Uvod
Kad bismo jednom riječju morali opisati čovjeka, kao vrstu na planeti Zemlji, onda bi to sigurno morala biti riječ - istraživač.
Od najstarijih vremena, kada je čovjek učio kako načiniti vatru, preko vremena kada je stvarao brojne izume pa sve do današnjice - čovjek istražuje.
Želja za istraživanjem potaknula je ljudski rod da izumi sustave simbola i znakova kojima će zabilježiti ono najvažnije iz svoje današnjice i omogućiti narednim generacijama da istraže, nauče i stvore još više.
Potreba da opiše prostor u kojem živi i u kojem se kreće nagnala je čovjeka na crtanje u špiljama, urezivanje u glini i kamenu, zabilježavanje na svili, papirusu, pergameni i papiru.
Čovjek je oduvijek volio istraživati.
Od kako je naučio kako načiniti vatru sve do danas - čovjek istražuje.
Želja za istraživanjem potaknula je ljudski rod da izumi sustave simbola i znakova.
Pomoću simbola i znakova ljudi bilježe ono najvažnije iz svog vremena.
Bilježenjem svog vremena ljudi omogućuju narednim generacijama da istraže, nauče i stvore još više.
Čovjek ima potrebu opisati prostor u kojem živi i kreće se.
Zbog toga su ljudi crtali u špiljama, urezivali u glini i kamenu, bilježili na svili, papirusu, pergameni i papiru.
Nastanak prvih karata
Brojne povijesne karte svjedoče o želji čovjeka da obuhvati poznati svijet. Vrlo važnu ulogu u razvoju kartografije ima Klaudije Ptolemej i njegovo djelo iz 2. stoljeća "Geografska uputa". Upravo je ovo djelo prikazalo poznati svijet od Britanskih otoka pa sve do Indije, tadašnjeg poznatog svijeta (ekumene).
Povijesne karte govore o želji čovjeka da obuhvati poznati svijet.
Vrlo važnu ulogu u razvoju kartografije ima Klaudije Ptolemej.
Klaudije Ptolomej napisao je u 2. stoljeću "Geografsku uputu".
Geografska uputa prikazala je poznati svijet od Britanskih otoka pa sve do Indije.
To je bio tadašnji poznati svijet (ekumene).
Igra
Pomozi pronaći izgubljene ključeve!
Prvo pogledaj fotografiju, okreni je i pronađi ključeve na karti.
Mjesto označeno simbolom "X" označava gdje su se izgubili.
Provjeri jesi li našao/našla ključeve odgovorom na pitanje ispod.
Da bismo znali prepoznati značenje simbola, svaka karta mora imati svoj
Kako nastaje karta?
Geografska karta ili zemljovid umanjeni je prikaz Zemljine površine na ravnoj plohi.
Stručnjaci koji se bave izradom geografskih karata nazivaju se kartografi, a znanost koja proučava geografske karte naziva se kartografija.
Postanak riječi "karta" povezujemo sa starim Grcima koji su ovom riječju označavali crtež manjeg ili većeg dijela površine Zemlje.
Nepoznavanje točnog oblika Zemlje u prošlosti onemogućilo je da ljudi imaju karte kakve danas poznajemo.
Za izradu suvremenih karata moramo imati sliku prostora kojeg kartiramo, a najčešće se upotrebljavaju satelitske slike Zemlje.
Bez obzira na korištenje tehnologije poput računala i današnje karte imaju problem s prikazivanjem zakrivljene Zemljine površine.
Geografska karta ili zemljovid je umanjeni prikaz Zemljine površine na ravnoj plohi.
Stručnjaci koji se bave izradom geografskih karata nazivaju se kartografi.
Znanost koja proučava geografske karte naziva se kartografija.
Postanak riječi "karta" povezujemo sa starim Grcima.
Grci su riječju karta označavali crtež manjeg ili većeg dijela površine Zemlje.
Nepoznavanje točnog oblika Zemlje onemogućilo je da ljudi imaju karte kakve danas
poznajemo.
Za izradu suvremenih karata moramo imati sliku prostora kojeg kartiramo.
Za kartiranje najčešće se upotrebljavaju satelitske slike Zemlje.
Iako upotrebljavamo suvremenu tehnologiju i današnje karte imaju problem.
Problem je prikazivanje zakrivljene Zemljine površine.
Kako geometrijsko tijelo prikazati na ravnoj površini?
Kartografske projekcije
Postupak prenošenja Zemljine zakrivljene površine na list papira nazivamo projiciranje, a dobivenu sliku kartografske projekcije.
Zamislite da velikim listom papira (npr. "hamerom") obuhvatite Zemlju (globus) poput valjka. Valjak treba biti paralelan sa Zemljinom osi. Zatim "iznutra" prenosite crtež s globusa na ravan papir.
Nastao bi prikaz Zemljine površine koji bi bio točan jedino na kružnici na kojoj papir uistinu dodiruje Zemlju.
Tu kružnicu nazivamo - ekvator.
S udaljavanjem od ekvatora prema sjeveru i prema jugu crtež bi bio sve manje točan. Posebno iskrivljeno izgledale bi površine kopna oko Sjevernog i Južnog pola.
Ovakvu projekciju izradio je 1569. godine flamanski kartograf Gerhard Kremer Mercator.
U njegovu čast ovu projekciju zovemo - Mercatorova projekcija.
Postupak prenošenja Zemljine zakrivljene površine na list papira nazivamo projiciranje.
Sliku dobivenu projiciranjem nazivamo kartografske projekcije.
Zamislite da velikim listom papira (npr. "hamerom") obuhvatite Zemlju (globus) poput valjka.
Valjak treba biti paralelan sa Zemljinom osi .
Zamislite da "iznutra" prenosite crtež s globusa na ravan papir.
Nastao bi prikaz Zemljine površine koji bi bio točan jedino na kružnici na kojoj papir uistinu dodiruje Zemlju.
Tu kružnicu nazivamo - ekvator.
S udaljavanjem od ekvatora prema sjeveru i prema jugu crtež bi bio sve manje točan.
Posebno iskrivljeno izgledale bi površine kopna oko Sjevernog i Južnog pola.
Ovakvu projekciju izradio je 1569. godine flamanski kartograf Gerhard Kremer (Mercator).
U njegovu čast ovu projekciju zovemo - Mercatorova projekcija.
Za određivanje reljefa na ovoj karti korištena je metoda sjenčanja.
Na modernim kartama koristi se ljestvica boja te slojnice (izohipse i izobate).
Zemljinu zakrivljenu površinu ne možemo točno prikazati na ravnoj površini.
Ako karta prikazuje manji prostor, ona će imati manju pogrešku!
Razmisli.
Površina najvećeg svjetskog otoka Grenlanda iznosi 2 166 000 km2.
Površina Afrike (kontinent) iznosi 30 370 000 km2.
Promotrite što se događa u Mercatorovoj projekciji s Grenlandom i usporedite ga s Afrikom koja je 14 puta veća od njega.
Zemlja ima zakrivljenu površinu.
Zakrivljenu površinu ne možemo točno prikazati na ravnoj površini.
Što je manji prostor koji karta prikazuje, karta će imati manju pogrešku.
Razmisli.
Površina najvećeg svjetskog otoka Greenlanda iznosi 2.166.000 km2.
Površina Afrike (kontinent) iznosi 30.370.000 km2.
Promotrite što se događa u Mercatorovoj projekciji s Greenladnom.
Usporedite Grenland s Afrikom koja je 14 puta veća od njega.
Kako riješiti problem netočnosti karata Zemljine površine?
Prikazivanjem manjih dijelova Zemljine površine prilikom čega smanjujemo pogreške.
Tako npr. digitalne karte koje koristimo na uređajima za navigaciju, računalnima i mobilnim uređajima nemaju veće pogreške jer prikazuju manji prostor u kojem se krećemo.
Isto obilježje imaju karte koje prikazuju naselja i županije.
Svijet je naš dom
Karta u svakodnevici
Moderni način života uključuje korištenje karte. Suvremeni tehnološki uređaji poput navigacije u automobilima ili računalne aplikacije na pametnim telefonima olakšavaju snalaženje u prostoru.
Karta je postala dio naše svakodnevice.
Globus
Razvojem spoznaje o obliku i veličini Zemlje nastala je potreba da se prikaže okrugli oblik Zemlje - tako nastaje priča o globusima.
Još od vremena starih Grka učenjaci su pokušavali okupiti spoznaje o izgledu poznatog svijeta (ekumena).
Srednjovjekovno doba u Europi značilo je zaborav i zastoj u kartografiji.
U to vrijeme kartografija je doživjela svoj vrhunac na arapskim i kineskim prostorima.
Od 16. stoljeća nadalje započinje "novo doba" izrade globusa u Europi.
Tijekom povijesti neki su vladari naručivali izradu globusa kako bi pokazali da "vladaju cijelim svijetom", kao npr. francuski kralj Luj XIV.
Najstariji sačuvani globus izradio je Martin Behaim (1492. godine) i danas se čuva u njemačkom gradu Nürnbergu.
Globus je neizostavno nastavno sredstvo kojim spoznajemo oblik, veličinu i geometrijske osobitosti našeg doma, planete Zemlje.
Razvojem spoznaje o obliku i veličini Zemlje nastala je potreba da se prikaže okrugli oblik Zemlje.
Tako je nastao globus.
Još od starih Grka učenjaci su pokušavali skupiti spoznaje o izgledu poznatog svijeta (ekumena).
Srednjovjekovno doba značilo je zaborav i zastoj u kartografiji.
Od 16. stoljeća nadalje započinje "novo doba" izrade globusa.
Tijekom povijesti neki su vladari (npr. francuski kralj Luj XIV.) naručivali izradu globusa.
Motiv za izradu globusa bio je pokazati da "vladaju cijelim svijetom".
Najstariji sačuvani globus izradio je Martin Behaim (1492. godine).
Taj globus danas se čuva u njemačkom gradu Nürnbergu.
Globus je neizostavno nastavno sredstvo.
Pomoću globusa spoznajemo:
- oblik
- veličinu
- geometrijske osobitosti planete Zemlje.
Globus - umanjeni prikaz Zemlje
Umanjeni prikaz Zemljine površine u obliku kugle zovemo .
Istaknute točke koje su najbliže središtu Zemlje zovemo .
Zamišljena linija koja prolazi kroz polove i Zemljinu unutrašnjost zove se Zemljina os.
Kada bi "prerezali" Zemlju poput kolača - po crnoj liniji sa slike na modelu globusa, dobili bi dvije istovjetne polukugle ili polutke:
a) sjevernu
b) južnu polukuglu ili polutku.
Linija koja dijeli Zemlju na sjevernu i južnu polukuglu ili polutku zove se .
Ekvator je dugačak 40 000 km i kada planet Zemlju promatramo kao geometrijsko tijelo predstavlja joj opseg.
Još je u antičko vrijeme grčki geograf Eratosten (često zvan i "otac geografije") spoznao matematičke dimenzije ekvatora.
Potpuno točne podatke o dimenzijama Zemlje omogućila su svemirska istraživanje i iskorak čovječanstva van Zemlje.
U budućnosti, s novim istraživanjima stvoriti će se potreba za kartografiranjem prostora koje će čovječanstvo tek otkriti.
Umanjeni prikaz Zemljine površine u obliku spljoštene kugle zovemo .
Istaknute točke koje su najbliže središtu Zemlje zovemo .
Zamišljena linija koja prolazi kroz polove i Zemljinu unutrašnjost zove se Zemljina os.
Liniju koja odvaja Zemlju na dvije jednake polukugle zovemo ili polutnik.
Ekvator je dugačak 40 000 km.
Kada planet Zemlju promatramo kao geometrijsko tijelo ekvator predstavlja zemljin opseg.
Još je u antičko vrijeme grčki geograf Eratosten spoznao matematičke dimenzije ekvatora.
Eratostena često nazivaju i ocem geografije.
Točne podatke o dimenzijama Zemlje omogućila su:
- svemirska istraživanje
- iskorak čovječanstva van Zemlje
S novim istraživanjima stvoriti će se potreba za kartografiranjem prostora koje će čovječanstvo otkrivati.