Kako saznati gdje se nalazimo u prostoru?
Kreni u istraživanje i pronađi odgovor na pitanje "Gdje se nalazim?".
Za početak, promotri sliku i pronađi točnu tvrdnju.
Havaji su dio Polinezije, otočja u Tihom oceanu.
Riječ "poli" možemo prevesti na "mnogo".
S obzirom na prostor u kojem žive, narodi Polinezije oduvijek su bili orijentirani na more.
Suživot s morem podrazumijevao je da će ljudi u otkrivanju novih prostora imati potrebu zabilježiti prostore kojima se kreću.
Tako su nastale navigacijske (pomorske) karte sastavljene od niza stapića i školjaka.
Štapici predstavljaju smjerove kojima su otoci određeni naspram glavnih morskih struja i položaja zvijezda.
Školjke predstavljaju otoke.
Znanja i vještine određivanja gdje se neki otok smjestio i kako doći do njega bila su osnovna života u svakodnevici.
Karta je tako postala životni suputnik čovjeka u Polineziji.
Havaji su dio Polinezije.
Polinezija je otočje u Tihom oceanu.
Riječ "poli" znači "mnogo".
Narodi Polinezije oduvijek su bili orijentirani na more.
Suživot s morem podrazumijevao je da će ljudi otkrivati nove prostore.
Otkrivajući nove prostore, ljudi imaju potrebu zabilježiti prostore kojima se kreću.
Otkrivanjem novih prostora nastale su navigacijske (pomorske) karte.
Te karte bile su sastavljene od niza stapića i školjaka.
Štapici predstavljaju smjerove kojima su otoci određeni naspram glavnih morskih struja i položaja zvijezda.
Školjke predstavljaju otoke.
Znanja i vještine određivanja gdje se neki otok smjestio i kako doći do njega bile su jako važne za život ljudi.
Karta je tako postala životni suputnik čovjeka u Polineziji.
Još od davnina ljudi su crtali prostor koji ih okružuje.
Stvarnost su zamjenjivali znakovima.
Tako su nastale prve karte.
Još od nastarijih vremena nastala je potreba za određivanjem ishodišta.
Ishodište je mjesto od kojeg možemo izmjeriti kamo idemo i koliko dugo ćemo putovati.
Promatrajući prividni izlazak Sunca ljudi su pronašli način kako se snaći u prostoru .
Na taj način naučili smo odrediti glavne i sporedne strane svijeta.
Naučili smo se orijentirati.
Mjesto na kojem Sunce izlazi nazvali su "orienis".
Orienis znači "istok".
- Promatrajući povijesni razvoj ljudskog roda nakon što smo naučili određivati strane svijeta (orijentaciju), nastala je potreba da se zabilježe udaljenosti u prostoru. Tako su tijekom povijesti korištene različite mjerne jedinice za dužinu - od palca, stope, lakta, milje, jarda.
- Sa spoznajom da je Zemlja okrugla, nametnula se potreba uporabe mjerenja dužina na kružnom luku - kutevima stupnja.
Nakon što su ljudi naučili određivati strane svijeta (orijentaciju), nastala je potreba da se zabilježe udaljenosti u prostoru.
Tako su tijekom povijesti korištene različite mjerne jedinice za dužinu:
- palac
- stopa
- lakat
- milja
- jard
Sa spoznajom da je Zemlja okrugla nametnula se potreba uporabe mjerenja dužina na kružnom luku - kutevima stupnja.
Kako mjeriti neke udaljenosti na kružnici, odnosno kugli?
Za određivanje udaljenosti na kružnici ili kugli koristimo kutomjer.
Udaljenosti možemo izraziti u stupnjevima, minutama i sekundama kutne udaljenosti.
Polovi su točke koje su jednako udaljene od ekvatora.
Tako je npr. Sjeverni pol udaljen 90° sjeverno od ekvatora, a Južni pol 90° južno od ekvatora.
Za određivanje udaljenosti na kružnici ili kugli koristimo kutomjer.
Udaljenosti možemo izraziti u:
- stupnjevima
- minutama
- sekundama kutne udaljenosti.
Polovi su točke koje su jednako udaljene od ekvatora.
Sjeverni pol udaljen je 90° sjeverno od ekvatora.
Južni pol udaljen je 90° južno od ekvatora.
Paralele
Promotri sliku.
Zamišljene kružnice koje su paralelne s ekvatorom nazivamo paralele ili usporednice.
Kada zakrivljenu Zemlju prikazujemo na ravnoj površini - kartama, tada te kružnice postaju linije.
Linije koje povezuju mjesta iste kutne udaljenosti od ekvatora nazivamo - paralele, a mogu biti sjeverno ili južno od ekvatora.
Kada bi promatrali paralele na globusu one nisu jednake veličine, već se poput prstena smanjuju prema polovima.
Polovi su točke.
Svaka paralela označena je stupanjskom vrijednosti - brojkama i stupnjevima (°).
Na karti stupanjsku udaljenost paralela očitavamo na desnom i lijevom rubu karte.
Ekvator, kao početna i najveća paralela, ima vrijednost 0°, a polovi su 90° udaljeni od ekvatora.
Kako na Zemljinim polutkama postoje mjesta koja su jednako udaljena od ekvatora,
a nalaze se na različitim stranama svijeta, brojčanoj oznaci stupnjeva dodaje se i oznaka strane svijeta.
Tako Sjeverni pol označavamo s 90° S (čitamo "devedeset stupnjeva sjeverno").
Južni pol označavamo s 90° J (čitamo "devedeset stupnjeva južno").
Zamišljene kružnice koje su paralelne s ekvatorom nazivamo paralele ili usporednice.
Ove linije pokazuju mjesta jednake kutne udaljenosti od ekvatora.
Paralele:
- mogu biti sjeverno ili južno od ekvatora
- nisu jednake veličine
- poput prstena se smanjuju prema polovima.
Polovi su točke.
Svaka paralela označena je stupanjskom vrijednosti.
Stupanjske vrijednosti su brojke i stupnjevi (°).
Na karti stupanjsku udaljenost paralela očitavamo na desnom i lijevom rubu karte.
Ekvator kao početna i najveća paralela ima vrijednost 0°.
Polovi su 90° udaljeni od ekvatora.
Na Zemljim polutkama postoje mjesta koja su:
- jednako udaljena od ekvatora, a nalaze se na različitim stranama svijeta.
Zbog toga se brojčanoj oznaci stupnjeva dodaje i oznaka strane svijeta.
Tako Sjeverni pol označavamo kao - 90° S (čitamo "devedeset stupnjeva sjeverno").
Južni pol označavamo kao - 90° J (čitamo "devedeset stupnjeva južno").
Meridijani
Znanje da je Zemlja okrugla potaknula je kartografe da izrađuju globuse - prikaz Zemlje na okrugloj površini.
Točke koje su na globusu jednako udaljene od ekvatora nazivamo polovi.
Kada bismo na globusu spojili polove zamišljenom linijom po površini Zemlje, dobili bismo polukružnice.
Na ova mjesta, dva puta u godini Sunčeve zrake padaju jednako i to "u podne" (12:00).
Iz latinskog naziva za podne "meridies" nastao je naziv ovih linija - meridijani ili podnevnici.
Uz udaljenost od ekvatora bilo je potrebno odrediti i udaljenost od neke početne okomite linije.
Kroz povijest, tu su ulogu imali gradovi poput Jeruzalema, Aleksandrije, Rima, Pariza ili Beča, odnosno meridijani koji kroz njih prolaze nosili su titulu "početnog" meridijana.
Takvo stanje zadržalo se do 1884. godine kada je postignut međunarodni dogovor te je početnim meridijanom proglašen onaj koji prolazi kroz zvjezdarnicu Greenwich u Londonu.
Označava se oznakom 0° (čitaj - nula stupnjeva).
Znanje da je Zemlja okrugla dovela je do spoznaje da postoje točke koje su jednako udaljene od ekvatora - polovi.
Kada bismo spojili polove zamišljenom linijom po površini Zemlje, dobili bismo polukružnice.
Na ova mjesta dva puta godišnje, u podne (12 h), Sunčeve zrake padaju jednako.
Latinski naziv za podne je "meridies".
Tako je nastao naziv ove linije - meridijani ili podnevnici.
Uz udaljenost od ekvatora bilo je potrebno odrediti i udaljenost od neke početne okomite linije.
U prošlosti meridijani koji su prolazili kroz neke važne gradove nosili su titulu "početnog" ili "nultog" meridijana.
1884. godine je dogovoreno da je početni meridijan onaj koji prolazi kroz zvjezdarnicu Greenwich u Londonu.
Početni meridijan označava se oznakom 0° (čitaj - nula stupnjeva).
Što je geografska mreža?
Na karti je prikazana geografska mreža.
Crvenim linijama prikazan su ekvator (početna paralela) i početni meridijan. Oboje su označeni s 0°.
Gdje se naspram ekvatora i početnog meridijana nalazi točka označena slovom "A"?
Od ekvatora točka "A" se nalazi na 30° sjeverno.
Od početnog meridijana točka "A" se nalazi 45° istočno (budući da su susjedni meridijani označeni s 30° istočno i 60°istočno razlika izmeđunjih je 30°, a polovica razlike je 15°, dakle 30° +15° = 45°).
Točki "A" možemo dodijeliti oznake kojima opisujemo gdje se smjestila u geografskoj mreži na ovaj način:
A (30°S,45°I) - čitamo "trideset stupnjeva sjeverno i četrdesetpet stupnjeva istočno".
Na karti je prikazana geografska mreža.
Crvenim linijama prikazan su ekvator (početna paralela) i početni meridijan.
Oboje su označeni s 0°.
Gdje se naspram ekvatora i početnog meridijana nalazi točka označena slovom "A"?
Od ekvatora točka "A" se nalazi na 30° sjeverno.
Od početnog meridijana točka "A" se nalazi 45° istočno.
Točki "A" možemo dodijeliti oznake kojima opisujemo gdje se smjestila u geografskoj mreži na ovaj način:
A (30°S,45°I) - čitamo "trideset stupnjeva sjeverno i četrdesetpet stupnjeva istočno".
Kada dobijem na lotu, odoh na Havaje!
Kamo će putovati "naš sretni dobitnik"?
Odredište - Havaje opisuju 20° S i 156° Z (čitaj... dvadeset stupnjeva sjeverno i stopedesetšest stupnjeva zapadno).
Pronađi Havaje pomoću interaktivne karte!
Zaigrajte igru
Sigurno ste igrali igru "potapanja brodova".
Cilj igre je "pogoditi" suparničke brodove izgovaranjem koordinata, odnosno uparivanjem naziva okomitih polja označenih slovom npr. "A" i vodoravnih polja označenih brojem "3".
Određivanjem koordinata "A", "3" gađali bi točno određeno mjesto - i u primjeru ove slike - ostvarili bi promašaj!
Sigurno ste igrali igru "potapanja brodova".
Cilj igre je "pogoditi" suparničke brodove. Brodovi se pogađaju izgovaranjem koordinata.
Uparuju se nazivi okomitih linija označenih slovom npr. "A"
i vodoravnih linija označenih slovom "3".
Određivanjem koordinata "A", "3" gađali bi točno određeno mjesto.
U primjeru gornje slike - ostvarili bi promašaj!
Kod uporabe geografske mreže koristimo mrežu paralela (usporednica) i meridijana (podnevnika) kako bismo opisali smještaj unutar geografske koordinatne mreže.
Kod uporabe geografske mreže koristimo sustav:
- paralela (usporednica)
- meridijana (podnevnika).
Paralele i meridijani koriste nam da bismo opisali smještaj unutar geografske koordinatne mreže.
Ako promotriš geografske karte kontinenta i svijeta, uočit ćeš da karte imaju ucrtanu mrežu linija (najčešće plave boje).
Te linije označavaju paralele (usporednice) i meridijane (podnevnike).
Sustav paralela i meridijana zovemo geografski koordinatni sustav - geografska mreža.
Ako promotriš geografske karte kontinenta i svijeta uočit ćeš da karte imaju ucrtanu mrežu linija (najčešće plave boje).
Te linije označavaju:
- paralele (usporednice)
- meridijane (podnevnike).
Sustav paralela i meridijana zovemo:
geografski koordinatni sustav - geografska mreža.