4.0 Sljedeći modul Stanični metabolizam i životni ciklus stanice
3.7

Eukariotske stanice – znati, razumjeti i primijeniti

Moći ću:
  • povezati biološke, kemijske i fizikalne mehanizme funkcioniranja stanice s fiziološkim procesima u tijelu čovjeka
  • opisati razlike između biljnih i životinjskih eukariotskih stanica i povezati ih s funkcioniranjem biljnog odnosno životinjskog organizma.

Uvod

  • Navedite neke jednostanične eukariotske organizme.
  • Usporedite ih s eukariotskim stanicama koje izgrađuju višestanične organizme.
  • Razmislite i odgovorite:
  • Zašto stanice višestaničnih organizama ne mogu samostalno preživjeti?
  • Usporedite organele eukariotskih stanica s organskim sustavima višestaničnih organizama.
  • Pronađite neke analogije među njima.

Uvod

Navedite neke jednostanične eukariotske organizme i usporedite ih s eukariotskim stanicama koje izgrađuju višestanične organizme. Razmislite i odgovorite zašto stanice višestaničnih organizama ne mogu samostalno preživjeti. Usporedite organele eukariotskih stanica s organskim sustavima višestaničnih organizama te pronađite neke analogije među njima.

Stanice višestaničnih organizama specijalizirane su

Sve eukariotske stanice imaju sličan tip građe i slične organele.
Ovisno o svojim ulogama u višestaničnom organizmu one su specijalizirane i tome je prilagođena njihova građa.

  • Navedite što više specijaliziranih biljnih i životinjskih eukariotskih stanica.
  • Navedite specifičnosti njihove građe i uloge.
  • Pogledajte neke specijalizirane stanice čovjeka klikom na pojedini dio tijela.

Stanice višestaničnih organizama specijalizirane su

Sve eukariotske stanice imaju sličan tip građe i slične organele, no ovisno o svojim ulogama u višestaničnom organizmu one su specijalizirane i tome je prilagođena njihova građa. Navedite što više specijaliziranih biljnih i životinjskih eukariotskih stanica, specifičnosti njihove građe i uloge.

Stanice lista i njihove uloge

Na poprečnom prerezu kroz list možemo vidjeti nekoliko slojeva.
Slojevi su redom:

  • gornja epiderma,
  • asimilacijski parenhim,
  • transpiracijski parenhim i
  • donja epiderma.

Gornja i donja epiderma pokrivaju površinu lista.
Asimilacijski parenhim ima ulogu proizvodnja hrane procesom fotosinteze.
U transpiracijskom parenhimu nalaze se prostori u kojima se nakuplja voda.
U donjoj epidermi nalaze se puči.
Puči su otvori kroz koje biljke ispuštaju vodu u obliku vodene (transpiracija).

  • Promotrite fotografiju presjeka kroz list snimljenu svjetlosnim mikroskopom.
  • Opišite po čemu se razlikuju stanice u pojedinim slojevima lista.
  • Po čemu se razlikuju stanice epiderme od stanica asimilacijskog parenhima?
  • Kako su razlike među stanicama pojedinih slojeva povezane s ulogama tih slojeva?
  • U kojim stanicama ima najviše kloroplasta i zašto?
  • Pronađite puči na fotografiji.

Stanice lista i njihove uloge

Na poprečnom prerezu kroz list možemo vidjeti nekoliko slojeva. Površinu lista prekrivaju gornja i donja epiderma. U donjoj epidermi nalaze se puči, otvori kroz koje biljke ispuštaju vodu u obliku vodene pare procesom koji se naziva transpiracija. Ispod gornje epiderme sloj je stanica čija je uloga proizvodnja hrane za biljku procesom fotosinteze. Taj sloj lista naziva se asimilacijski parenhim. U listu se nalazi i transpiracijski parenhim, koji čine stanice između kojih se nalaze veliki međustanični prostori u kojima se nakuplja voda.

Promotrite fotografiju presjeka kroz list snimljenu svjetlosnim mikroskopom. Opišite po čemu se razlikuju stanice u pojedinim slojevima lista. Po čemu se razlikuju stanice epiderme od stanica asimilacijskog parenhima? Kako su razlike među stanicama pojedinih slojeva povezane s ulogama tih slojeva? U kojim stanicama ima najviše kloroplasta i zašto? Pronađite puči na fotografiji.

Presjek kroz list
  • U kakvoj se otopini nalaze stanice tulipana?
  • Po čemu to zaključujete?
  • Na koji se način ovakvo stanje u stanicama očituje na biljci?
  • Što bi se dogodilo kada bi se u takvoj otopini nalazili, primjerice, eritrociti?
  • Koji će organ spriječiti da se eritrociti nađu u hipotoničnoj ili hipertoničnoj krvnoj plazmi?

Plazmoliza u stanicama tulipana

Videosnimka pokazuje stanice tulipana snimljene svjetlosnim mikroskopom. Pogledajte snimku i odgovorite na pitanja.

U kakvoj se otopini nalaze stanice tulipana? Po čemu to zaključujete? Na koji se način ovakvo stanje u stanicama očituje na biljci? Što bi se dogodilo kada bi se u takvoj otopini nalazili, primjerice, eritrociti? Koji će organ spriječiti da se eritrociti nađu u hipotoničnoj ili hipertoničnoj krvnoj plazmi?

 

Za kraj…

Proučite različite biljne i životinjske stanice pod svjetlosnim mikroskopom i fotografije nastale elektronskim mikroskopom.
Opišite razlike u građi između životinjske i biljne eukariotske stanice.
Povežite ih s razlikama između biljaka i životinja.

Za kraj…

Proučite različite biljne i životinjske stanice pod svjetlosnim mikroskopom i fotografije nastale elektronskim mikroskopom pa opišite razlike u građi između životinjske i biljne eukariotske stanice te ih povežite s razlikama između biljaka i životinja.