji reguliraju prirast stanovništva.
Ljudi su nekada imali veći broj djece. Nije bilo neuobičajeno da jedan par ima i do sedmero, osmero djece. Ipak, ljudska populacija brojila je daleko manje pripadnika.
- Prisjetite se povijesnih događaja i recite, što mislite, zašto?
- Zašto se ovakvo povećanje brojnosti jedinki ne može vidjeti kod većine životinja?
- Proučite koja su znanstvena otkrića utjecala na povećanje broja stanovnika te koje su moguće posljedice tako velikog broja stanovnika.
Ipak, danas zbog suvremenog načina života neke od različitosti uvjetovane prostornom udaljenošću polako se ujednačavaju.
Suvremeni način života donio je i određene zahtjeve, životne stilove koji nisu postojali unazad stotinjak godina.
Kako smo neraskidivi dio prirode, veliki je utjecaj čovjeka na ostala živa bića.
- Koje su pozitivne, a koje negativne posljedice ljudskih aktivnosti?
- Razmislite o svojim postupcima – koje bi trebalo promijeniti ne biste li smanjili ili potpuno uklonili negativan utjecaj na okoliš?
- Zašto su ljudi ponekad neosjetljivi na posljedice svojih djelovanja?
Za kraj…
- Odaberite tri različite vrste organizama (beskralježnjaka, kralježnjaka, biljku) te izradite Vennov dijagram njihovih svojstava.
- Posebno izradite za građu tijela, a posebno za potrebe organizma u zajednici, čoporu, koloniji na staništu na kojem obitavaju.
- Prikažite svoje rezultate koristeći se alatom Meta-Chart.
Pokretač svih procesa
Sva su živa bića povezana i postoje osnovne potrebe koje su zajedničke. Jedna od osnovnih potreba je energija – ona pokreće sve procese u tijelu. Većina organizama energiju može osloboditi iz šećera glukoze pomoću kisika. Postoje organizmi koji ne trebaju kisik – ali to ne znači da ne trebaju energiju. Istražite iz kojih tvari, spojeva takve vrste organizama mogu dobiti energiju. Opišite razliku u uvjetima staništa koji su im potrebni, za razliku od aeroba. Prikažite rezultate kroz Vennov dijagram koji možete izraditi alatom Meta-Chart.