5.3 Sljedeća jedinica Razmnožavanje, razvoj i građa biljnoga i životinjskoga organizma – znati, razumjeti i primijeniti
5.2

Razmnožavanje, razvoj i građa biljnoga organizma

Moći ću:
  • razlikovati vegetativne od generativnih organa kritosjemenjača
  • opisati vrste biljnih tkiva
  • opisati izmjenu generacija u kritosjemenjača
  • opisati prilagodbe biljaka na različite načine oprašivanja
  • navesti različite načine rasprostranjivanja plodova.

Uvod

Jedan od najvećih cvjetova na svijetu pripada tropskoj biljci imena titan arum. Zapravo je to nakupina manjih cvjetova koja ima izgled jednoga velikog cvijeta.
Biljka je poznata i po dugome vremenu cvjetanja koje traje nekoliko godina. Kad procvate, prate je izrazito neugodni mirisi.
Razmislite i obrazložite zašto je ta biljka razvila tako posebne prilagodbe cvjetanja.

Cvat biljke titan arum
Cvat biljke titan arum

Biljna tkiva

U biljnome organizmu postoji podjela rada među stanicama.
Biljna tkiva posložena su tako da tvore biljne organe poput stabljike, korijena i lista.
Biljna tkiva možemo podijeliti na dvije skupine:

  • tvorna
  • trajna tkiva.

Biljna tkiva

U biljnome organizmu postoji podjela rada među stanicama, kao i u životinjskome.

Biljna tkiva posložena su tako da tvore biljne organe poput stabljike, korijena i lista.

Sva biljna tkiva možemo podijeliti na dvije skupine:

  • tvorna
  • trajna tkiva.

Tvorna tkiva

Tvorna tkiva ili meristemi nakupina su stanica koje se stalno dijele.
To su stanice koje biljkama omogućavaju rast.
Stanice koje nastaju diobama meristema mogu postati stanice bilo koje vrste tkiva.

  • Koje su stanice životinjskoga tkiva najsličnije stanicama meristema biljaka?

Stanice meristema možemo podijeliti na:

  • vršni meristem
  • bočni meristem ili kambij.

Vršni meristem omogućava rast biljke u visinu i dubinu.
Nalazimo ga na vrhovima stabljike i korijena biljaka.
Neke biljke poput stabala imaju i bočni meristem ili kambij.
Biljkama omogućava rast u visinu i širinu.
Kambij se nalazi uz vanjski rub stabla.

Tvorna tkiva

Tvorna tkiva ili meristemi nakupina su nediferenciranih stanica koje se stalno dijele. To su stanice koje biljkama omogućavaju rast. Stanice koje nastaju diobama meristema diferenciraju se i mogu postati stanice bilo koje vrsta tkiva.
Koje su stanice životinjskoga tkiva najsličnije stanicama meristema biljaka?
Stanice meristema nalazimo na vrhovima stabljike i korijena svih biljaka i one omogućavaju rast biljke u visinu i dubinu. Takav meristem nazivamo vršni meristem. Neke biljke poput stabala imaju i bočni meristem ili kambij. On takvim biljkama osim u visinu omogućava rast i u širinu. Kambij se nalazi uz vanjski rub stabla, a njegove stanice dijele se prema sredini. U središtu stabla najstarije su stanice.

Trajna tkiva

Trajna tkiva nastaju diferenciranjem tvornih tkiva i ne mogu nastati diobama.
Trajna su tkiva:

  • provodno tkivo
  • pokrovno tkivo
  • osnovno tkivo
  • potporno tkivo
  • žljezdano tkivo.

Provodno tkivo izgrađuje provodne žile biljke koje se protežu kroz cijelu biljku, od korijena do listova.
Postoje dvije vrste provodnih žila:

  • ksilem
  • floem.

Trajna tkiva

Trajna tkiva nastaju diferenciranjem tvornih tkiva.

Trajna su tkiva:

  • provodno tkivo
  • pokrovno tkivo
  • osnovno tkivo
  • potporno tkivo
  • žljezdano tkivo.

Provodno tkivo izgrađuje provodne žile biljke koje se protežu kroz cijelu biljku, od korijena do listova.
Postoje dvije vrste provodnih žila: ksilem i floem.
Ksilem čine drvenaste stanice koje provode vodu s otopljenim mineralnim tvarima od korijena prema listu.
Floem provodi hranjive tvari, proizvodi fotosintezu u suprotnome smjeru, od lista prema korijenu.

Mikroskopska snimka provodnih žila biljke (x520)
Mikroskopska snimka provodnih žila biljke (x520)

Pokrovno tkivo jest zaštitni sloj stanica koji prekriva vanjsku površinu biljke.
Pokrovno tkivo lista zove se epiderma.
Pokrovno tkivo koje prekriva površinu korijena zovemo rizoderma.
Osnovno tkivo ili parenhim izgrađuje većinu organizma biljke.
Ispunjava većinu prostora u tijelu biljke.
Potporno tkivo daje čvrstoću biljkama i može biti građeno od živih i mrtvih stanica.
Živo potporno tkivo nalazimo većinom u dijelovima mladih biljaka.
Mrtve stanice potpornoga tkiva većinom nalazimo u sušim, čvrstim biljkama.
Žljezdano tkivo građeno je od stanica koje izlučuju različite tvari.
Žlijezde smolenice česte su na crnogoričnim biljkama, one luče smolu.
Nektariji se nalaze u cvjetovima koji se koriste aktivnošću kukaca za oprašivanje.

Pokrovno tkivo jest zaštitni sloj stanica koji prekriva vanjsku površinu biljke. Pokrovno tkivo lista zove se epiderma, a pokrovno tkivo koje prekriva površinu korijena zove se rizoderma. Pokrovno tkivo mnogih biljaka stvara i zaštitnu koru na stabljikama mnogih stabala.

Osnovno tkivo ili parenhim izgrađuje većinu organizma biljke. Podsjeća na vezivno tkivo životinja i ispunjava većinu prostora u tijelu biljke. One čine unutrašnjost listova i korijena, pulpu plodova voćaka i imaju raznolike uloge.

Potporno tkivo daje čvrstoću biljkama i može biti građeno od živih i mrtvih stanica. Živo potporno tkivo nalazimo većinom u dijelovima mladih biljaka poput celera i drugih zeljastih biljaka. Mrtve stanice potpornoga tkiva većinom nalazimo u sušim, čvrstim biljkama poput jute i lana, u plodovima krušaka kojima daje pjeskovitu teksturu i u čvrstim ovojnicama mnogih sjemenki poput breskve.

Žljezdano tkivo građeno je od stanica koje izlučuju različite tvari. Žlijezde smolenice česte su na crnogoričnim biljkama. One luče smolu na mjestima gdje je biljka oštećena. Nektariji se nalaze u cvjetovima koji se koriste aktivnošću kukaca za oprašivanje. Nektar, koji luče, sadrži mnoge hranjive tvari kojima se brojni kukci hrane.

Biljni organi

Biljna se tkiva organiziraju u biljne organe.
U biljci nalazimo vegetativne organe i generativne organe.
Vegetativni organi su:

  • korijen
  • stabljika
  • list.

Služe za prehranu i održavanje života jedinke.
Generativni su organi:

  • cvijet
  • plod.

Služe za razmnožavanje jedinke.

 

Korijen biljke najčešće nalazimo ispod zemlje.
Služi za uzimanje vode i mineralnih tvari iz tla i za stabilnost biljke.
Korijen je jako razgranan, a na vrhovima stvara i brojne korijenove dlačice čime povećava svoju površinu i učinkovitost upijanja tvari iz tla.

Biljni organi

Biljna se tkiva kao i u životinjskome organizmu udružuju u biljne organe. U biljci nalazimo vegetativne organe i generativne organe.
Vegetativni su organi korijen, stabljika i list, a služe za prehranu i održavanje života jedinke.
Generativni su organi cvijet i plod, a služe za razmnožavanje jedinke.

Korijen biljke najčešće nalazimo ispod zemlje, a služi za uzimanje vode i mineralnih tvari iz tla i za stabilnost biljke.
Korijen je jako razgranan, a na vrhovima stvara i brojne korijenove dlačice čime povećava svoju površinu i učinkovitost upijanja tvari iz tla.

Korijenove dlačice na korijenu rotkvice
Korijenove dlačice na korijenu rotkvice

Stabljika nosi listove i generativne organe biljke i sadrži provodno tkivo koje ih povezuje s korijenom.
Svake godine deblo dobiva novi sloj stanica, a taj godišnji prirast vidljiv je na prerezu kao godovi.
Tamnije linije označavaju slabiji rast biljke tijekom jesenskih mjeseci, a svijetle linije označavaju ubrzani rast tijekom proljeća.

  • Razmislite koliko će biti vidljivi godovi u stablima koja žive u tropskim krajevima.

Stabljika nosi listove i generativne organe biljke te sadrži provodno tkivo koje ih povezuje s korijenom.
Vrhovi stabljika nose tvorno tkivo, vršni meristem čijim diobama raste stabljika i nastaju listovi.
Uz vanjski rub stabljike drvenastih biljaka nalazi se bočni meristem ili kambij koji omogućava rast u širinu. Svake godine deblo dobiva novi sloj stanica, a taj godišnji prirast vidljiv je na prerezu kao godovi. Tamnije linije označavaju slabiji rast biljke tijekom jesenskih mjeseci, a svijetle linije označavaju ubrzani rast tijekom proljeća.
Razmislite koliko će biti vidljivi godovi u stablima koja žive u tropskim krajevima.

Godovi na presjeku stabla
Godovi na presjeku stabla

Listovi su tipično plosnate građe i vrše fotosintezu.
S gornje i donje strane lista nalazi se zaštitna epiderma.
Gornja epiderma često je prekrivena slojem voska koji sprječava gubitak vode kroz ovu suncu izloženu stranu lista.
Donja epiderma lista prožeta je pučima, otvorima kroz koje ulazi ugljikov(IV) oksid, a izlaze kisik i vodena para.
Ispod gornje epiderme nalazi se asimilacijski parenhim izgrađen od stanica s brojnim kloroplastima zaduženih za fotosintezu.
Transpiracijski parenhim nalazi se uz donju epidermu i čine razmaknute stanice između kojih lako prolaze kisik i ugljikov(IV) oksid.

Listovi su tipično plosnate građe i vrše fotosintezu.
Pogledom na prerez kroz list moguće je vidjeti nekoliko slojeva različitih tipova tkiva.
S gornje i donje strane lista nalazi se zaštitna epiderma. Gornja epiderma često je prekrivena slojem voska koji sprječava gubitak vode kroz ovu suncu izloženu stranu lista. Donja epiderma lista prožeta je pučima, otvorima kroz koje ulazi ugljikov(IV) oksid, a izlaze kisik i vodena para.
Ispod gornje epiderme nalazi se asimilacijski parenhim izgrađen od stanica s brojnim kloroplastima zaduženih za fotosintezu.
Transpiracijski parenhim nalazi se uz donju epidermu i čine razmaknute stanice između kojih lako prolaze kisik i ugljikov(IV) oksid.

Prerez kroz list
Prerez kroz list

Razmnožavanje biljaka

Cvijet je generativni organ kritosjemenjača.
Njegova je uloga stvaranje muških i ženskih spolnih stanica i omogućavanje oplodnje.

  • Proučite dijelove cvijeta na slici.

Razmnožavanje biljaka

Cvijet je generativni organ kritosjemenjača. Njegova je uloga stvaranje muških i ženskih spolnih stanica i omogućavanje mehanizma za oplodnju.
Proučite dijelove cvijeta na slici.

Neke biljke nose jednospolne cvjetove koji sadrže ili prašnike ili tučak.
Neke biljke nose dvospolne cvjetove koji sadrže i tučak i prašnike.

  • Pronađite na mrežnim stranicama još neke biljke i slike njihovih cvatova.
  • Usporedite ih i na osnovi prisjećanja obrađenoga gradiva u osnovnoj školi.
  • Zašto kod nekih biljaka cvatovi upravo tako izgledaju.
  • Jeli to povezano s načinom oprašivanja?

Iako je na slici prikazana tipična građa cvijeta, ona može dosta varirati ovisno o promatranim vrstama biljaka. Razlike su najčešće u broju latica, broju prašnika i broju i položaju tučka.
Neke biljke nose jednospolne cvjetove, koji sadrže ili prašnike ili tučak, a neke biljke nose dvospolne cvjetove koji sadrže i tučak i prašnike.

Cvjetovi nekih biljaka srasli su u zajednički cvat poput klasa mnogih trava, resa nekih stabala ili glavice suncokreta čiji pojedinačni cvjetovi izgledaju poput latice.
Pronađite na mrežnim stranicama još neke biljke i slike njihovih cvatova. Usporedite ih i na osnovi prisjećanja obrađenoga gradiva u osnovnoj školi odgovorite zašto kod nekih biljaka cvatovi upravo tako izgledaju. Je li to povezano s načinom oprašivanja?

Oprašivanje i oplodnja

Po jedna ženska spolna stanica ili jajna stanica nastaje u sjemenome zametku koji se nalazi u plodnici tučka.
Sjemenih zametaka može biti jedan ili više u jednoj plodnici.
Muške spolne stanice nastaju u peludnim zrncima u prašnicima.
Oprašivanje je proces dovođenja peludnih zrnaca na njušku tučka.
Većina biljaka oprašuje se kukcima.
Prilagodbe cvijeta za takav način oprašivanja uočljivi su cvjetovi privlačnih boja i nektariji koji luče hranjivi nektar.
Drugi najčešći oblik oprašivanja jest vjetrom. Ti su cvjetovi većinom neugledni i često su razdvojenoga spola.

Oprašivanje i oplodnja

Da bi došlo do oplodnje i nastanka novoga organizma, biljke su razvile različite načine da dovedu muške spolne stanice do ženskih.
Ukupno osam haploidnih stanica nastaje u sjemenome zametku koji se nalazi u plodnici tučka, a jedna od njih je jajna stanica. Sjemenih zametaka može biti jedan ili više u jednoj plodnici, a svaki će se nakon oplodnje razviti u sjemenku unutar koje će se razvijati biljni zametak.
Muške spolne stanice nastaju u peludnim zrncima. Oprašivanje je proces dovođenja peludnih zrnaca na njušku tučka. Većina biljaka oprašuje se kukcima i prilagodbe cvijeta za takav način oprašivanja uočljivi su cvjetovi privlačnih boja i nektariji koji luče hranjivi nektar. Drugi najčešći oblik oprašivanja jest vjetrom. Ti su cvjetovi većinom neugledni i često su razdvojenoga spola.

Jednom kad peludno zrnce dospije do njuške tučka, ono proklije u dugačku cijev koju nazivamo peludna mješinica.
Ona nosi dvije muške spolne stanice i vodi ih do sjemenoga zametka u plodnici tučka gdje se nalazi jajna stanica.

Peludno zrnce klije u peludnu mješinicu
Peludno zrnce klije u peludnu mješinicu

Kroz cijev iz peludnoga zrna prolaze dvije muške spolne stanice.
Donesene su sve do jajne stanice u sjemenome zametku i tada dolazi do oplodnje.
Nakon oplodnje svaki sjemeni zametak postaje sjemenka koja sadrži klicu nove biljke.
Plodnica tučka postaje usplođe koje ju okružuje.
Zajedno sjemenku s usplođem nazivamo plod.
Plodovi mogu sadržavati jednu ili više sjemenki.

Kako raste, ta cijev prodire kroz vrat tučka sve do njegove plodnice. Kroz tu cijev iz peludnoga zrna prolaze dvije muške spolne stanice donesene sve do sjemenoga zametka gdje će se dogoditi dvostruka oplodnja. Jedna muška spolna stanica spojit će se s jajnom stanicom i stvoriti zigotu iz koje će se razviti biljni zametak ili klica. Druga muška spolna stanica spojit će se sa središnjim dvjema haploidnim stanicama sjemenoga zametka, a zajedno stvaraju sekundarni endosperm, rezervno hranjivo tkivo koje prehranjuje klicu u sjemenci. Prisjetite se primjera nekih sjemenki čijim se sekundarnim endospermom često hranimo.
Nakon oplodnje svaki sjemeni zametak postaje sjemenka koja sadrži klicu nove biljke nastalu oplodnjom, a plodnica tučka postaje usplođe koje ju okružuje.
Zajedno sjemenku s usplođem nazivamo plod.
Plodovi mogu sadržavati jednu ili više sjemenki, ovisno o tome koliko je sjemenih zametaka bilo prisutno u plodnici tučka, a prema tipu usplođa dijelimo ih na suhe i na sočne plodove.

Prema tipu usplođa plodove dijelimo na suhe i na sočne plodove.

Usplođe plodova razvilo se kako bi se sjemenke rasprostranile.
Sočni plodovi bogati su ugljikohidratima i tako privlače mnoge životinje koje se njima hrane. Nakon što pojedu usplođe ploda, neprobavljene sjemenke ostave daleko od matične biljke.
Neki suhi plodovi rasprostranjuju se vjetrom te često imaju izrasle nastavke koji im pomažu pri rasprostranjivanju.

Za kraj…

Promotrite videozapis sazrijevanja ploda jagode. Razmislite koje se sve promjene na razini stanica događaju prilikom pretvaranja iz cvijeta u plod.
Kakve su se promjene dogodile u veličini, obliku, boji i sastavu?

Klikom odaberite jedan ili više točnih odgovora.

Odaberite sve točne odgovore.

Kojim biljkama nećemo moći odrediti dob brojeći godove?
Dva su odgovora točna.

Netočno
Točno

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Koja biljka stvara suhe plodove?

Netočno
Točno

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Koje tkivo ne nalazimo u ljiljanu?

Netočno
Točno

Unesite odgovore na pripadajuća mjesta.

Dopunite rečenicu.

Koji dio ploda izgrađuje plodnica tučka nakon oplodnje?

Netočno
Točno

Klikom odaberite jedan točan odgovor.

Odaberite točan odgovor.

Koja se biljna vrsta oprašuje vjetrom?

Netočno
Točno
{{correctPercent}}%

Želite li pokušati ponovo?