x
Učitavanje

2.6 Svojstva množenja

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Prethodna jedinica Sljedeća jedinica
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Djedova škrinja otvara se pomoću šifre koja ima četiri različite znamenke od kojih su sve veće od 0 .

Poznato je:

Djed je star i zaboravio je šifru. Možeš li mu pomoći da otvori svoju škrinju?

Djedova škrinja
Stara djedova škrinja sa velikim zlatnim lokotom koji se otključava brojevnom kombinacijom. Iznad škrinje u oblačiću pišu brojevi 3651.

Množenje s brojevima 1 i 0

Zadatak 1.

Na polici trgovine u ponudi su dvije vrste čokoladica u promotivnim pakiranjima. Čokoladice Čoko prodaju se po cijeni od 12   kn , a čokoladice Lada po cijeni od 13   kn . Petra je kupila jedno pakiranje čokoladica Čoko, ali nije kupila ni jedno pakiranje čokoladica Lada.

Čokoladice Čoko platila je
· 12   kn=
kn , a čokoladice Lada
· 13   kn =
kn .
null
null

Pomnožimo li neki prirodni broj s brojem jedan, broj se neće promijeniti.

Kažemo da je broj 1  neutralni element za množenje prirodnih brojeva.

Pomnožimo li neki prirodni broj s brojem nula, umnožak će biti jednak 0 .

Što je jednostavnije?

Primjer 1.

Učiteljica je zadala učenicima izračunati umnožak 3 · 782  . Ivoni se nije svidio poredak brojeva pa je zadatak napisala u obliku 782 · 3 . Hoće li dobiti točan rezultat?

Komutativnost množenja
Školska ploča na kojoj piše jednadžba 3x782. Ispred ploče nalazi se školska klupa na kojoj su olovka i bilježnica u kojoj je prepisana jednadžba sa ploče.

Budući da je 3 · 782 = 2   346 i 782 · 3 = 2   346 ,   Ivona će dobiti isti, točan rezultat.


Istražimo

Koristeći se apletom, istraži ovisnost umnoška o redoslijedu faktora.

Što primjećuješ?

Komutativnost množenja

Umnožak prirodnih brojeva ne ovisi o redoslijedu faktora. Za prirodne brojeve a i b vrijedi a · b = b · a .

Ako faktori zamijene mjesta, umnožak se neće promijeniti.

To svojstvo zovemo komutativnost množenja.

Primjer 2.

Učiteljica je zadala učenicima izračunati umnožak 237 · 25 · 4  . Sandro je vrlo brzo riješio zadatak i gledao Patrika kako se muči u rješavanju. Kad mu je to dojadilo, predložio mu je da prvo pomnoži 25  i 4 , a zatim da taj umnožak pomnoži s 237 . Ima li Sandro pravo? Hoće li rezultat biti jednak?

Asocijativnost množenja
Školska ploča na kojoj je napisana jednadžba 237x25x4. Ispred ploče nalazi se školska klupa na kojoj je olovka i bilježnica u kojoj je zapisano:
25x4x237=
100X237=
23 700

Računamo li zadanim redoslijedom, dobit ćemo:

237 · 25 · 4 = 5   925 · 4 = 23   700 .

Poslušamo li Sandrov prijedlog promjene redoslijeda množenja, dobit ćemo:

237 · 25 · 4 = 237 · 100 = 23   700.  Dakle, mnogo jednostavniji račun dovodi do točnog rješenja.

Računamo li na prvi način, budući da se radi o množenju, brojeve množimo redom kojim su napisani. U drugom načinu računamo kao da u brojevnom izrazu postoje zagrade, tj. određujemo vrijednost izraza 237 · ( 25 · 4 ) . U konačnici, neovisno o redoslijedu množenja, dobili smo jednake rezultate!


Istražimo

Koristeći se apletom, istraži ovisnost umnoška o načinu grupiranja faktora.

Što primjećuješ?

Asocijativnost množenja

Grupiramo li faktore na različite načine, umnožak se neće promijeniti. Za prirodne brojeve a , b i c vrijedi:

a · ( b · c ) = ( a · b ) · c = a · b · c .

Ako faktore združimo na različite načine, umnožak se neće promijeniti.

To svojstvo zovemo asocijativnost množenja.

Zadatak 2.

  1. Izračunaj na najjednostavniji način.

    6 · 137 =

    ·
    =
    .
    null
    null
  2. Koji brojevni izrazi imaju jednaku vrijednost kao umnožak ( 789 · 25 ) · ( 4 · 10 ) ?

    null
    null

Raspodijeli!

Primjer 3.

Bakin vrt pravokutnog oblika dug je 25 metara, a širok 8 metara. Na dijelu vrta dugom 18 metara baka je posadila krumpir, a na ostatku vrta salatu.

Kolika je ukupna površina vrta?

Na kolikoj je površini vrta zasađen krumpir, a na kolikoj salata?

Površinu vrta moguće je izračunati na dva načina.

1. način: računamo površinu cijelog vrta množeći njegovu duljinu i širinu.

p = 25 · 8 = 200

Površina vrta je 200   m 2 .

Bakin vrt - 1
Bakin vrt u kojem raste razno povrće. Iznad vrta piše 25 metara, a lijevo od vrta piše 8 metara.

2. način: računamo površine dijelova vrta na kojoj je zasađen krumpir, odnosno salata pa zbrojimo dobivene rezultate.

p k = 18 · 8 = 144

Površina dijela vrta na kojoj zasađen krumpir iznosi 144   m 2 .

p s = 7 · 8 = 56

Površina dijela vrta na kojoj je zasađena salata iznosi 56   m 2 .

Ukupna površina vrta iznosi 144 + 56   m 2 = 200   m 2 .

Zaključujemo da vrijedi 18 · 8 + 7 · 8 = ( 18 + 7 ) · 8 .

Bakin vrt - 2
Bakin vrt koji je podijeljen na veći i manji vrt. Lijevo od većeg vrta piše 8 metara, ispod istog vrta piše 18 metara. Ispod manjeg vrta piše 7 metara.

Istražimo

Koristeći se apletom, istraži postupak množenja zbroja s prirodnim brojem.

Distributivnost množenja prema zbrajanju

Zbroj množimo s brojem tako da svaki pribrojnik pomnožimo sa zadanim brojem pa nakon toga zbrojimo dobivene umnoške.

To svojstvo zovemo distributivnost množenja prema zbrajanju.

Istražimo

Koristeći se apletom, istraži postupak množenja razlike s prirodnim brojem.

Distributivnost množenja prema oduzimanju

Razliku množimo s brojem tako da umanjenik i umanjitelj pomnožimo sa zadanim brojem pa nakon toga oduzmemo dobivene umnoške.

To svojstvo zovemo distributivnost množenja prema oduzimanju.

Primjer 4.

Kako najjednostavnije izračunati umnožak brojeva 1   234 i 999 ?

Budući da je 999 = 1000 - 1, traženi umnožak 1   234 · 999 možemo napisati u obliku

1   234 · 999 = 1   234 · ( 1000 - 1 ) = 1   234 · 1000 - 1   234 · 1 = 1   234   000 - 1   234 = 1   232   766 .


Izlučivanje zajedničkog faktora

Primjer 5.

U jednom razredu su 24  učenika. Oni su skupljali novac za jednodnevni izlet: 110  kuna za prijevoz, 20  kuna za ulaznicu u muzej i 45  kuna za ručak. Koliko su novca skupili? Na koliko se načina može riješiti taj zadatak?

I. način

Za prijevoz su skupili 24 · 110 = 2640   kn .

Za ulaznice su skupili 24 · 20 = 480   kn .

Za ručak su skupili 24 · 45 = 1   080   kn .

Ukupno su skupili 2   640 + 480 + 1   080 = 4   200   kn .

II. način

Ukupna cijena izleta za jednog učenika je 110 + 20 + 45 = 175   kn .

Svi učenici skupili su 24 · 175 = 4   200   kn .


Zaključujemo da vrijedi:

24 · 110 + 24 · 20 + 24 · 45 = 24 · ( 110 + 20 + 45 ) = 24 · 175 = 4   200 .

Zanimljivost

Pojmovi komutativnosti, asocijativnosti i distributivnosti uvedeni su tek u prvoj polovini 19. stoljeća. Pojmove komutativnosti i distributivnosti uveo je francuski matematičar Francois-Joseph Servois (1815. godine), dok je pojam asocijativnosti uveo irski matematičar William Rowan Hamilton (1843. godine).

Primjer 6.

Izračunajmo na što jednostavniji način 126 · 597 + 126 · 403 .

Uočimo da se u oba pribrojnika javlja isti faktor, broj 126 .

Taj broj možemo izlučiti ispred (ili iza) zagrade, a u zagradu upisati preostale brojeve i znak računske operacije (zbrajanja).

126 · 597 + 126 · 406 = 126 · ( 597 + 403 ) = 126 · 1   000 = 126   000 ili

126 · 597 + 126 · 406 = ( 597 + 403 ) · 126 = 1   000 · 126 = 126   000


Zadatak 3.

Uvježbaj izlučivanje zajedničkog faktora.

Pojednostavni!

Primjer 7.

Pojednostavnimo izraze.

a) 2 · a + 3 · a + 7 · a

b) 5 · x + 4 · x - 6 · x

c) 7 · b - 3 · b - b

d) 6 · a + 5 · b - 2 · a + b

a) Uočimo i izlučimo zajednički faktor a u svim članovima izraza pa zbrojimo brojeve u zagradi.

2 · a + 3 · a + 7 · a = a · ( 2 + 3 + 7 ) = a · 12 = 12 · a

b) Uočimo i izlučimo zajednički faktor x u svim članovima izraza pa zbrojimo i oduzmimo brojeve u zagradi.

5 · x + 4 · x - 6 · x = x · ( 5 + 4 - 6 ) = 3 · x

c) Uočimo i izlučimo zajednički faktor b u svim članovima izraza pa oduzmimo brojeve u zagradi. (U zadnjem članu izraza ne piše, ali podrazumijeva se da se broj b množi s brojem 1 . )

7 · b - 3 · b - b = ( 7 - 3 - 1 ) · b = 3 · b

d) Uočimo i izlučimo zajednički faktor a u prvom i trećem, odnosno b u drugom i četvrtom članu izraza pa oduzmimo i zbrojimo brojeve u zagradama. (U zadnjem članu izraza ne piše, ali podrazumijeva se da se broj b množi s brojem 1 . )

6 · a + 5 · b - 2 · a + b = a · ( 6 - 2 ) + b · ( 5 + 1 ) = 4 · a + 6 · b  


Zadatak 4.

3 · a + 2 · a + a =

null
null

5 · a + 4 · b - 2 · a =

null
null

4 · x + 5 · y - y - 3 · x =

null
null

Kutak za znatiželjne

Bakin vrt - 3
Bakin vrt s krumpirom, salatom, mrkvom i rajčicom. Desno od mrkvi piše 3 metra, a ispod zelene salate piše 7 metara.

Zadatak 5.

Bakin vrt pravokutnog oblika dug je 25 metara, a širok 8 metara. Vrt je podijeljen na četiri gredice, kao što je prikazano na slici.

Kolika je ukupna površina vrta?

Na kolikoj površini vrta je zasađen krumpir, na kolikoj salata, na kolikoj mrkva, a na kolikoj rajčica?

Krumpir je zasađen na 18 · 5 = 90   m 2 vrta, salata na 7 · 5 = 35   m 2 , mrkva na 7 · 3 = 21   m 2 , a rajčica na 18 · 3 = 54   m 2 .

Ukupna površina vrta jednaka je 90 + 35 + 21 + 54 = 200   m 2 .

Zaključujemo da vrijedi:

18 · 5 + 7 · 5 + 18 · 3 + 7 · 3 = ( 18 + 7 ) · 5 + ( 18 + 7 ) · 3 = ( 18 + 7 ) · ( 5 + 3 ) .


Procijenite svoje znanje

Povratak na vrh