x
Učitavanje

1.5 Aktivnosti za samostalno učenje

Što ću naučiti?
Europska unija - Zajedno do fondova EU
Sadržaj jedinice icon sadržaj jedinice

Na početku...

Ne bi li se glazba mogla opisati kao matematika osjećaja, a matematika kao glazba uma?

James Sylvester (1814. - 1897.) 

Ovako je matematiku doživio James Sylvester, engleski matematičar s kraja 19. stoljeća (bavio se teorijom brojeva) i profesor matematike u Oxfordu.

Pokušajmo i mi zasvirati s matematikom.

James Sylvester
Engleski matematičar James Sylvester

Matematika i glazba

Korelacija

Glazbena ljestvica je niz tonova razvrstanih u oktave. Oktava je glazbeni interval od osam tonova. Svaka viša oktava ima dvostruko veću frekvenciju od niže. Omjer frekvencije bilo kojih dvaju titraja koji proizvode oktavu iznosi  1 : 2 . Između tih dvaju tonova frekvencije u pravilu razlikujemo 12  polutonova.

Ako između dviju bijelih tipaka imamo crnu, govorimo o cijelom tonu, a ako crne nema, govorimo o polutonu.

Ako osnovni ton ima frekvenciju x , sljedeći ton za oktavu više ima frekvenciju 2 x . Manji intervali od oktave jesu kvinta i kvarta.

Istražimo

Istražite što su kvinta, kvarta i oktava. Što je dur i mol? Doznajte više o pitagorejskoj ljestvici. Nakon što se upoznate s ovim osnovnim pojmovima, pokušajte otkriti kakve glazba ima veze s 2 12 .

Pogledajmo sljedeću podjelu tonova jedne oktave.

Oktava s 12 tonova i pripadajućim intervalima
Oktava s 12 tonova (7 bijelih tipki i 5 crnih) i pripadajućim intervalima (ton, kvarta, kvinta, oktava)
Pitagorina bista u rimskom muzeju Capitolini
Fotografija koja prikazuje Pitagoru.

Zanimljivost

Prolazeći ispred radionice kovača, Pitagora je slušajući udarce o nakovanj raspoznao intervale kvarte, kvinte i oktave. Pretpostavljajući da su razlike u zvukovima povezane s veličinom čekića, izmjerio je njihovu masu i otkrio da je onaj koji je proizvodio oktavu upola lakši od najtežeg, onaj koji je proizvodio kvintu za dvije trećine lakši, a onaj koji je proizvodio kvartu za tri četvrtine lakši.

Pričvrstivši strunu na monokord i podijelivši je na četiri jednaka dijela, otkrio je da pri proizvodnji zvuka tri dijela strune i jedna polovina daju interval kvinte; cijela struna i struna pričvršćena na tri četvrtine interval kvarte; struna i njezina polovina interval oktave.

Istražite više o Pitagorinoj ljestvici.

Uzmimo da je frekvencija osnovnog tona C jednaka x . Postavite zadane frekvencije na pravo mjesto u danoj oktavi. 

Oktava s 12 tonova.
9 8 x
27 16 x  
4 3 x
243 128 x  
81 64 x  
3 2 x

Pomoć:

Omjere postavite iznad slova.

Postupak:

Pogledajte u prethodnoj ilustraciji veličine tonova, kvarte, kvinte i oktave te postavite zadane omjere. Npr. za ton A vrijedi da je omjer  A G = 9 8 i G C = 3 2 A C = 9 8 · 3 2 = 27 64 A= 27 64 x .  

 

Što ako je ljestvica u nekom drugom duru? Pokušajmo odrediti frekvenciju susjednih tonova ako je prvi ton ljestvice "D". S obzirom na to da je omjer između dvaju susjednih tonova uvijek jednak, a ton "D" ima frekvenciju 9 8 x , ton nakon njega ("E") mora biti 9 8 puta veći. Dakle, u novom duru, ton "E" ima frekvenciju 9 8 · 9 8 x = 81 64 x .

Konačno možemo odgovoriti na pitanje koliki je omjer između susjednih polustepenskih razmaka u oktavi.

Ako s k označimo omjer između sujednih tonova u oktavi podijeljenoj na 12 tonova, tada vrijedi:

null
null

Racionalizacija nazivnika

Racionalizacija nazivnika

Racionalizirati nazivnik zadanog razlomka znači odrediti razlomak jednak početnom, u kojem je nazivnik cijeli broj.

Ponovite racionalizaciju s drugim i trećim korijenom.

Za svaki razlomak potražite broj kojim ga je potrebno proširiti.

3 2
1 + 2 1 + 2
1 1 - 2
2 3 2 3
2 2 3
4 3 4 3
3 1 + 2
2 2
2 3
3 3
2 4 3
1 - 2 1 - 2

Pomoć:

x · x = x

x 3 · x 2 3 = x

x - y x + y = x - y

null

Razmislite, kako biste racionalizirali razlomke 9 9 4 , a b a 6 , 12 11 3 - 5 3  koristeći se pravilima za 2 . i 3 . korijen prilikom racionalizacije.

  • Najprije uočite što je u nazivniku.
  • Može li se radikand pod korijenom prikazati u obliku potencije?
  • Usporedite eksponent potencije s eksponentom korijena.
  • S čim treba pomnožiti potenciju pod korijenom kako bi eksponent korijena bio višekratnik eksponenta potencije pod korijenom?
  • Primijenite pravilo množenja korijena istog eksponenta i proširite razlomak.

Kako se riješiti binoma s korijenom u nazivniku? Kada se radilo o drugom korijenu, koristili smo razliku kvadrata. Kubnog korijena možemo se riješiti ako ga potenciramo s eksponentom 3 .

U sljedećim zadatcima racionalizirajte nazivnik i sredite izraz do kraja.

Zadatak 1.

Racionalizirajte nazivnik.

  1. 16 8 6
  2. a x n
  3. a + 3 a 2 - 9 3
  1. 8 2
  2. a x n - 1 n x
  3. a 2 - 9 2 3 a - 3  

Zadatak 2.

Racionalizirajte nazivnik upotrebom algebarskih identiteta.

  1. 1 4 3 + 6 3 + 9 3
  2. x 2 - y 2 x 3 + y 3
  3. a - b a 4 - b 4
  1. 3 3 - 2 3
  2. x - y x 2 3 - x y 3 + y 2 3
  3. a 4 + b 4 a + b

Potencije racionalnog eksponenta u nazivniku

Naučili smo racionalizirati nazivnik s n -tim korijenom.

Pogledajmo kako se riješiti racionalnog eksponenta u nazivniku.

Primjer 1.

Racionalizirajmo nazivnik razlomka x y z 1 2 .

1. način

  • Potenciju zapišimo u obliku korijena i racionalizirajmo po već poznatom pravilu: x y z 1 2 = x y z · z z = x z y z .

2. način

  • Pokušajmo dobiti isti rezultat bez primjene korijena. Uočimo da je z = z 1 2 .

    x y z 1 2 · z 1 2 z 1 2 = x z 1 2 y z

Zadatak 3.

Racionalizirajte nazivnik i konačno rješenje prikažite u obliku korijena.

  1. 8 15 · 2 7 3
  2. n n 1 n  
  1. 8 15 · 2 7 3 = 8 15 · 2 2 · 2 1 3 · 2 2 3 2 2 3 = 8 · 2 2 3 15 · 2 3 = 2 2 3 15 = 4 3 15
  2. n n - 1 n = n n - 1 n

Kutak za znatiželjne

Racionalizirajmo nazivnik.

  1. a - 1 a 1 2 - 1
  2. x + y x 1 3 + y 1 3  

Pogledajte video o tome kako riješiti ove zadatke.

a.
b.

Zadatak 4.

Racionalizirajte nazivnik.

  1. 7 1 2 + 3 1 2 7 1 2 - 3 1 2
  2. 1 1 - 1 2 1 3  
  1. 5 + 21 1 2 2
  2. ​Uputa: broj 1 može se prikazati u obliku bilo koje potencije (može se prilagoditi zadatku). Ovdje primjećujemo da vrijedi: 1 - 1 2 1 3 = 1 1 3 - 1 2 1 3 .
    Rješenje: 2 + 2 2 3 + 2 1 3

...i na kraju

Prošle ste se godine upoznali s iracionalnim jednadžbama koje se svode na linearne ili kvadratne jednadžbe.

Pogledajmo za kraj kako riješiti jednadžbe racionalnog eksponenta.

Iracionalne jednadžbe

Iracionalne jednadžbe su jednadžbe u kojima nepoznanica dolazi u bazi potencije s racionalnim eksponentom.

Primjeri iracionalnih jednadžbi: x 1 2 = 5 ; x 2 + 1 1 2 = 4 ; 3 x 1 2 + 2 x 1 2 = x + 1 ili x - 1 2 + x + 1 1 2 = x + 2 .

Ponuđene jednadžbe razvrstajte po tipovima.

1 + 5 - 2 x 2 + 25 - 1 2 x = 0

Iracionalne jednadžbe

Kvadratne jednadžbe

Linearne jednadžbe

Ostale jednadžbe

null
null

Primjer 2.

Riješimo iracionalnu jednadžbu x 1 3 + 2 x 2 3 - 3 = 0 .

Zadatak možemo riješiti metodom supstitucije:  x 1 3 = t t + 2 t 2 - 3 = 0 2 t 2 + t - 3 = 0 .

  • Rješavanjem kvadratne jednadžbe dobije se: t 1 = 1 , t 2 = - 3 2 .
  • Dakle, x 1 3 = 1 ili x 3 = 1 x 1 = 1 3 = 1 .
  • Provjerimo rješenje uvrštavanjem u početnu jednadžbu.
    1 1 3 + 2 · 1 2 3 - 3 = 0 3 - 3 = 0 0 = 0 .
  • Kako je jednakost točna, 1 je rješenje početne jednadžbe.

Provjerimo drugo rješenje.

  • x 1 3 = - 3 2 ili x 3 = - 3 2 x 2 = - 3 2 3 = - 27 8 .
  • Uvrstimo u početnu jednadžbu. 
  • - 27 8 1 3 + 2 · - 27 8 2 3 - 3 = 0

- 3 3 2 3 1 3 + 2 · - 3 3 2 3 2 3 - 3 = 0  

- 3 2 + 2 · 9 4 - 3 = 0 3 - 3 = 0 0 = 0 .
  • Zaključujemo da je i - 27 8 rješenje početne jednadžbe.
    Kako ne postoje uvjeti na radikanda x R jer je eksponent korijena neparan, rješenja jednadžbe su: x 1 = 1 i x 2 = - 27 8 .

Povratak na vrh