5.3

Razmnožavanje, razvoj i građa biljnoga i životinjskoga organizma – znati, razumjeti i primijeniti

Moći ću:
  • povezati građu različitih vrsta biljnih i životinjskih tkiva s njihovim ulogama u organizmu
  • usporediti prilagodbe organizama s obzirom na abiotičke uvjete okoliša.

Uvod

Pogledajte galeriju slika koja prikazuje različite preobrazbe biljnih i životinjskih tkiva i organa.
Razmislite i u skupinama komentirajte koje su uloge tih preobrazbi.

Od stanice do organizma

  • Prisjetite se organizacijskih razina živih bića od stanice do organizma.
  • Po uzoru na predložene shematske prikaze izradite pet vlastitih primjera.
  • U svakome primjeru iskoristite jedan od sljedećih pojmova: probavni sustav, stanica glatkoga mišićnog tkiva, koža, kaktus i asimilacijski parenhim.

Od stanice do organizma

Prisjetite se organizacijskih razina živih bića od stanice do organizma.
Po uzoru na predložene shematske prikaze izradite pet vlastitih primjera.

U svakome primjeru iskoristite jedan od sljedećih pojmova:

  • probavni sustav
  • stanica glatkoga mišićnog tkiva
  • koža
  • kaktus
  • asimilacijski parenhim.

 

Primjeri shematskih prikaza organizacijskih razina životinjskog i biljnog organizma
Primjeri shematskih prikaza organizacijskih razina životinjskog i biljnog organizma

Vrste mišićnoga tkiva

Uz mikroskopske snimke pridružite odgovarajući naziv mišićnoga tkiva i primjer organa koji izgrađuje ta vrsta mišićnoga tkiva.

Koji su od navedenih organa pod utjecajem naše volje?

Od stanice do čimpanze

Čimpanze su najbliži danas živući srodnici čovjeka.
Proučite građu tijela čimpanze.
U izborniku odaberite organski sustav, a zatim klikom na označene organe saznajte o njihovoj građi i ulogama.

Od stanice do čimpanze

Čimpanze su najbliži danas živući srodnici čovjeka.
Proučite građu tijela čimpanze tako da u izborniku odaberete organski sustav, a zatim klikom na označene organe saznate o njihovoj građi i ulogama.

Riješite sljedeće zadatke.

  1. Od koja je dva sloja građena koža čimpanze?
  2. Koja je uloga dlaka u sisavaca, a koja perja u ptica?
  3. Od koje je vrste mišićnoga tkiva izgrađen biceps čimpanze?
  4. Koje su uloge kralježnice?
  5. Koja je razlika u ulogama arterija i vena?
  6. Razmislite u kojim je krvnim žilama veći tlak: u arterijama ili venama. Obrazložite odgovor.
  7. Koje krvne žile imaju deblje mišićne stijenke? Zašto?
  8. Navedite dijelove dišnoga sustava čimpanze.
  9. Zašto su kapilare, primjerice, one koje okružuju plućne mjehuriće, građene od samo jednoga sloja stanica?
  10. Navedite dijelove probavnoga sustava čimpanze i njihove uloge.
  11. Usporedite građu i uloge muškoga i ženskoga spolnog sustava.

Proučite građu lista

  • Izradite poprečni prerez kroz listove različitih biljaka.
  • Promotrite ih svjetlosnim mikroskopom.
  • Prisjetite se koje vrsta stanica i tkiva izgrađuju listove biljaka.
  • Koja je razlika u građi tih tkiva i kako im je građa povezana s ulogama u listu?
  • Usporedite svoj preparat s fotografijom poprečnoga prereza lista.
  • Pronađite označene dijelove na preparatu koji ste izradili.

Proučite građu lista

Izradite poprečni prerez kroz listove različitih biljaka i promotrite ih svjetlosnim mikroskopom.
Prisjetite se koje vrsta stanica i tkiva izgrađuju listove biljaka, koja je razlika u građi tih tkiva i kako im je građa povezana s ulogama u listu.
Usporedite svoj preparat sa slikom poprečnoga prereza lista i pronađite označene dijelove na preparatu koji ste izradili.

Poprečni prerez kroz list, uvećano 55x
Poprečni prerez kroz list, uvećano 55x

Utjecaj temperature na klijanje sjemenki

 

Abiotički uvjeti okoliša su fizikalno-kemijski čimbenici poput vode, temperature, pH- vrijednosti, koji djeluju na živa bića u njihovom okolišu.

Razmislite i raspravite koji sve abiotički čimbenici imaju utjecaj na klijanje sjemenki.

Podijelite se u skupine od kojih će svaka biti zadužena za istraživanje utjecaja temperature na klijanje jedne vrste sjemenki (npr. graha, pšenice, mrkve, salate itd.). Potražite u literaturi ili na internetskim izvorima kalendar sijanja za biljke koje koristite u pokusu te pretpostavite kako će se mijenjati postotak proklijalih sjemenki na različitim temperaturama.
Svaka skupina 30 sjemenki odabrane biljke neka izloži različitim temperaturama:
– 10 sjemenki na niskoj temperaturi (oko 8 C u hladnjaku)
– 10 sjemenki na sobnoj temperaturi (oko 20 C)
– 10 sjemenki na visokoj temperaturi (oko 30 C na grijaču za terarije).
Sjemenke stavite u posudice s filter papirom i dodajte im jednaku količinu vode. Promatrajte klijavost sjemenki i bilježite broj proklijalih sjemenki svaki dan tijekom 10 dana.
Prikažite grafički vaše rezultate i usporedite rezultate među grupama.

Osmislite pokus kojim bi istražili djelovanje različitih tvari kojima čovjek zagađuje prirodu na klijavost sjemenki.

Za kraj…

Pčelinja kokica česta je vrsta orhideje u Hrvatskoj. Ta biljka ima cvijet koji nalikuje na ženku pčela koje ju oprašuju te tako privlači mužjake te vrste pčela. Osim cvijeta nalik na ženku ova orhideja proizvodi i miris kojim oponaša feromone koje ženke proizvode kako bi privukle mužjake.
Na mrežnim stranicama potražite još neke neobične načine privlačenja oprašivača i prezentirajte ih ostatku razreda.

Pčelinja kokica
Pčelinja kokica