x
Učitavanje

Pojmovnik

Povećanje slova
Smanjenje slova
Početna veličina slova Početna veličina slova
Visoki kontrast
a Promjena slova
  • Verdana
  • Georgia
  • Dyslexic
  • Početni
Upute za korištenje
A

Apsolutna pogreška

Povratak

Neka je x stvarna (točna) vrijednost, a x m izmjerena vrijednost ili aproksimacija stvarne vrijednosti.

Apsolutna pogreška je odstupanje izmjerene vrijednosti x m od stvarne vrijednosti x . Računa se kao apsolutna vrijednost njihove razlike i označava se s x . Pišemo:

x = x - x m .

Apsolutna vrijednost

Povratak

Apsolutna vrijednost realnog broja x mjeri njegovu udaljenost od nule na brojevnom pravcu i označavamo je s x .

Aritmetička sredina

Povratak

Aritmetička sredina ili prosjek x ¯ za neki konačan skup brojeva S = { x 1 , x 2 , x 3 , . . . x n } računa se kao količnik zbroja članova toga skupa brojeva i broja članova toga skupa, odnosno

x ¯ = x 1 + x 2 + x 3 + + x n n .

D

Disjunktni skupovi

Povratak

Ako je A B = , kažemo da su skupovi A i B disjunktni skupovi.

Djeljivost

Povratak

Ako je količnik m : n prirodnih brojeva m i n prirodni broj, kažemo da je m djeljiv s n ili da je m višekratnik od n . Pišemo m = n · k , k N . Možemo reći i da n dijeli m , odnosno da je n djelitelj od m . Pišemo n | m .

E

Eratostenovo sito

Povratak

Eratostenovo sito naziv je jednostavnog algoritma s pomoću kojega možemo odrediti proste brojeve manje od zadanoga broja.

I

Iracionalni broj

Povratak

Broj je iracionalan ako ima beskonačan neperiodični decimalni zapis.

K

Kardinalni broj

Povratak

Broj elemenata nekog skupa A zovemo kardinalni broj i označavamo ga s card A .

Komplement skupa

Povratak

Neka je A U . Komplement skupa A je skup svih elemenata univerzalnog skupa U koji nisu u skupu A . Komplement skupa A označavamo A ¯ .

Simbolima zapisujemo A ¯ = x : x U i x A .

O

Omjer

Povratak

Odnos dviju količina ili mjera a  i b u danoj situaciji nazivamo omjerom. Zapisujemo ga u obliku a : b  ili a b .

P

Podskup

Povratak

Kažemo da je A podskup skupa B i pišemo A B ako je svaki element skupa A ujedno element skupa B .

Postotak

Povratak

Postotak je razlomak s nazivnikom 100 .

p % = p 100

Postotak označava koliko jedinica jedne veličine dolazi na 100 jedinica iste veličine.

Presjek skupova

Povratak

Presjek skupova A i B je skup A B koji sadržava sve elemente koji pripadaju skupu A i skupu B .

Simbolima zapisujemo A B = x : x A i x B . Simbol  čitamo "presjek".

Produženi omjer

Povratak

Produženi omjer kraći je zapis više omjera u kojemu je drugi član svakoga omjera jednak prvome članu sljedećeg omjera. Ako imamo omjere​ a : b i b : c , možemo ih zapisati u obliku produženog omjera a : b : c .

Promil

Povratak

Promil označava koliko jedinica jedne veličine dolazi na 1 000 jedinica iste veličine, odnosno promil je razlomak s nazivnikom 1 000 .

  p = p 1 000

Prosti broj

Povratak

Prirodni je broj prost ako ima točno dva djelitelja.

R

Razlika skupova

Povratak

Razlika skupova A i B je skup A \ B koji sadržava sve elemente skupa A koji nisu u skupu B .

Simbolima zapisujemo A \ B = { x : x A i x B } . Simbol \ čitamo "manje".

Razmjer

Povratak

Jednakost omjera a : b = c : d , pri čemu su a , b , c , d R , b , d 0 , nazivamo razmjerom.

Realni broj

Povratak

Realni broj je onaj koji je racionalan ili iracionalan. Skup realnih brojeva označavamo s R .

Relativna pogeška

Povratak

Relativna pogreška ( r ) mjeri relativnu točnost izmjerene vrijednosti x m u odnosu prema stvarnoj vrijednosti x . Računa se kao omjer apsolutne pogreške i stvarne vrijednosti, a obično se iskazuje u postotku. Pišemo:

r = x x = x - x m x .

Relativno prosti brojevi

Povratak

Kažemo da su prirodni brojevi n i m relativno prosti ako je njihov najveći zajednički djelitelj broj jedan.

S

Skup

Povratak

Okupimo li neke objekte prema određenom načelu u jednu cjelinu, kažemo da smo odredili skup. Članovi ili objekti koji tvore skup nazivaju se elementi skupa.

Skup cijelih brojeva

Povratak

Skup cijelih brojeva označavamo sa Z , a njegove elemente zovemo cijeli brojevi.

Z = . . . , - 3 , - 2 , - 1 , 0 , 1 , 2 , 3 , . . .

Skup prirodnih brojeva

Povratak

Skup prirodnih brojeva označavamo s N, a njegove elemente nazivamo prirodni brojevi.

N = 1 , 2 , 3 , . . .

Skup racionalnih brojeva

Povratak

Neka su a , c  cijeli brojevi, b , d  prirodni. Kažemo da je a b = c d ako vrijedi a d = b c . Svi međusobno jednaki brojevi oblika m n , gdje je m cijeli broj, a n prirodni predstavljaju jedan racionalni broj. Skup racionalnih brojeva označavamo s Q . ​

Složeni broj

Povratak

Prirodni je broj složen ako ima više od dvaju djelitelja.

Suprotni broj cijelog broja

Povratak

Za svaki cijeli broj k postoji broj - k koji zovemo suprotni broj broja k . Vrijedi: k + ( - k ) = 0 .

U

Unija skupova

Povratak

Unija skupova A i B je skup A B koji sadržava sve elemente koji pripadaju barem jednom od skupova A ili B .

Simbolima zapisujemo: A B = x : x A i l i x B (čitamo: A unija B je skup svih elemenata x sa svojstvom da je x element skupa A ili skupa B ).

Z

Značajne znamenke

Povratak

Prva značajna znamenka u nekome broju prva je znamenka različita od nule, gledajući slijeva nadesno.

Druga značajna znamenka sljedeća je znamenka broja, uključujući nulu, ako iza nje slijedi znamenka različita od nule itd.

Nule se na kraju broja zanemaruju osim ako nisu iza decimalne točke.