Pojmovnik

Neka je $x$ stvarna (točna) vrijednost, a $x_m$ izmjerena vrijednost ili aproksimacija stvarne vrijednosti. ​

Apsolutna pogreška je odstupanje izmjerene vrijednosti $x_m$ od stvarne vrijednosti $x$. Računa se kao apsolutna vrijednost njihove razlike i označava se s $∆x$. Pišemo:

$∆x=\left|{x-x}_m\right|$.

Apsolutna vrijednost realnog broja $x$ mjeri njegovu udaljenost od nule na brojevnom pravcu i označavamo je s $\left|x\right|$.

Aritmetička sredina ili prosjek $\bar{x}$ za neki konačan skup brojeva $S=\{x_1,x_2,x_3,...x_n\}$ računa se kao količnik zbroja članova toga skupa brojeva i broja članova toga skupa, odnosno

$\bar{x}=\frac{x_1+x_2+x_3+\dots +x_n}{n}$.

Ako je $A\cap B=\varnothing$, kažemo da su skupovi $A$ i $B$ disjunktni skupovi.

Ako je količnik $m:n$ prirodnih brojeva $m$ i $n$ prirodni broj, kažemo da je $m$ djeljiv s $\mathrm{}$ n$\mathrm{}$ ili da je $m$ višekratnik od $n$. Pišemo $m=n·k,k\in \mathbf{N}$. Možemo reći i da $n$ dijeli $m$, odnosno da je $n$ djelitelj od $m$. Pišemo $n|m$.

Eratostenovo sito naziv je jednostavnog algoritma s pomoću kojega možemo odrediti proste brojeve manje od zadanoga broja.

Broj je iracionalan ako ima beskonačan neperiodični decimalni zapis.

Broj elemenata nekog skupa $A$ zovemo kardinalni broj i označavamo ga s $\mathrm{card}\left(A\right).$

Neka je $A\subseteq U$. Komplement skupa $A$ je skup svih elemenata univerzalnog skupa $U$ koji nisu u skupu $A$. Komplement skupa $A$ označavamo $\bar{A}$ .

Simbolima zapisujemo $\bar{A}=\left\{x:x\in U\mathrm{i}x\notin A\right\}.$

Odnos dviju količina ili mjera $a$ i $b$ u danoj situaciji nazivamo omjerom. Zapisujemo ga u obliku $a:b$ ili $\frac{a}{b}.$

Kažemo da je $A$ podskup skupa $B$ i pišemo $A\mathrm{\subseteq }B$ ako je svaki element skupa $A$ ujedno element skupa $B.$

Postotak je razlomak s nazivnikom $100$.

$p\%=\frac{p}{100}$

Postotak označava koliko jedinica jedne veličine dolazi na $100$ jedinica iste veličine.

Presjek skupova $A$ i $B$ je skup $A\cap B$ koji sadržava sve elemente koji pripadaju skupu $A$ i skupu $B$.

Simbolima zapisujemo $A\cap B=\left\{x:x\in A\mathrm{i}x\in B\right\}.$ $$ Simbol $\cap$ čitamo "presjek".

Produženi omjer $$kraći je zapis više omjera u kojemu je drugi član svakoga omjera jednak prvome članu sljedećeg omjera. Ako imamo omjere​ $a:b$ i $b:c$, možemo ih zapisati u obliku produženog omjera $a:b:c$.

Promil označava koliko jedinica jedne veličine dolazi na $1000$ jedinica iste veličine, odnosno promil je razlomak s nazivnikom $1000.$

  $p‰=\frac{p}{1000}$

Prirodni je broj prost ako ima točno dva djelitelja.

Razlika skupova $A$ i $B$ je skup $A\backslash B$ koji sadržava sve elemente skupa $A$ koji nisu u skupu $B$.

Simbolima zapisujemo $A\backslash B=\{x:x\in A\mathrm{i}x\notin B\}$. Simbol \ čitamo "manje".​

Jednakost omjera $a:b=c:d$, pri čemu su $a,b,c,d\in \mathbf{\text{R}},b,d\ne 0,$ nazivamo razmjerom.

Realni broj je onaj koji je racionalan ili iracionalan. Skup realnih brojeva označavamo s $\mathbf{R}$.

Relativna pogreška $\mathit{(}r\mathit{)}$ mjeri relativnu točnost izmjerene vrijednosti $x_m$ u odnosu prema stvarnoj vrijednosti $x$. Računa se kao omjer apsolutne pogreške i stvarne vrijednosti, a obično se iskazuje u postotku. Pišemo:

$\mathit{\text{r}}\mathit{=}\frac{∆x}{x}\mathrm{=}\frac{\left|x-x_m\right|}{x}$.

Kažemo da su prirodni brojevi $n$ i $m$ relativno prosti ako je njihov najveći zajednički djelitelj broj jedan.

Okupimo li neke objekte prema određenom načelu u jednu cjelinu, kažemo da smo odredili skup. Članovi ili objekti koji tvore skup nazivaju se elementi skupa.

Skup cijelih brojeva označavamo sa $\mathbf{Z}$, a njegove elemente zovemo cijeli brojevi.

$Z=\left\{...,-3,-2,-1,0,1,2,3,...\right\}$

Skup prirodnih brojeva označavamo s $\mathbf{N,}$ $$ a njegove elemente nazivamo prirodni brojevi.

$\mathbf{N}=\left\{1,2,3,...\right\}$

Neka su $a,c$ cijeli brojevi, $b,d$ prirodni. Kažemo da je $\frac{a}{b}=\frac{c}{d}$ ako vrijedi $ad=bc$. Svi međusobno jednaki brojevi oblika $\frac{m}{n}$, gdje je $m$ cijeli broj, a $n$ prirodni predstavljaju jedan racionalni broj. Skup racionalnih brojeva označavamo s $\mathbf{Q}$. ​

Prirodni je broj složen ako ima više od dvaju djelitelja.

Za svaki cijeli broj $k$ postoji broj $-k$ koji zovemo suprotni broj broja $k$. Vrijedi: $k+(-k)=0$.

Unija skupova $A$ i $B$ je skup $A\cup B$ koji sadržava sve elemente koji pripadaju barem jednom od skupova $A$ ili $B$.

Simbolima zapisujemo: $A\cup B=\left\{x:x\in A\mathrm{i}\mathrm{l}\mathrm{i}x\in B\right\}$ (čitamo: $A$ unija $B$ je skup svih elemenata $x$ sa svojstvom da je $x$ element skupa $A$ ili skupa $B$).

Prva značajna znamenka u nekome broju prva je znamenka različita od nule, gledajući slijeva nadesno.

Druga značajna znamenka sljedeća je znamenka broja, uključujući nulu, ako iza nje slijedi znamenka različita od nule itd.

Nule se na kraju broja zanemaruju osim ako nisu iza decimalne točke.